Forum Klix.ba

Bosanac_HR wrote:Prekrasno izgleda i obnovljena crkva na našem kraljevskom gradu Bobovcu u varoši Sutisci. Prvotnu su podigli bosanski kraljevi a srušili su je Turci i njihove sluge. Na njezinim temeljima prije par godina podignuta je nova ali u duhu srednjovjekovnog doba.

Uf... nisi mog'o prigor'ti...pa sastav'ti komentar BREZ otih SLUGA ?

Nekad:


PODMILAČJE, župa Podmilačje župna crkva i svetište sv. Ivana Krstitelja, stara i nova župna kuća, prateći objekti Svetišta

Crkva je građena 1910./12. godine. U njoj je, kao pobočna kapela ugrađena jedina sačuvana franjevačka crkva iz srednjega vijeka. Stara crkva iz XV. stoljeća obnovljena je 1705. godine, zatim sredinom XVIII. stoljeća, te 1822. i 1872. godine. Crkva je obnovljena šezdesetih godina XX. stoljeća. Stara župna kuća je sagrađena 1925., a nova 1979./81. godine. Izuzetno povijesno vrijedna crkva preživjela je turska vremena i osmanlijsku vladavinu, ali ne i srpsku okupaciju tijekom ovoga rata, iako je srpski general Talić dao riječ banjalučkom biskupu Komarici da će zapovjediti da se crkva čuva.

Uistinu, bila je čuvana dok su je srpske snage rabile kao skladište za municiju, no kad im više nije trebala, 1. III. 1993. godine pripadnici srpskih snaga, miniranjem su potpuno srušili crkvu, obje župne kuće, te sve prateće objekte Svetišta, teren raščistili jaružalima, a građevni materijal nagurali u rijeku Vrbas. Prije nego su učinili navedeno, sve su dobrano popljačkali. Vanjski oltar i sjenicu za kip sv. Ive su uništili. Staru župnu kuću i prateće objekte svetišta su spalili, a novu župnu kuću opljačkali. Pomalo čudesno je to što su kipovi sv. Ivana Krstitelja i sv. Ivana Evanđelista ostali potpuno neoštećeni unatoč težini razaranja Svetišta.

Nakon rušenja:

zlata wrote:Uf... nisi mog'o prigor'ti...pa sastav'ti komentar BREZ otih SLUGA ?

Pod tim mislim na narode koji su prethodno potpali pod Turke pa su zajedno s Turcima - kao njihove sluge, kasnije učestvovali u napadu na Bosnu i Bobovac (Srbi na primjer).

Tako je npr. jedan od poznatijih turskih vojnih zapovjednika koji su opsjedali Bobovac bio Konstantin Mihailović, Srbin iz Ostrovice kod Novog Brda. Njegova kronika "Janjičareve uspomene" jedan je od najvažnijih izvora iz tog vremena koji nam potanko opisuje pad Bobovca (i Bosne općenito). Riječ je o svjedočenju iz prve ruke, tj. kako su Konstantin i njegovi gospodari Turci osvajali Bobovac.

Bosanac_HR wrote:

zlata wrote:Uf... nisi mog'o prigor'ti...pa sastav'ti komentar BREZ otih SLUGA ?

Pod tim mislim na narode koji su prethodno potpali pod Turke pa su zajedno s Turcima - kao njihove sluge, kasnije učestvovali u napadu na Bosnu i Bobovac (Srbi na primjer).

Tako je npr. jedan od poznatijih turskih vojnih zapovjednika koji su opsjedali Bobovac bio Konstantin Mihailović, Srbin iz Ostrovice kod Novog Brda. Njegova kronika "Janjičareve uspomene" jedan je od najvažnijih izvora iz tog vremena koji nam potanko opisuje pad Bobovca (i Bosne općenito). Riječ je o svjedočenju iz prve ruke, tj. kako su Konstantin i njegovi gospodari Turci osvajali Bobovac.

Ma nista cudno kad su komsije u pitanju. Kad se kraljica Mara nakon Osmanlijskog zauzimanja Bosne, uputila komsijama u Hrvatsku ocekujuci pomoc, hrvatski ban Pavao Sperancic zarobio ju je, ali sreca u nesreci je bila da su i njemu Osmnlije zakucale na vrata, pa je kraljica uspjela pobjeci iz hrvatskog ropstva, ali nazalost opljackali su je do zadnjeg dukata. Poenta: Najveci neprijatelji Bosne su njene komsije od prvog krstaskog rata kojeg je poveo Papa Honorije III na Bosnu protiv Bosnjana, pa do podjele Bosne iz 1992-95 izmedju Srbije i Hrvatske. Uvijek su ili huskaci ili napadaci bili Srbi i Hrvati.

Ako je neko bio u BG,zadivice se velicinom Hrama Svetog Save koji jos nije dovrsen !

[img]http://www.serbonline.com/hilandar-14.jpg[/img]

Izuzetna jednostavnost arhitekture a ljepota najpoznatijeg srpskog manastira Hilandar je takodje jaako fascinirajuca !

Izuzetna jednostavnost arhitekture a ljepota najpoznatijeg srpskog manastira Hilandar je takodje jaako fascinirajuca !

El_Comunista wrote:

Ako je neko bio u BG,zadivice se velicinom Hrama Svetog Save koji jos nije dovrsen !

Ovaj hram svetog Save meni izgledom podsjeca dosta na dzamiju...

No_Comment wrote:

El_Comunista wrote:

Ako je neko bio u BG,zadivice se velicinom Hrama Svetog Save koji jos nije dovrsen !

Ovaj hram svetog Save meni izgledom podsjeca dosta na dzamiju...

zato sto je radjen u vizantijskom stilu bas kao i Aya Sofia

Impozantna gradjevina...

dr. wrote:

Bosanac_HR wrote:

zlata wrote:Uf... nisi mog'o prigor'ti...pa sastav'ti komentar BREZ otih SLUGA ?

Pod tim mislim na narode koji su prethodno potpali pod Turke pa su zajedno s Turcima - kao njihove sluge, kasnije učestvovali u napadu na Bosnu i Bobovac (Srbi na primjer).

Tako je npr. jedan od poznatijih turskih vojnih zapovjednika koji su opsjedali Bobovac bio Konstantin Mihailović, Srbin iz Ostrovice kod Novog Brda. Njegova kronika "Janjičareve uspomene" jedan je od najvažnijih izvora iz tog vremena koji nam potanko opisuje pad Bobovca (i Bosne općenito). Riječ je o svjedočenju iz prve ruke, tj. kako su Konstantin i njegovi gospodari Turci osvajali Bobovac.

Ma nista cudno kad su komsije u pitanju. Kad se kraljica Mara nakon Osmanlijskog zauzimanja Bosne, uputila komsijama u Hrvatsku ocekujuci pomoc, hrvatski ban Pavao Sperancic zarobio ju je, ali sreca u nesreci je bila da su i njemu Osmnlije zakucale na vrata, pa je kraljica uspjela pobjeci iz hrvatskog ropstva, ali nazalost opljackali su je do zadnjeg dukata. Poenta: Najveci neprijatelji Bosne su njene komsije od prvog krstaskog rata kojeg je poveo Papa Honorije III na Bosnu protiv Bosnjana, pa do podjele Bosne iz 1992-95 izmedju Srbije i Hrvatske. Uvijek su ili huskaci ili napadaci bili Srbi i Hrvati.

Ohani malko i ti Doktore! Nisu Turci dosli u Bosnu na izlet. Da se vratimo na temu...NAJLIPSE CRKVE. Inace...ako su Bosnu izdali njezini ljudi...sto je to cudno sto je "Maru opljacko Pavao Sperancic"? Je'l'nije kraljica Elizabeta ubila kraljicu Mariju? Pa'jel'se nisu Sultancici klali k'o stoka...izmedju'se? A da su nam Turci susjedi...EVO GLAVE...bilo bi nam k'o Armencima i Kurdima. Satrali bi nas. A 'vako nas k'o kano zale....iz daleka.

[/img]

Sveta Gora

@ brkus vulgaris

Vidja li ti Karadzica unutra?

Fair Life wrote:@ brkus vulgaris

Vidja li ti Karadzica unutra?

nisi duhovit


evo jos jedna pravoslavna crkva...



manastir Manasija

dr. wrote:Ma nista cudno kad su komsije u pitanju. Kad se kraljica Mara nakon Osmanlijskog zauzimanja Bosne, uputila komsijama u Hrvatsku ocekujuci pomoc, hrvatski ban Pavao Sperancic zarobio ju je, ali sreca u nesreci je bila da su i njemu Osmnlije zakucale na vrata, pa je kraljica uspjela pobjeci iz hrvatskog ropstva, ali nazalost opljackali su je do zadnjeg dukata. Poenta: Najveci neprijatelji Bosne su njene komsije od prvog krstaskog rata kojeg je poveo Papa Honorije III na Bosnu protiv Bosnjana, pa do podjele Bosne iz 1992-95 izmedju Srbije i Hrvatske. Uvijek su ili huskaci ili napadaci bili Srbi i Hrvati.

Pričaš bajke. Uostalom to nije tema pa ti neću odgovarati.

brkus vulgaris wrote:evo jos jedna pravoslavna crkva...

Imaš li slučajno sliku one nove pravoslavne crkve iznad Trebinja. Lijepo izgleda.

Bosanac_HR wrote:

dr. wrote:Ma nista cudno kad su komsije u pitanju. Kad se kraljica Mara nakon Osmanlijskog zauzimanja Bosne, uputila komsijama u Hrvatsku ocekujuci pomoc, hrvatski ban Pavao Sperancic zarobio ju je, ali sreca u nesreci je bila da su i njemu Osmnlije zakucale na vrata, pa je kraljica uspjela pobjeci iz hrvatskog ropstva, ali nazalost opljackali su je do zadnjeg dukata. Poenta: Najveci neprijatelji Bosne su njene komsije od prvog krstaskog rata kojeg je poveo Papa Honorije III na Bosnu protiv Bosnjana, pa do podjele Bosne iz 1992-95 izmedju Srbije i Hrvatske. Uvijek su ili huskaci ili napadaci bili Srbi i Hrvati.

Pričaš bajke. Uostalom to nije tema pa ti neću odgovarati.

meni ovo ne djeluje kao bajka... bajke su price iz maste, ovdje se radi o cinjenicama

Bosanac_HR wrote:

brkus vulgaris wrote:evo jos jedna pravoslavna crkva...

Imaš li slučajno sliku one nove pravoslavne crkve iznad Trebinja. Lijepo izgleda.

izvoli

[/img]

Crkve - svetišta ili crkve - prošteništa, kojima dolaze hodočasnici, i prije su se činjenično razlikovale od ostalih crkava. S novim crkvenim zakonikom to je i pravno utvrđeno (kan. 1230-1234). Crkva Gospe olovske je takvo svetište: sada se ubraja u najstarija marijanska svetišta u Hrvata.

Prvi podatak, koji ukazuje na to da je olovska crkva narodno svetište, jest zabilješka u dubrovačkom ljetopisu za 10. travnja 1454. i glasi: "… izmiri se Herceg Stjepan s Dubrovnikom, sa ženom Jelenom, sinom Vladislavom te sa svojim zetom, bosanskim kraljem. Ovom se izmirenju obradovaše oba zeta, a obje njegove kćeri, Katarina i Marija, poslaše darove Gospinoj crkvi u Olovo".Za osvajanja Bosne od Turaka olovska crkva i samostan nisu stradali. Crkva je stajala još 240 godina i koliko se zna, baš kroz to vrijeme hodočasnička je aktivnost postigla vrhunac. Franjo Varadinac, u djelu Pastor bonus objavljenom u Mlecima 1679. godine, svjedoči: "Olovskoj Gospi hodočaste ne samo katolici iz Bosne i Dalmacije, nego i inovjerci iz bugarske, Srbije i Albanije, i to radi čudesnih ozdravljenja. Tri mjeseca traje sezona za hodočasnike a vrhunac je svečanosti na Veliku Gospu. Uoči blagdana, na sam blagdan pred podne i navečer propovijedaju po dva propovjednika, jedan u crkvi, i drugi pred crkvom. Redovito dolazi bosanski biskup i osobno propovijeda. Svi se katolici - hodočasnici ispovjede i pričeste; i to javno pred crkvomnaočigled Turaka. Osmanlijske vlasti znadu za svečanost i uvažavaju je: propisano je da gvardijan službeno najavi svečanost civilnoj vlasti i zatraži janjičarsku stražu koja će čuvati red". I ovaj, kao i drugi dokumenti iz 17. stoljeća, govori o procesiji iz olovske crkve u drugu crkvu koja je udaljena više od sat hoda. Navode, da bi se formirala procesija sa svijećama i bakljama u noći između 13. i 14. kolovoza, da se u toj procesiji nosila čudotvorna Gospina slika uz molitvu i pjesme, da su se svečanosti odvijale uz tu drugu crkvu, a onda bi se na dan 15. kolovoza vraćala slika opet u procesiji hodočasnika. Slično bi se ponavljalo i o Maloj Gospi. Ovakva je praksa nastala iz praktičnih razloga. Prostor oko crkve u Olovu je skučen. Nadalje, Olovo u 16. i 17. stoljeću postaje sve izrazitijom muslimanskom kasabom. Prostor oko crkve okružen je strmim brežuljcima s kojih bi se lako mogao baciti neki predmet i ozlijediti hodočasnike. Bilo kako bilo, procesije od jedne do druge crkve u prigodi svetkovine Velike i Male Gospe postale su glasovite.

[/img]

Bio sam prije dvije godine, zaista je lijepa, i crkva i lokacija na kojoj se nalazi.

[/img]

Manastir Visoki Dečani



Manastir Gračanica



Crkva Sv. Marka u Beogradu



Novosadska Katedrala noću