Susjedi su poduzeli vec ozbiljne korake:
MINISTAR zdravstva Vili Beroš jučer je objavio da je Hrvatska rezervirala milijun i pol doza cjepiva i potpisala predugovor o njihovoj nabavi kada cjepivo bude dovršeno. Čelnik Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rekao je pak u srijedu da će Hrvatska biti jedna od prvih zemalja koje će ga dobiti..
Index je došao u posjed dokumenata koji otkrivaju koje su se inicijative razmatrale te za koju se Hrvatska odlučila.
Kako je rekao Beroš, na svjetskom nivou postoji nekoliko inicijativa, od kojih su dvije najveće.
Inicijativa za veliku sigurnost i pravednu distribuciju
Iz dokumenata proizlazi da je jedna od razmatranih bila COVID-19 Vaccines Global Access (COVAX), koja je dio alijanse Global Alliance for Vaccines (GAVI).
Ideja iza te alijanse koju podržavaju Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetska Banka (WB), UNICEF, Zaklada Billa i Melinde Gates i druge svjetske organizacije je da se kroz pretplate uloži u razvoj 12 cjepiva te da se, kada neko od njih bude dostupno, osigura ravnopravnost u pristupu cjepivima. To znači da bi prvi milijuni doza, kada budu spremni, trebali biti dostupni onima koji su najviše izloženi riziku, a to znači medicinskim djelatnicima. Nakon toga cjepivo bi trebalo postati dostupno visoko rizičnim skupinama u populaciji kao što su stariji i kronično bolesni. Konačno, ono bi trebalo biti na raspolaganju onim dijelovima svijeta u kojima se virus ubrzano širi.
Ta inicijativa snažno se zalaže da cjepiva pravovremeno dobiju i siromašne zemlje, poput afričkih, kako ne bi morale čekati da prvo bogati poput Europske unije i SAD-a namire svoje potrebe.
"Cilj je do kraja 2021. dobiti dvije milijarde doza", rekao je u utorak za Science Seth Berkley, direktor GAVI-ja.
Od toga bi 950 milijuna bilo za zemlje s visokim i gornjim srednjim dohotkom, 950 milijuna za zemlje s niskim i nižim srednjim dohotkom te 100 milijuna za humanitarne krize i žarišta koja su izvan kontrole. Prvi ugovor s kompanijom AstraZeneca u iznosu od 750 milijuna dolara za 300 milijuna doza najavljen je 4. lipnja.
Mehanizam COVAX-a podrazumijeva da se cjepiva plate unaprijed uz ciljanu cijenu od oko 40 dolara za bogate zemlje. Potpisivanje ugovora s COVAX-om državama pruža sigurnost da će barem jedno od 12 cjepiva biti uspješno te osigurava da nade i novac neće uložiti u jedno cjepivo po svojem izboru, koje možda neće uspjeti.
S druge strane, načelo pravednosti koje forsira savez može značiti da će cjepivo za države potpisnice biti dostupno nešto kasnije, tek u drugoj polovini 2021. Osim toga, čini se da bogate države u svojim vlastitim inicijativama mogu osigurati nešto nižu cijenu koja bi mogla biti ispod 40 dolara po dozi.
Inicijative bogatih za brže i jeftinije cjepivo
Zbog navedena dva razloga - niže cijene i brže dostupnosti - veliki igrači poput Europske unije, SAD-a, Kine, pa i Rusije, pokrenuli su vlastite Američka vlada potpisala je ugovore u vrijednosti većoj od šest milijardi dolara s nekoliko kompanija u sklopu operacije Warp Speed, koja za cilj ima osigurati američkom stanovništvu cjepiva do siječnja 2021. Prošlu srijedu kompanije Pfizer (PFE.N) i BioNtech (22UAy.F) objavile su da se američka vlada složila platiti gotovo dvije milijarde dolara za osiguranje njihovog potencijalnog cjepiva za covid-19 kojim će se, ako bude uspješno, cijepiti oko 50 milijuna ljudi po cijeni od oko 40 dolara po osobi.
Velika Britanija sklopila je svoje ugovore s AstraZenecom i drugim kompanijama.
Kina razvija vlastita cjepiva, a nije jasno koliko će ih rano biti voljna dijeliti te hoće li zauzvrat zahtijevati neke političke ustupke.
Rusija, mada za sada zaostaje u istraživanjima koja su tek u drugoj od tri kliničke faze, objavila je da planira biti prva država na svijetu koja će odobriti cjepivo za koronavirus. Rusko cjepivo razvija institut Gamaleya, a prema najavama Moskve trebalo bi biti odobreno već 10. kolovoza ili čak i ranije.
Europska unija trenutno također razgovara s nekoliko proizvođača lijekova kako bi unaprijed osigurala moguća cjepiva za svoje stanovnike. Ti bi se mogući dogovori financirali s oko dvije milijarde eura iz fonda poznatog kao Instrument hitne podrške (ESI). EU također želi osigurati cjepiva do kraja ove godine, ako budu dostupna. Europski savez Inclusive Vaccines Alliance, koji su formirale Francuska, Njemačka, Italija i Nizozemska, potpisao je sporazum s kompanijom AstraZeneca o kupnji 400 milijuna doza cjepiva za upotrebu u zemljama članicama Unije. Hrvatska se u toj situaciji uključila u inicijativu koju predvodi Europska komisija.
https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx ... id=2201744
