Dok su se rimljani brckali u spa centrima turska/osmansko carstvo nije bilo ni u mislimaBayone wrote: ↑02/07/2020 16:23Pa ko je napravio kanalizaciju u Sarajevu, Mostaru, Travniku? Kulin ban?dr_Evil wrote: ↑02/07/2020 14:06Ho, jos jedan turkofil na vidiku. Znaci na mogorjelu nemamo rimsko kupatilo, ni kanalizaciju. Ti prijatelju pos*a i sefa i stanicu. E'o bas neki dan citam kako je kuga poharala Mostar za dva puta. Dodji sebi. U nasoj balkanskoj vukojebini tesko da se higijena promijenila dolaskom turaka, opet je to bio eksplicit za bogate kuce. Rimljani i Egipcani su pravili kanalizacije davno prije turaka, a turci ih nisu kod nas izgradili. To je bio luksuz za vece centreBayone wrote: ↑02/07/2020 13:06
Zanimljiv povijesni period o kome ima vrlo malo podataka i činjenica. Srednji vijek je ipak u zadnje vrijeme period na koji svi historičari obraćaju najveću moguću pažnju a najveći nacionalisti i patrioti gaje romantizovane idilične osjećaje pri samom pogledu na šarenu kartu sa granicama a odnedavno i 3d projekcijama sa HD rezolucijom.
Problem ipak nastane kada se u zanosu počnu obilaziti srednjovjekovne tvrđave i naselja a normalan čovjek dobije nagon za fiziološke potrebe koje nema gdje obaviti a uz to se pojavi ekskurzija djece iz osnovne škole. U tim trenucima primjetiš da taj kompleks uopšte nema kanalizacije i da obilaskom unutrašnjosti kamenih prostorija nedostaju one za kupanje i nužne potrebe. Shvatiš da su ljudi toga doba užasno smrdili, uključujući tu i kraljeve, careve te krupne feudalce. S obzirom na nehigijenu, sigurno su oboljevali prije svega od kožnih bolesti, pa su kraste, šuga, vaške bile vema zastupljene sve do gube i lepre kao nekih težih oboljenja.
Dolazak Osmanlija je donio napredak prije svega sa hamamima, kupatilima i opštom higijenom, to je izlazak iz najprljavijeg doba u istoriji civilizacije i početak nekoga humanijeg i pravednijeg odnosa među ljudima.
On navodi, na primjer, kako je 1762/1763. godine umrlo 15.000 Sarajlija od kuge. A 1781. još 8.000 ljudi. Ovo je precizno opisao Mula Mustafa Bašeskija.
Kuga je nastavila harati i 1783. godine, pa franjevački ljetopisci fra Bono Benić i fra Jako Baltić kažu da se kuga proširila i na Visoko, Fojnicu, Travnik, Kreševo i dalje. Zabilježili su i da je na cijelom bosanskom teritoriju te godine umrlo čak 120.000 stanovnika.
Muftarević dalje kako da je iste godine puno stradala i Dalmacija, osobito Split.
Zabilježene su i epidemije kuge i ranije i to od 1729. pa sve do 1739. godine, a 1731/32. godine u Banjoj Luci je umrlo nekoliko hiljada ljudi. Brojne žrtve su u Pljevljima, Novom Pazaru i Čajniču. U Mostaru je preminulo 1.000 ljudi, a u Stocu 300.
I još ranije, 1690. godine je zabilježena strašna kuga.
- Puno je ljudi umrlo, čak se i spominje da nema ko da ih sahranjuje. I konačno, najstrašnija ikad kuga je iz 1814. godine. Postoji podatak da je u Mostaru, u samo tri dana, umrlo 3.000 osoba. Ovu kugu je pratila još jedna pošast – glad. Naime, stanovništvo je u strahu i panici bježalo na planine i u šumu. Zbog toga je ostalo puno neobrađenog zemljišta. Onda bi se ti isti vraćali u gradove zbog gladi gdje bi ih dočekala kuga - kazao je Muftarević.
U antičko doba su se pravile kanalizacije, u srednjem vijeku su izmet bacali sa prozora na ulicu, francuski kralj se dvaput okupao u životu.
Postojale su kanalizacije i u srednj vijeku po evropi itekako.Preporucujem mozda neku knjigu o gradovima-drzavama danasnje italije ... poput Pize,Firenze itd..
Problemi kanalizacija i toga su postojali i u Istanbulu i svim vecim gradovima nije to samo boljka Evrope
