Međunarodni aerodrom Sarajevo (SJJ)

[Thorgerson]

Kada pomislim, kako je SJJ stojao prije pet godina i sad, zaista ne mogu da vjerujem.

Proširenje terminala, renoviranje piste, bazna nacionalna aviokompanija, preko milion putnika sa solidnom tendencijom rasta ...

Naravno s ovim čovjek ne treba biti isključivo zadovoljan, ali nije loše prisjetiti se začaranog kruga u kojem je ovaj aerodrom godinama bio i uporediti ga sa sadašnjom situacijom.

I to sve ko biva njihovom zaslugom?

Naravno da - ne.

Promocija drzave, gradova, turisticke agencije itd. Ogroman porast turista u posljednjih 5-6 godina. Turisti zele da vide nesto novo, a i od rata je proslo dosta pa ih vise nije strah poceti dolaziti ovamo...

Aerodrom naravno zaostaje i to ne prati. To prosirenje se trebalo desiti prije 5 godina. Izlaz / ulaz sa aerodrom se u najmanju ruku zalostan. I da se sve ove godine nisu se potrudili da to rijese ili da barem pokusaju rijesiti. Negdje u julu isao po neke ljude, jedno pola sata smo izlazili sa aerodroma. Pa ko da je heathrow u najmanju ruku.

Letovi su qrac. Kad ja moram iz svog grada da idem u drugu drzavu i opet me ne kraju izadje sve upola jeftinije. Smijesno.

[So What!]

I to sve ko biva njihovom zaslugom?

Naravno da - ne.

Promocija drzave, gradova, turisticke agencije itd. Ogroman porast turista u posljednjih 5-6 godina. Turisti zele da vide nesto novo, a i od rata je proslo dosta pa ih vise nije strah poceti dolaziti ovamo...

Aerodrom naravno zaostaje i to ne prati. To prosirenje se trebalo desiti prije 5 godina. Izlaz / ulaz sa aerodrom se u najmanju ruku zalostan. I da se sve ove godine nisu se potrudili da to rijese ili da barem pokusaju rijesiti. Negdje u julu isao po neke ljude, jedno pola sata smo izlazili sa aerodroma. Pa ko da je heathrow u najmanju ruku.

Letovi su qrac. Kad ja moram iz svog grada da idem u drugu drzavu i opet me ne kraju izadje sve upola jeftinije. Smijesno.

Jesam li ja rekao čijom zaslugom, rekao sam da se nešto dešava nakon godina mrtvila.

Slažem se sa većinom osim dijela oko ulaza i izlaza za to cu zadužene ni manje ni više Ceste FBiH, a Kantonalna driekcija za ceste se pokušava dogovoriti sa njima da oni preuzmu nadležnost na toj dionici kako bi mogli proširiti tu cestu za početak i napraviti kružni tok za spoj A transverzale, XII transverzale i aerodroma.

[Thorgerson]

Jesam li ja rekao čijom zaslugom, rekao sam da se nešto dešava nakon godina mrtvila.

Slažem se sa većinom osim dijela oko ulaza i izlaza za to cu zadužene ni manje ni više Ceste FBiH, a Kantonalna driekcija za ceste se pokušava dogovoriti sa njima da oni preuzmu nadležnost na toj dionici kako bi mogli proširiti tu cestu za početak i napraviti kružni tok za spoj A transverzale, XII transverzale i aerodroma.

Nisi, izvinjavam se, malo sam se zaletio.

Znam da je put u nadleznosti cesta fbih, ali je i aerodrom. Sumnnjam da se pristiscima ne moze tu nesto uraditi. Jer ondje i jeste dovoljan samo kruzni tok. Problem je u tome sto svi sa aerodroma skrecu lijevo. A skrenuti lijevo na onoj cesti je haos. I dovoljno je 30-ak automobila i koji autobus i guzva je zagarantovana.

Mislim meni je drago da se napokono nesto desava, da se aerordom prosiruje. Kazem, nadam se da ce poraditi nesto i na tom ulazu/izlazu, jer prostora ima, rjesenja ne bi bila skupa.

[So What!]

Nakon 12 godina ponovo uvedena direktna aviolinija iz Sarajeva za London

Bosanskohercegovačka aviokompanija FlyBosnia uvela je direktnu zračnu liniju iz Sarajeva za London, glavni grad Velike Britanije, i ovo je prva avionska linija koja će povezivati glavne gradove BiH i Velike Britanije nakon 12 godina, a danas je realiziran probni let čemu je svjedočila i ekipa portala Klix.ba.

Avion kompanije FlyBosnia Airbus A319 poletio je sa sarajevskog aerodroma jutros u sedam sati, a na Zračnu luku Luton u Londonu sletio je dva sata kasnije, gdje su Tarik Bilalbegović, direktor aviokompanije FlyBosnia, i Matthew Field, ambasador Velike Britanije u BiH, zajedno s predstavnicima Aerodroma Luton presjekli vrpcu u znak ponovne uspostave linije Sarajevo – London.

Na prvom letu prema Londonu putnici iz Sarajeva preletjeli su Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku, Belgiju te kanal La Manche. Interesantno je da je navedeni avion letio na oko 11.000 metara visine i to brzinom od 850 kilometara na sat, a temperatura vazduha na ovoj visini iznosila je minus 60 stepeni Celzijusovih.

Među poznatijim putnicima koji su imali čast da budu dio ovog svečanog leta našao se i Elvedin Begić, direktor NF/FS BiH, koji je poznat i kao dugogodišnji uposlenik Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Ambasador Matthew Field je za portal Klix.ba prokomentirao da je ponovno uvođenje linije iz Sarajeva za London veliki korak za sve nas te je naglasio kako će se ovim potezom dodatno ojačati veze između BiH i Velike Britanije.

"Dvije države evidentno jačaju veze na polju turizma, kulture, stvaraju se nove konekcije među ljudima, a direktan let će pomoći u njihovom dodatnom osnaživanju. Zašto do sada nije bilo direktnog leta iz Sarajeva za London, ja zaista ne znam, znam da smo ga imali, ali mi je drago što je interes za ponovnom uspostavom dobio i svoju praktičnu realizaciju. Budite sigurni da će u BiH biti znatno više turista barem kada je riječ o ljudima iz Velike Britanije. BiH ima historiju, kulturu, planine i prekrasnu prirodu", naglasio je Field.

Ambasador Velike Britanije još jednom je naglasio kako nije izgledno da će se uskoro drastično mijenjati pravila u vezi s viznim režimom, ali je istakao da se trude da taj režim bude što efikasniji. Kaže da više od 97 posto aplikacija za vizu bude i odobreno, što znači da je Velika Britanija otvorena zemlja i da su svi dobrodošli.

Tarik Bilalbegović, direktor aviokompanije FlyBosnia, govori kako će direktan let iz Sarajeva za London biti organiziran svaki utorak, subotu i nedjelju. On je istakao kako je uspostava linije za glavni grad Velike Britanije sastavni dio njihove kampanje u kojoj se trude povezati Sarajevo sa svim većim turističkim metropolama Evrope, ali i svijeta.

"U okviru ovog našeg projekta London je bio najveći izazov i danas smo ga uspješno odradili. Doveli smo više od 100 prijatelja, pripadnika medija i službenika turističkih agencija iz Londona u Sarajevo kako bi ovdje proveli tri dana i vidjeli naše ljepote, naše čari. Trudimo se otvoriti i taj segment. Planiramo i direktne letove za Rim sredinom oktobra koji će, vjerujem, biti puno prijatniji jer nam neće trebati vize za Italiju. Tu su i letovi za Pariz koji bi trebali započeti sredinom novembra. Dalje imamo u planu Barcelonu, Milano i Moskvu", podvukao je Bilalbegović.

On je dodao kako se cijene za London kreću već od 11 do 50 eura u jednom smjeru, dok će 250 do 300 eura koštati povratna karta. Ističe kako je to znatno niže u odnosu na ponude drugih aviokompanija, a Sarajevo, prema njegovim riječima, ima i komparativnu prednost pošto putnici neće morati presjedati.

Klix

[Porodice Foht]

Ako odrze tu liniju godinu dana treba im dati zlatnog ljiljana! Kako samo kontaju napuniti avion nije mi jasno.

[vjesticanametli]

Jasta je nego Nacionalna...

Prvih 12 redova za Bosnjake, drugih 12 redova za Srbe, i zadnjih 12 za Hrvate...

A sto mi zadnji?

predzadnji...ostali su zadnji, nisu ni poletjeli...

znaci da idemo pjeske

[Better Man]

Glede direktne linije za London mogu reći da ću ja kao i do sad nastaviti letjeti sa Austria Airlines, a isto će i sestra (s razlikom što ona nekad leti sa Lufthansom), a evo i da objasnim zašto. Ova linija leti na Luton aerodrom što je poprilično daleko od Londona. To bi bilo kao kad bi umjesto u Sarajevo išao u Tuzlu na njihov aerodrom da letim. Znači da bi ste došli u London treba vam čitav jedan dan. Cijene kako navode nisu ništa jeftinije od konkurencije. Uzet ću primjer Austria Airlines. Cijena karte koju ja plaćam preko Austria Airlinesa je 400 do 450 KM povratna. Zavisi kako me kad potrefi. Dakle kad uporediš sa cijenom Fly Bosnia odmah vidiš da je jeftinije. To što moram presjedati je ništa, jer letim na Heathrow i sve skupa manje mi vremena treba da stignem nego kad bi letio diretno iz Sarajeva na Luton. nekadašnja diretna linija koju je držao British Airways je bila daleko bolja od ove što su je sad uveli, jer su letjeli na Gatwick. Istina i on je dalji od Heathrow aerodroma (Ide se na suprotnu stranu), ali je daleko bliže nego Luton. Ono što mi je ostalo u sjećanju kad je Gatwick u pitanju je da kad izađeš iz aviona finu kilometražu opucaš dok ne dođeš do pasoške i carinske kontrole. Od ove godine ima jedna fina novina, a to je da ako imaš biometrijski pasoš više ne moraš stajati i čekati u redu na pasošku i carinsku kontrolu, već lijepo dođeš kod vrata koje imaju skener za pasoš i lijepo prisloniš stranu gdje biometrijski kod, očita ga i otvore se vrata i prođeš. Tako su se smanjile gužve i više nema redova i brže se prolazi. J a bih više volio da je British Airways ponovo uspostavio direktnu liniju. ne mora biti veliki avion kakv je bio kad su prvi put uspostavili, ali barem da se leti ako ne na Heathrow, onda na Gatwick.

[konektovan]

Ja jest ta tehnologija napredovala, nece vise biti štembiljanja, samo ga prislonis.....

[Edin H.]

Kako samo kontaju napuniti avion nije mi jasno.

Ako si mislio 12. oktobra, ima tekma sa Finskom

[Thorgerson]

Glede direktne linije za London mogu reći da ću ja kao i do sad nastaviti letjeti sa Austria Airlines, a isto će i sestra (s razlikom što ona nekad leti sa Lufthansom), a evo i da objasnim zašto. Ova linija leti na Luton aerodrom što je poprilično daleko od Londona. To bi bilo kao kad bi umjesto u Sarajevo išao u Tuzlu na njihov aerodrom da letim. Znači da bi ste došli u London treba vam čitav jedan dan. Cijene kako navode nisu ništa jeftinije od konkurencije. Uzet ću primjer Austria Airlines. Cijena karte koju ja plaćam preko Austria Airlinesa je 400 do 450 KM povratna. Zavisi kako me kad potrefi. Dakle kad uporediš sa cijenom Fly Bosnia odmah vidiš da je jeftinije. To što moram presjedati je ništa, jer letim na Heathrow i sve skupa manje mi vremena treba da stignem nego kad bi letio diretno iz Sarajeva na Luton. nekadašnja diretna linija koju je držao British Airways je bila daleko bolja od ove što su je sad uveli, jer su letjeli na Gatwick. Istina i on je dalji od Heathrow aerodroma (Ide se na suprotnu stranu), ali je daleko bliže nego Luton. Ono što mi je ostalo u sjećanju kad je Gatwick u pitanju je da kad izađeš iz aviona finu kilometražu opucaš dok ne dođeš do pasoške i carinske kontrole. Od ove godine ima jedna fina novina, a to je da ako imaš biometrijski pasoš više ne moraš stajati i čekati u redu na pasošku i carinsku kontrolu, već lijepo dođeš kod vrata koje imaju skener za pasoš i lijepo prisloniš stranu gdje biometrijski kod, očita ga i otvore se vrata i prođeš. Tako su se smanjile gužve i više nema redova i brže se prolazi. J a bih više volio da je British Airways ponovo uspostavio direktnu liniju. ne mora biti veliki avion kakv je bio kad su prvi put uspostavili, ali barem da se leti ako ne na Heathrow, onda na Gatwick.

Ti sigurno često tamo ideš, ali mi nije jasno ovo "čitav dan". I poređenje sa Tuzlom što se tiče udaljenosti?

Tuzla je od Sarajeva udaljena 120 km nikakvom cestom!

Gledam Luton aerodrom od centra Londona udaljen oko 50km - autoput! (Heathrow je udaljen oko 20km od centra.)

Iz Tuzle do Sarajeva da prvi put ideš i da nisi neki vozač, ne možeš preko 3h vožnje prebaciti nikako. Ok, shvatam u Londonu su sigurno gužve, ali sumnjam da ti baš treba dan. Sigurno imaju direktni busevi sa aerodroma i to je uvezano.

Vjerujem da razlika u cijeni možda nije vrijedna tog peglanja.

[Haris.ba]

Je li imaju neki praktični razlozi da ova lokacija aerodroma je ko u Tuzli naspram Sarajeva? Evo gledam vozom sa aerodroma 40ak minuta do stanice "london bridge".

Malo manje treba sa Šarl de Gol iz Pariza do Stanice Gar du Nor, s time da ta stanica je haman na periferiji.

Pa kad bi tako gledali do centra grada ti sa sarajevskog aerodroma treba 40 minuta.

[PeppermintSA]

Odličan članak o Aero situaciji u BiH iz 2018. godine:

Sarajevo regionalni centar za Bliski Istok i Tursku

Iako je Sarajevski aerodrom tek deseti aerodrom u regiji, iza Beograda, Zagreba, Splita, Dubrovnika, Prištine, Skopja, Ljubljane, Tivta i Podgorice, nema niti milijun putnika godišnje, te ima tek 3,9% ukupnog prometa u regiji, aerodrom je ipak broj 1 u broju letova i kapacitetima prema arapskim destinacijama. Sarajevo iako pet i pol puta manje od Beograda i tri i pola puta manje od Zagreba u letovima prema Bliskom istoku i Turskoj nadjačalo je i najveće aerodrome regije.

BiH ima daleko najmanje zrakoplovnih putnika u regiji, tek 6,3% ukupnog broja putnika, no ipak ove godine stvari se ozbiljno pomiču nabolje, prvenstveno u Banja Luci i Mostaru.



Prvi letovi na Sarajevski Butmir krenuli su 1930. godine ne liniji Beograd-Sarajevo-Podgorica. Godine 1969. se otvara današnji aerodrom nedaleko od prijašnjeg uzletišta. Mostarski aerodrom otvoren je za civilni promet 1965. godine. Banjalučki aerodrom otvoren je 1976. godine. Iako je još početkom 1990. bilo civilnih letova iz tuzlanskog aerodroma, on je nakon rata za civilni promet otvoren tek 1998.



U ljeto 1991. JAT je letio iz Sarajeva za Beograd i Zagreb, te iz Mostara za Beograd i London. Adria je letjela iz Sarajeva za Beograd, Istanbul, Ljubljanu, Rijeku, Skopje i Zagreb, te iz Mostara za Dubrovnik, Ljubljanu, Rijeku i Zagreb. Croatia je letjela iz Sarajeva za Zagreb, prije i nakon ljeta za Skopje, a tijekom ljeta za Tivat.



50% sarajevskih letova je za Bliski Istok i Tursku
I dok drugi aerodromi regije veliku većinu svojih letova imaju prema europskim destinacijama, Sarajevo više od polovice svojih letova (52,6%) ima prema Bliskom Istoku i Turskoj.



Sarajevo nema letove ni prema jednom od najvećih hubova u Europi (Londonu, Parizu, Frankfurtu, Amsterdamu), no prema Bliskom Istoku ima 5 linija (Doha, Dubai, Kuwait City, Sharjah i Riyadh) sa čak 44 leta, dok prema Istanbulu dva prijevoznika (Turkish i Pegasus) ostvaruju čak 27 tjednih letova. Ukupno čak 71 tjedni let.



Beograd je svakako superioran u broju letova prema Aziji, no želimo li komparirati letove prema arapskim i turskim destinacijama tu je svakako dominantno Sarajevo:



Ipak važno je za naglasiti da su u top sezoni iranske kompanije Iran Air, Mahan Air i Qashim, te AlMasria za svoje chartere prema Egiptu, u Beograd dolazili sa širokotrupcima.

Prema Istanbulu Sarajevo ima daleko najviše letova u regiji, poglavito nakon što je AtalasGlobal ozbiljno smanjio svoj broj letova prema Beogradu, na svega 4 tjedno, dočim je Beograd došao na svega jedan let više od Prištine i dva više od Skopja. Ovdje treba i spomenuti da su srpski regulatori zabranili korištenje A330 koje je Turkish htio koristiti na dobrom dijelu od svojih 14 tjednih letova kako bi povećao kapacitete linije unutar limita frekvencija.



Najavu letova imala je i nova kompanija FlyBosnia, koja je trebala ovog ljeta započeti sa letovima između Sarajeva i Riyadha, te kasnije pokrenuti i letove za Jeddah. Kompanija je za tu nakanu kanila iznajmiti A320 od egipatske Nesme Airlines, te je školovala i kabinsko osoblje, njih 15. Kompaniju pokreće Al Shiddi Group iz Saudijske Arabije, a poznati su po investicijama u BiH, među kojima Sarajevo City Center, Hotel Bristol, SRE Investment i Shad Invest. No, kako kompanija nije dobila BiH AOC, za sada na letovima za Riyadh leti Nesma Airlines od koje je FlyBosnia i kanila iznajmiti avion. Nesma ima flotu od 10 aviona, od kojih su 6 u Saudijskoj Arabiji (2 A320 i 4 ATR-72), te 4 u Egiptu (1 A319 i 3 A320).

Sarajevo je osobito popularno ljeti kada srednji i viši stalež Bliskog Istoka bježi iz svojih užarenih pustinjskih predjela u zelenije i klimom blaže podneblje. Upravo stoga sezonalnost arapskih linija jest ogromna, pa je broj letova ljeti i zimi neusporediv.



Iako u zimskom redu letenja sve kompanije regije bitno smanjuju broj letova za Aziju, no ipak je sarajevsko smanjenje daleko veće nego drugih gradova.





I prema Istanbulu Sarajevo ima više rezanja ove zime u usporedbi sa prošlim godinama. Pa je, iako je ljeti uvjerljivo prvi po broju istanbulskih letova, zimi tek na četvrtom mjestu, a u zimskim letovima prešli su ga Beograd, Skopje i Priština.





Najveći broj letova ovog ljeta za Sarajevo ima flydubai (čak 21), a čak je 9 linija koje lete svakodnevno ili više od toga.



Tri od četiri nacionalne kompanije regije lete za Sarajevo, najveći broj letova ima Croatia prema Zagrebu, a Croatia ima i bitno više ponuđenih kapaciteta spram ostala dva prijevoznika. Iako za Sarajevo Adria, usprkos jednog leta manje, ima više kapaciteta od Air Serbie, ipak banjalučki letovi stavljaju Air Serbiju na drugo mjesto prema kapacitetima za BiH. Montenegro ne leti za BiH, iako je u prošlosti imao letova.

https://media.tangosix.rs/2018/08/14.png

Najava Croatijinog otvaranja baze u Sarajevu nije bila realna, kao što sam i napisao u prethodnim člancima, no sada, krizom u kompaniji, ona je još manje realna. Za razliku od toga, Adrijina strategija ekspanzije mogla bi za metu imati i Sarajevo, te bi kompanija mogla tamo bazirati avion, po uzoru na Prištinu, i pokrenuti letove prema bazama Lufthansa grupe i Air France-KLM.

Već tri godine kroz javnost se provlači ideja ponovnog pokretanja nacionalnog prijevoznika u BiH, kojeg ova država nema od bankrota B&H Airlinesa, 2015. godine. Pritom se često spominje i Turkish Airlines kao potencijalni partner. Turkish je imao suvlasništvo B&H Airlinesa od 2008. do 2012. no povukao se radi razmimoilaženja sa BiH vlasti oko vođenja kompanije. Bez obzira na prethodna loša iskustva, nije nevjerojatno da Turkish osnuje kompaniju i u BiH, kao i u nekim drugim državama, o čemu sam pisao prije par tjedana. No, hoće li se stvarno ponovo pokrenuta ekspanzija Turkisha voditi i u tom smjeru, uz naravno drugačije definirane odnose u startu, ostaje za vidjeti.

Stiže li Tuzla Sarajevo?
Kada se kompariraju zračne luke u Tuzli i Sarajevu dvije su osnovne teze. Prva je da Tuzla dostiže Sarajevo i da je samo pitanje vremena kada će ga prestići. U pet godina Tuzla je narasla za 530.000 putnika, dok je Sarajevo u istom tom periodu naraslo za 378.000 putnika. Tako gledavši Tuzla stvarno dostiže Sarajevo. No, taj trend se u posljednje vrijeme ubrzano okreće prema Tuzli. Tako je u prošloj godini Sarajevo naraslo za 119.003 putnika, a Tuzla za 224.436 putnika. Nastavi li se ovakav trend rasta, Tuzla bi prestigla Sarajevo u samo 4 godine.



Ipak u prvih 7 mjeseci ove godine u Sarajevu je bilo 65.514 novih putnika, dok je u Tuzli bilo tek 52.733 putnika, dočim je Sarajevo u tom periodu više raslo. Ipak najvažnije je da velika tuzlanska ekspanzija nije prekinula sarajevski rast, te da je broj putnika u ova dva aerodroma zajedno sa 584.249 putnika u samo pet godina porastao na 1.493.805 putnika, dakle skoro milijun putnika više, dva puta više od prethodnog broja.

Druga teza je da Sarajevo gotovo nema Low cost carriera (LCC). Ovo nikako nije točno. Prema broju prijevoznika Sarajevo ima daleko najviše LCC (6 prijevoznika). Tuzla ima 15 LCC linija, Sarajevo 8, no Sarajevo ima bitno više LCC letova tjedno ljeti (52) nego Tuzla (45). Zimi Tuzla ima više LCC letova, obzirom na veliku sezonalnost LCC letova u Sarajevu, posebno prema Bliskom Istoku.



I Sarajevo i Tuzla ozbiljno povećavaju kapacitete svojih terminala, obzirom da su oba u građevinskim radovima povećanja terminala.

No, velika prednost Sarajeva spram Tuzle je da Sarajevo ima čak 19 prijevoznika na redovnim linijama, od koji je većina legacy carriera, te još 4 prijevoznika na redovnim charterima, dok Tuzla ovisi o samo jednom prijevozniku, Wizz Airu, koji ima monopol na aerodromu. Naravno, ovo je vrlo loše, kako zbog mogućnosti ucjena samog Wizz Aira, a LCC to rade, ali i zbog eventualnih poremećaja na tržištu, gdje bi u slučaju problema u Wizz Airu došlo i do rapidnog pada broja putnika, ili čak potpunog izostanka putnika u Tuzli. Nemalo slučajeva je bilo gdje je LCC doslovce pokupila svoje stvari i preko noći prestala letjeti za daleko veće aerodrome nego što je Tuzla. Konačno vidljivo je da Wizz Air smanjuje svoje kapacitete po većini svojih aerodroma sa ciljem da ih usmjeri na neka od žarišta u kojima trenutno sudjeluje u globalnim sukobima u Europi. Vrlo vjerojatno kapaciteti će se preusmjeriti na Beč, gdje je Wizz nedavno otvorio bazu, uz baze Laudamotiona (Ryanaira), Levela (IAG), Eurowingsa, Austriana i easyJeta (nema u Beču baziranih aviona ali easyJet Europe u Beču ima registrirano preko 100 aviona, te iz Beča ima 13 linija). No moguće je da će se kapaciteti preusmjeriti na Rim gdje Wizz vodi borbu za Alitaliju, ili na Voloteu, ako je Wizz uspije kupiti za IndigoPartners (a u finalu je borbe). Ne bi bilo nevjerojatno da Wizz uđe i u još neko žarište u skorijoj budućnosti, primjerice da uđe u rat Lufthanse i IAG/Ryanair za Norewgian. Sve to već sada ima posljedice za Tuzlu, a moglo bi imati i daleko ozbiljnje u skoroj budućnosti.

LCC dijele BiH
I dok je zadnjih par godina Tuzla rapidno rasla baziranjem prvo jednog, a potom i drugog aviona Wizz Aira, na čak 45 tjednih letova (u prosjeku 6,5 dnevno), Sarajevo je postepeno povećavalo broj linija i frekvencija. Jednako tako broj LCC je potiho rastao, da bi ove godine i prerastao ljetni broj tjednih letova LCC u Tuzli.

No, ostala dva BiH aerodroma su do ove godine stagnirala. Mostar je posljednjih godina imao i po 25 charter linija, te po 10 i više prijevoznika. Broj putnika posljednjih godina pada, pa se gotovo prepolovio spram broja od prije pet godina. Početkom tisućljeća za Mostar su sa turbopropima letjela čak dva legacy carriera i to Austrian za Beč (od 3. mjeseca 1999. do 3. mjeseca 2001. tri puta tjedno) i Croatia za Zagreb (od 10. mjeseca 2001. do 10. mjeseca 2003. tri puta tjedno). Nakon što su se oba prijevoznika povukla letove za Zagreb je pokušala pokrenuti malena kompanija Bosnia Airlines, koja je sa 19-seaterom Trade Air letjela 2004. i 2005, a od 3. mjeseca 2006. do 3. mjeseca 2007. letjela je B&H Airlines za Zagreb dva do tri puta tjedno u code-share sa Croatiom. B&H Airlines je kratko letjela i za Rim.

Banja Luka je svakako gubitnik broj jedan, aerodrom sa daleko najlošijom poslovnom politikom u regiji nakon Maribora. Aerodrom je lutao među razno-raznim kompanijama koje je financijski podržavao da lete sa Banja Luke. Prvo su sa Jatom osnovali Air Srpsku, minijaturnu kompaniju sa još manjim brojem letova, koja je letjela od 1999, da bi 2003. bankrotirala. Od 10. mjeseca 1998. do 3. mjeseca 2002. letio je i Austrian za Beč prvo tri puta tjedno, a potom i 6 puta tjedno, jedne sezone čak i svakodnevno sa DH8. I tu liniju je Banja Luka morala zadržati pod svaku cijenu jer ona je bila od vitalnog interesa i mogla je motorirati ozbiljan razvoj aerodroma. Potom su financirali letove neafirmirane kompanije Austrojet koja je letjela prema Salzburgu i Tivtu sa Dash 8-100, no kompanija je izdržala od 7. do 12. mjeseca 2008. Od 11. mjeseca 2007. do 12. mjeseca 2009. Jat je letio sa svojim ATR-72 na liniji za Beograd. Nakon toga je aerodrom ušao u deal sa Adrijom, koja je 4 puta tjedno letjela za Ljubljanu sa CRJ-200. Linija se održala od 7. mjeseca 2010. do 11. mjeseca 2011. Neovisno o svim ovim subvencioniranim angažmanima letjela je B&H Airlines za Zurich iz Sarajeva i to od 2005. do bankrota 2015. godine. Kompanija je letjela i dvije godine (2013-2015) na liniji za Tivat. Na liniji za Zurich željela je letjeti i švicarska Edelweiss, no ipak je odustala prije prvog leta. Od samog osnutka za Banja Luku leti Air Serbia. Iako je u jednom momentu kompanija letjela i više od svakodnevnih letova, velika rezanja je napravila ove zime, da bi u ljetnom redu letenja letjeli tek 5 tjednih frekvencija sa ATR-72. Ove zime planiraju letjeti tek 2 do 3 tjedna leta. Lokalna vlast financira ovu liniju sa popriličnim sredstvima, a popunjenost linije, iako su radi subvencija karte poprilično jeftine, i nije baš najbolja. Zadnjih tri godine broj putnika konstantno pada.

No, ove godine preokret. LCC su doslovce podijelili BiH. Prvo je Mostar otvorio dvije cjelogodišnje linije Eurowingsa i to za Dusseldorf i Stuttgart sa po dva tjedna polaska. Ovo ne treba čuditi obzirom da je ogromna hrvatska dijaspora iz Hercegovine upravo u Njemačkoj. Pokažu li se ove linije uspješnima, a nema razloga da tako ne bude, Eurowings bi mogao otvoriti još pokoju liniju prema Njemačkoj, te prema Beču. Samo par tjedana nakon najave otvaranja Eurowingsovih linija, Mostar je otvorio i cjelogodišnju Croatijinu liniju za Zagreb sa dva tjedna polaska. Croatia bi imala i rezona otvoriti liniju za Munich ili Frankfurt, te Rim, jer kao kompanija Europske unije ona to može bez posebnih dozvola. Prve dvije linije bile bi prvenstveno za dijasporu, treća za hodočasnike, ali bi sve tri imale i mogućnost konektiranih letova potencijalnih putnika. Obzirom na velik broj novih iseljenika u Skandinaviju i Irsku i ove linije bi imale smisla. Mostar je izjavio da pregovara i sa Turkishem za otvaranje linije prema Istanbulu. Ovo i te kako ima smisla zbog velikog broja muslimanskog stanovništva, ali i ogromnog broja konekcija, iako bi manje rizična opcija bio turski LCC Pegasus.

Banja Luka se pak okrenula prijevozniku koji nije prisutan ni u jednoj zračnoj luci u BiH. Kako Tuzla ima Wizz, Sarajevo Norwegian, Eurowings, flydubai, Air Arabiu i Pegasus, a Mostar Eurowings, Banja Luka je postupila logično i financijski motivirala Ryanair za dolazak. I time dobila najvećeg prijevoznika, sa najvećim potencijalom, ali i najtežeg za pregovore i najrizičnijeg za dalje poslovanje, sklonog promjeni uvjeta suradnje. Za sada je Ryanair otvorio 3 linije (Charleroi, Memmingan i Stockholm Skavsta), no sukladno njihovom uobičajenom načinu poslovanja po kome u prvom valu otvaraju 5 linija sa kojima „ispituju tržište“ idućih 5 godina, za očekivati je uskoro otvaranje još dvije linije. Istovremeno Air Serbija leti 5 puta tjedno ljeti, te 3 puta tjedno zimi, i samo dva puta tjedno u veljači (februaru) i prvoj polovici ožujka (marta) za Beograd. Aviolet je ove godine otvorio charter liniju za Antalyu u top sezoni. Banja Luka bi trebala uz Ryanair pokušati privući još bar jednog LCC da se osigura od monopola, mogla bi privući Austrian za letove do Beča, te charter letove za Tivat. Ukupan kapacitet ovih šest tjednih letova Ryanair je 117.936 putnika, što sa popunjenošću od oko 80% u prvoj godini poslovanja, znači oko 95.000 putnika, što bi pak uz Air Serbijine i Avioletove putnike značilo oko 120.000 putnika u 2019. Dolazak još dvije linije značio bi preko 180.000 putnika godišnje.

Tuzla bi svakako morala hitno poraditi na konkurenciji za Wizz Air. Idealno bi bilo da je uspjela privući Ryanair i iskoristiti rat koji ova kompanija vodi sa Wizz Airom, no to sada više nije realno obzirom na Ryanairovu ekspanziju u Banja Luci. Vrlo bi logično bilo da Tuzla ima letove Pegasusa za Istanbul koja linija ne bi imala baš nikakvog rizika. Mali rizik bi imali i letovi Norwegiana za Skandinaviju gdje je ogromna BiH dijaspora bez obzira na linije Wizza za Skandinaviju. Tuzla bi svakako morala privući jednog legacy carriera (Austrian za Beč, Croatiu za Zagreb ili Lufthansu za Munich), no ovo mora biti razumno rješenje, a ne diletantski pokušaj Montenegra za letove prema Beču koji je u startu radi loše pozicije kompanije (nemogućnost konektiranja na Beču), prevelikog aviona i katastrofalno loše pripreme (prekasna prodaja karata, prodaja samo preko turističkih agencija, slaba reklama linije) bila osuđena na propast. Tuzla ima i potencijala za pokoji charter za Tursku, kasnije možda i za Tunis i Grčku.

Istime osim privlačenja legacy carriera u Sarajevo, aerodrom bi se morao više otvoriti za LCC, jer se dovodi u opasnost da tri okolna aerodroma privuku velik broj potencijalnih putnika Sarajeva. Velika prilika za Sarajevo bila bi dovođenje easyJeta koji nema letove za druge luke u BiH, no velike potencijale imaju i letovi Vuelinga za Rim, te Transavie za Amsterdam. Uz to aerodrom bi se morao povezati sa najvećim hubovima u Europi (London, Paris, Frankfurt, Amsterdam) i time povećati konektiranost, te mogućnosti putovanja potencijalnih putnika. U Sarajevo još nisu došli ni igrači koji vrtoglavo rastu u regiji, LOT i Aegean, a koji su otvorili linije za gotovo sve glavne aerodrome regije. Zainteresiranost za dalje linije arapske linije prema Sarajevu pokazao je i bahrainski Gulf Air, a potencijale ima i linija za Muskat u Omanu, te Teheran i Siraz u Iraku.

U posljednje vrijeme sve se češće čuje kako će LCC preuzeti putnike okolnim prostorima. Istina, Tuzla je, uz putnike Istočne, Sjeverne i Središnje BiH, uzela nešto putnika iz Južne Slavonije, te Zapadne Srbije, no ta pojava ipak nije masovna. Jednako tako je za očekivati da Banja Luka prvenstveno privuče putnike iz Sjeverne i Središnje BiH, pa čak i iz Sarajeva, no da će ona masovno privlačiti putnike iz Hrvatske to nije realno. Naravno, putnici iz rubnih prostora Hrvatske, prvenstveno Jugozapadne Slavonije, Sisačko-Moslavačke županije i Moslavine, koristit će Banja Luku, no ostali imaju bitno bliže ili brže opcije, koje su povezane autoputom i bez granice ili uz meku granicu, te koje nude bitno više opcija. Istočna i Sjeverna Slavonija i dalje će prvenstveno koristiti Budimpeštu koja je ogromna baza Ryanaira, dok će potencijalni putnici iz Zagreba prvenstveno koristiti Ryanairovu bazu u Zadru (14 linija), te Ryanairove letove iz Pule i Rijeke (ukupno 10 linija u ova dva aerodroma). Svi ovi aerodromi, kao i Zagreb imaju i više desetaka drugih prijevoznika i linija. Sva ova tri aerodroma povezana su sa Zagrebom autoputima, te nemaju čekanja na granici, a udaljenosti su manje ili neznatno veće, no svakako se prolaze brže. Naravno, zimi ove sezonske linije Ryanair iz Hrvatske nisu moguće, pa ukoliko se ne ostvare najave da bi Ryanair mogao neke letove u zadarskoj bazi produžiti na cjelogodišnje, zimi je za očekivati nešto više zagrebačkih putnika iz Banja Luke.

U svakom slučaju uspavana BiH se ove godine ozbiljno probudila. Stoga će BiH ove godine imati ozbiljan rast i nastavi li se ovako u roku od dvije-tri godine BiH bi mogla preskočiti ne samo Sloveniju, nego i Kosovo po broju putnika. Nažalost još uvijek razvoj zračnog prometa ovisi o volji i sposobnosti lokalnih vlasti, bošnjačkih u Sarajevu i Tuzli, hrvatskih u Mostaru i srpskih u Banja Luci i na državnoj razini ona je gotovo stihija, svakako nije rezultat jedinstvene državne politike. Nešto državnog novaca za poticaj razvoja zrakoplovstva i načelna ideja povećanja prometa, maksimum su koji ova razjedinjena država trenutno postiže. Nerazumne ideje poput otvaranja aerodroma u Bihaću i Trebinju svakako tome neće pomoći. U svakom slučaju BiH dijaspora, razvoj turizma, te iskorištavanje lokalnih nisha, trebali bi biti poticaj za dalji razvoj zrakoplovstva u BiH, zrakoplovstva koji još uvijek ima vrlo velike i neiskorištene potencijale. Te time BiH putnike zadržati na BiH aerodromima umjesto da, kao do sada, putuju iz Zagreba, Beograda, Osijeka, Rijeke, Zadra, Splita, Dubrovnika, Tivta i Podgorice.

[made_in_sarajevo]

zna li neko kad Antonov poljece sa aerodroma?

[insaneinthebrain]

zna li neko kad Antonov poljece sa aerodroma?

poletio jutros oko 9:45
ja kad sam ga cuo i vidio na Ilidzi reko sta je ovo kad mrcina izroni iza zgrada

[The 51st State]

inace za britaniju vizu dobiti je bas sega, no ako ima ko da leti, neka leti, vjerovatno je za britose uspostavljena linija, zarad nas nije sigurno.

[So What!]

inace za britaniju vizu dobiti je bas sega, no ako ima ko da leti, neka leti, vjerovatno je za britose uspostavljena linija, zarad nas nije sigurno.

Ove što komentarišu vijesti o avijaciji dijelim na one "a đe je London, Rim, Pariz, jebo Bliski Istok", i na ove "a ko će vam letit ovom linijom, narod nema šta da jede".

Linija je napravljena kao tranzitna linija za Arape uglavnom, a Bosanci najviše lete za London, od svih linija za koje SJJ nema direktnu vezu.

[So What!]

Dakle i linija Sarajevo - Ljubljana otpada, vidjećemo ko preuzima ...

Adria Airways obustavila sve letove, finansijski problemi prizemljili avione do daljnjeg

Aviokompanija Adria Airways obustavila je sinoć sve letove i pitanje je da li će avioni ove firme ponovo poletjeti s piste. Zvaničnici kompanije su kazali da se radi o privremenoj odluci koja će biti obznanjena tokom utorka i srijede, a da razlog leži u velikim finansijskim problemima.

Letovi su prekinuti iz baza Adria Airwaysa, a to su Ljubljana, Priština i Tirana. Treba istaći da je ova aviokompanija povezivala Sarajevo i Ljubljanu.

Saopćeno je da se intenzivno radi na pronalasku rješenja problema u saradnji s potencijalnim investitorom koji bi ovu aviokompaniju mogao spasiti bogatom finansijskom injekcijom. Također su istakli da su zatražili pomoć Vlade Slovenije u iznosu četiri miliona eura, ali da sredstva nisu odobrena.

"Kompanija duboko žali zbog situacije i izvinjava se svojim putnicima i partnerima", naveli su.

Adria Airways je privatizovana 2016. godine kada ju je kupio AA International Holding, podružnica u stopostotnom vlasništvu minhenskog fonda 4K Invest koji je od tada optužen za loše upravljanje kompanijom. Tada su kupili 91,58 posto dionica Adria Airwaysu po cijeni od 100.000 eura, a kasnije i preostale dionice, čime je osigurano i stopostotno vlasništvo.



Iz slovenskog ministarstva više puta su napominjali da je prodaja aviokompanije njemačkom fondu bila greška i da je tadašnja slovenska vlada trebala naći strateškog partnera u avioindustriji koji bi osigurao dugoročno postojanje i razvoj kompanije.

Mnogi uposlenici teško su prihvatili ovakav scenarij poručivši da Adria Airways za njih nije običan posao, već jedna velika porodica. Dokaz tome je i jučerašnji let iz Ljubljane za Brisel koji je imao poseban naziv na zahtjev pilota "ADR4EVER", što u prijevodu znači Adria zavijek.

Klix

[drndalo]

inace za britaniju vizu dobiti je bas sega, no ako ima ko da leti, neka leti, vjerovatno je za britose uspostavljena linija, zarad nas nije sigurno.

Ove što komentarišu vijesti o avijaciji dijelim na one "a đe je London, Rim, Pariz, jebo Bliski Istok", i na ove "a ko će vam letit ovom linijom, narod nema šta da jede".

Linija je napravljena kao tranzitna linija za Arape uglavnom, a Bosanci najviše lete za London, od svih linija za koje SJJ nema direktnu vezu.

Hm, jel imas neke tacne podatke o kartama sa SJJ po destinacijama ili ofrljativno pretpostavljas? Posto sa SJJ i nema bas direktnih veza sa zapadom osim VIE i MUC pravim linijama (svakodnevnim)...

Sto se Londona tice, ne znam da li ova prica pije vode, posto iz vecine zemalja koje imaju avione i kompanije lete za London direktno, nemaju potrebu presjedati u SJJ... To mi je malo nejasno. Posebno na LTN... P2P aerodrom, Wizz, Easy i Ryan su im 90% prometa...

[So What!]

Hm, jel imas neke tacne podatke o kartama sa SJJ po destinacijama ili ofrljativno pretpostavljas? Posto sa SJJ i nema bas direktnih veza sa zapadom osim VIE i MUC pravim linijama (svakodnevnim)...

Sto se Londona tice, ne znam da li ova prica pije vode, posto iz vecine zemalja koje imaju avione i kompanije lete za London direktno, nemaju potrebu presjedati u SJJ... To mi je malo nejasno. Posebno na LTN... P2P aerodrom, Wizz, Easy i Ryan su im 90% prometa...

Naravno da ne lupam, ispod ti je izvještaj o poslovanju aerodroma iz 2017. godine gdje je naveden taj podatak i London je tada bio drugi, moram se ispraviti, dakle nije bio prvi, dok je Kuvajt bio prvi, s tim da je za Kuvajt ranije uvedena direktna linija.

http://flyingbosnian.blogspot.com/2018/ ... vanju.html

A što se tiče linije, iskreno i ja sam više bio za Gatwick, ali je očigledno FlyBosnia mogla dobiti slot samo na Lutonu, koji ruku na srce jeste uglavnom hub za niskobudžetne kompanije, ali aerodrom koji godišnje preveze 16,5 miliona ljudi, tako da definitvno nije u kategoriji berlinskog Schönefelda ili minhenskog Memmingena ili štokholmskog Skavsta aerodroma.

Linija kao linija, upravo kao i kompletna kompanija FlyBosnia je okrenuta ka turizmu i zna nešto što mi ne znamo, dakle preuzeli su linije za Arape, voze chartere za hodočasnike u Međugorje te chartere za Tunis za Bosance, tako da će i ova linija imati svoju ulogu u tome uglavnom.

[So What!]

FlyBosnia razmatra preseljenje iz Sarajeva na aerodrome u Tuzlu i Mostar

Aviokompanija FlyBosnia od svog osnivanja počela je širiti flotu i povezivati glavni grad naše zemlje s evropskim i svjetskim metropolama, ali saznajemo da se razmatra izmještanje operacija na aerodrome u Tuzli i Mostaru zbog visokih troškova koje imaju prema Međunarodnom aerodromu Sarajevo.

Od početka operacija u junu ove godine pa sve do kraja septembra, FlyBosnia je prodala i direktno prevezla 30.646 putnika u Sarajevo čime je, kako tvrdi, "uvezla" u našu zemlju više od 23 miliona eura.

Najviše putnika bosanskohercegovačka aviokompanija prevezla je u augustu, 12.415 putnika te u julu gotovo 12.000 putnika. U septembru je prevezla 3.351 putnika.

"FlyBosnia je mlada bh. aviokompanija koja je na sopstveni rizik uzela ulogu razvoja avionskog putničkog saobraćaja BiH i glavnog grada Sarajevo kao naše home base. Uzimajuću u obzir da su svi putnici u prosjeku potrošili 750 eura tokom svog sedmičnog boravka u BiH, dolazimo do zaključka da je FlyBosnia sama 'uvezla' više od 23 miliona eura potrošnje u BiH ekonomiju od koje je država BiH imala direktnu korist od 3.9 miliona eura putem PDV uplate. Mi smo svjesni da je aerodrom u Sarajevu 100 posto u državnom vlasništvu i samim tim razumije navedene činjenice", ističu iz FlyBosnie.

Kako dalje dodaju, istraživanje Deloitte iz septembra 2019. pokazuje da svaki euro koji je potrošila FlyBosnia stvara utjecaj od tri eura na BiH ekonomiju.

"FlyBosnia također je duboko svjesna da nema povlastica, grantova niti drugih vidova pomoći od kantonalne, federalne i državne vlasti, kao što je slučaj sa svim regionalnim aviokompanijama u koje njihove države uveliko ulažu da bi sanirali gubitke poslovanja jer su njihove kompanije od državnog interesa", govori nam Aida Cvijetić, PR kompanije FlyBosnia.

Dolazak zime donijet će otežane uslove poslovanja i za bh. aviokompaniju koja trenutno raspolaže sa dva aviona tipa A319. Međutim, kako saznajemo, zbog brojnih operativnih problema kao što su loše vrijeme, odleđivanje aviona, alternacija i slično, tokom zime FlyBosnia će nastaviti letjeti sa jednim avionom.

"Očekuju nas i novi izazovi sa otvaranjem novih linija za London i Rim. Očekujemo da dobijemo dva aviona A319 u aprilu 2020. godine koja su već ugovorena i sa kojima bi FlyBosnia imala flotu od četiri aviona A319", kaže nam Cvijetić.

Dok su se u međuvremenu pojavile informacije da FlyBosnia duguje milion maraka za aviousluge, iz bh. aviokompanije govore nam da im je aerodrom u Sarajevu preskup za operacije, naspram pogodnosti koje pružaju aerodromi u Mostaru i Tuzli.

"Naše društvo i tehničko osoblje uveliko razmatra mogućnost izmještanje naših operacija na aerodrome u Tuzli i Mostaru. U tom slučaju bi letove za Rim i Italiju radili preko Mostara, a London i druge EU destinacije preko aerodroma u Tuzli povezanim autobuskim linijama sa Sarajevom", pojasnila nam je Cvijetić.

Nakon što je FlyBosnia nedavno uvela direktne letove iz Sarajeva za London, saznajemo da postoji interes putnika za ovom linijom, ali državni marketing smatraju lošim.

"Prodaja karata počinje dolaziti na stabilan nivo iako, nažalost, nemamo Touirism Board kao druge države, a kako bismo reklamirali BiH u Velikoj Britaniji. Sve reklame radimo i plaćamo sami kako bismo povećali doliv turista u BiH", kaže Cvijetić.

FlyBosnia ima direktne letove iz Sarajeva za London svakog utorka i subote. Od novembra se očekuje i direktna linija prema Rimu, ali sudeći prema trenutnoj situaciji, nije jasno da li će biti iz Sarajeva ili Mostara.

Podsjećamo, FlyBosniju osnovali su predstavnici i direktor Al Shiddi grupacije, Nudžejma Skenderović i Sulejman Al Shiddi koji je ujedno jedan od najvećih investitora iz Saudijske Arabije u našoj zemlji. Prvobitno je na čelu aviokompanije bio ugledni australski biznismen Chris Gabriel, a potom je za novog direktora imenovan Tarik Bilalbegović koji ima višegodišnje radno iskustvo u oblasti investicionog bankarstva.

Kako će i da li će FlyBosnia i Međunarodni aerodrom Sarajevo nastaviti poslovanje, ostaje da vidimo. U svakom slučaju, jasno je da aviokompanije koja provodi letove tek nekoliko mjeseci, nema problem s premještanjem operacija na tuzlanski i mostarski aerodrom.

Klix

[gradskadjeca]

Cao, mene samo interesuje da li se u ovaj restoran u B terminalu, ili je to A , moze otici popiti kafa onako civilno i posmatrati avioni koji dolaze, slijetanje, polijetanje i tako to, kao sto je moglo u zgradi koja je srusena? Pitam cisto jer mi je to hobby, a ne da mi se otici tamo samo da to provjerim.

[Tesla Edison]

Cao, mene samo interesuje da li se u ovaj restoran u B terminalu, ili je to A , moze otici popiti kafa onako civilno i posmatrati avioni koji dolaze, slijetanje, polijetanje i tako to, kao sto je moglo u zgradi koja je srusena? Pitam cisto jer mi je to hobby, a ne da mi se otici tamo samo da to provjerim.

Mislim da ne može. To je međunarodna zona i moraš imati pasoš da bi prešao jer taj dio više ne pripada BiH. Ako bi i sa pasošem pokušao, tražili bi ti kartu na pokaz.

Ja bih prvi tako išao, kupio neke stvari (čitaj: akciznu robu ) u Duty free shopu jer tu nema ni akciza ni poreza ali šipak. Nemere .

[gradskadjeca]

Nije sad da je neka pljacka sto se tice letova, ali kcerkica i ja cesto odemo do piste, jer zivimo relativno blizu, i oboje volimo avijaciju, plus ovih dana ce biti moguce antonov 124 vidjeti par dana zaredom, kada se zavrsi ova vjezba, ali eto, hvala na odgovoru.

Sramota

[Rijeka_snova]

Hm, jel imas neke tacne podatke o kartama sa SJJ po destinacijama ili ofrljativno pretpostavljas? Posto sa SJJ i nema bas direktnih veza sa zapadom osim VIE i MUC pravim linijama (svakodnevnim)...

Sto se Londona tice, ne znam da li ova prica pije vode, posto iz vecine zemalja koje imaju avione i kompanije lete za London direktno, nemaju potrebu presjedati u SJJ... To mi je malo nejasno. Posebno na LTN... P2P aerodrom, Wizz, Easy i Ryan su im 90% prometa...

Naravno da ne lupam, ispod ti je izvještaj o poslovanju aerodroma iz 2017. godine gdje je naveden taj podatak i London je tada bio drugi, moram se ispraviti, dakle nije bio prvi, dok je Kuvajt bio prvi, s tim da je za Kuvajt ranije uvedena direktna linija.

http://flyingbosnian.blogspot.com/2018/ ... vanju.html

A što se tiče linije, iskreno i ja sam više bio za Gatwick, ali je očigledno FlyBosnia mogla dobiti slot samo na Lutonu, koji ruku na srce jeste uglavnom hub za niskobudžetne kompanije, ali aerodrom koji godišnje preveze 16,5 miliona ljudi, tako da definitvno nije u kategoriji berlinskog Schönefelda ili minhenskog Memmingena ili štokholmskog Skavsta aerodroma.

Linija kao linija, upravo kao i kompletna kompanija FlyBosnia je okrenuta ka turizmu i zna nešto što mi ne znamo, dakle preuzeli su linije za Arape, voze chartere za hodočasnike u Međugorje te chartere za Tunis za Bosance, tako da će i ova linija imati svoju ulogu u tome uglavnom.

Koliko sam čula, a i vidjela po Instagramu Agencije bliske FlyBosnia promoviraju BiH kao halal turističku destinaciju. Tržište UK je ogromno i ne sumnjam da će, ako se potrude što se tiče marketinga i veza sa agencijama, uspjeti da pune avione sa turistima na isti način kako pune avione za Saudijsku Arabiju.

[drndalo]

Cao, mene samo interesuje da li se u ovaj restoran u B terminalu, ili je to A , moze otici popiti kafa onako civilno i posmatrati avioni koji dolaze, slijetanje, polijetanje i tako to, kao sto je moglo u zgradi koja je srusena? Pitam cisto jer mi je to hobby, a ne da mi se otici tamo samo da to provjerim.

Mislim da ne može. To je međunarodna zona i moraš imati pasoš da bi prešao jer taj dio više ne pripada BiH. Ako bi i sa pasošem pokušao, tražili bi ti kartu na pokaz.

Ja bih prvi tako išao, kupio neke stvari (čitaj: akciznu robu ) u Duty free shopu jer tu nema ni akciza ni poreza ali šipak. Nemere .

Kao i svaki sad free shop, navkakusa sa imenom iz starih vremena... Rijetko sta je povoljnije nego sto se inace moze naci...

Restoran s pogledom, bio dok ne srusise staru zgradu... Isao ponekad...