Ako cemo to koristiti kao argument, Bosnjaci su bili dio Mlade Bosne, i poziv za ujedinjenje u Jugoslaviju je bio upucen i njima.hAZNADAR wrote: Nebosnjaci su bili i dio Odbora i Narodne Skupstine. Poziva na mobilizaciju takodjer bio upucen i njima.
Ovdje moram priznati da si djelimicno u pravu, jer nisam uzeo u obzir manastire i Staru pravoslavnu crkvu. No, prva katolicka crkva u Sarajevu je otvorena tek 1853, i prije toga sarajevski katolici nisu imali svoj vjerski objekat. Nova pravoslavna crkva (tek druga u Sarajevu) je otvorena pred sami kraj osmanske vladavine, uz grcevito protivljenje sarajevskih Bosnjaka, predvodjenih upravo Hadzi Lojom. Da li mislis da bi Hadzi Lojina nezavisna Bosna dopustila izgradnju katolicke Katedrale u Sarajevu, pogotovo u onolikim dimenzijama i na onoj lokaciji?hAZNADAR wrote: A crkve su se gradile i za turskog i za austrijskog vakta. Vecina danasnjih manastira bas za turskog vakta osim par u istocnoj Bosni i Hercegovini koji su bili ranije. Ako sumnjas u to, tj ako ti ne sjeda u tvoju percepciju - idemo o tome na drugoj temi da ne trolamo ovu.
Da li ti smatras da je feudalni drustveni poredak bio pravedan i da ga je trebalo ocuvati?hAZNADAR wrote: Nebosnjaci u BiH su jos od Husein kapetana i pokusaja autonomije dokumentovano i dokazano dobijali preko crkve instrukcije sta i kako,.. a od koga crkva zakljuci sam. Razlog pasivnosti je bio cist interes je se dolaskom AU racunalo na agrarnu reformu i da ce znacajan dio begovskih imanja biti podijeljen seljacima.
Moderni bosnjacki historicari vole pisati o sirenju srpskog i hrvatskog nacionalizma, o nestanku bosanskog identiteta kod bosanskih katolika i pravoslavaca, o Nacertaniju i Anti Starcevicu, ali ignorisu jednostavnu cinjenicu u pozadini svega: da su krscani/hriscani u tadasnjoj Bosni bili kmetovi i gradjani drugog reda. Privremena vlada 1878. nije nudila nikakve promjene drustvenog sistema, i samim tim nije davala nikakav razlog krscanskom stanovnistvu da se bori za nju.
