Page 6 of 11

#126

Posted: 09/10/2005 01:02
by FortunaBela
Pjesma Sarajevu


S uzdahom se sjećam mladosti Sarajeva
Vatrom tuge gorim zbog rastanka s njim

Možda u raju i postoji takva voda i zrak
Al' na ovom svijetu ima li šta slično?!

Kad proljeće cikne u cvijet se pretvara grad
Na raj sliče bašče i ružičnjaci mirisni

Što ga porede s rajem, zar je ikakvo čudo?
Mladići Sarajeva su k'o rajski momci i Ridvan.

A kad na Benbašu išeta Sarajeva mladost
Kao da su djeve rajske na edenskom vrelu

Baci još jednom pogled na grad kad procvjeta
Rekao bih da se mir svuda rasipa

Bašče krasne, voda pitka, mladost privlačna
Sačuvaj Bože, zar se mogu naći mane Sarajeva?!

I neka ga uzvišena Istina od nevolje čuva
Nek' propadne onaj ko je dušmanin Sarajeva!


Mehmed Mejlija Guranija

Image

#127

Posted: 15/10/2005 11:41
by FortunaBela
ZGRADA STARE ŽELJEZNIČKE STANICE NA ILIDŽI

Objekat je sagrađen koncem 19. st., kao stanična zgrada, na uskotračnoj pruzi Sarajevo-Mostar-Dubrovnik. Zbog karakteristične alpske arhitekture austrougarskog perioda i činjenice da je jedna od prvih tipološko rijetkih preostalih staničnih zgrada u Sarajevu, ovaj objekat stavljen je pod zaštitu države. Objekat je danas u izuzetno lošem stanju i traži hitne sanacione i restauratorsko-konzervatorske zahvate.

Image

#128

Posted: 21/10/2005 20:09
by FortunaBela
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti

Image

Rodna kuća Vladimira Skarića predstavlja spomenik kulture prve kategorije i bavi se čuvanjem i prezentacijom bogate građe iz oblasti književnosti i pozorišne umjetnosti. Stara srpska kuća iz sredine XVIII vijeka je prvo bila u vlasništvu porodice Skarić, a kasnije porodiće Despić, točnije Jeftana Despića. Objekat je projektirao Max Knopfmacher koji je jako vješto koristio stilske karakteristike istoricizma i ukomponirao objekat sa funkcionalnim i lijepim unutarnjim dvorištem. Muzej je počeo sa radom 1961 godine kao Muzej književnosti BiH, a od 1969 godine počinje izučavati i pozorišnu umjetnost. U septembru 1992 Muzej otvara vlastiti izložbeni prostor koji dobiva ime galerija Mak.

#129

Posted: 22/10/2005 21:15
by dizZaster
ZNAS LI PRIJATELJU KAKO MIRISE SARAJEVO?


Miriše Sarajevo poput prelijepe stidljive djevojke.
Poput stare hanume sa Vratnika.
Miriše šamijom moje nane.
Miriše somunom ramazanskim.
Miriše Tabijom i barutom topa tabijskog.
Miriše Miljackom, Bembašom, ćuprijama.
Miriše bolan prijatelju, osjeti i ti malo.
Miriše džamijom i minaretom, miriše crkvom,
Sinagogom i sahat-kulom starom.
Miriše Saračima i Kovačima, Sedrenikom i Bistrikom.
Miriše prijatelju, stani malo pa miruhni.
Miriše vodom sa Sebilja i drugih česmi.
Miriše ćevapima, burekom, sirnicom, krompirušom.
Miriše kahvom prženom, osjetiš li ?
Miriše bakrom i kalajom, miriše kaldrmom.
Miriše ljudima stranim i domaćim, poznatim i nepoznatim.
Miriše prijatelju Sarajevo i krvlju i suzom,
Suzom majke koja je sina dala
Da bi ti danas mogao mirisati Sarajevo.
Zato stani pa duboko udahni,
Osjetit ćeš još više nego što ti rekoh,
Jer još više i ljepše miriše Sarajevo
Prijatelju moj.


Muris Neimarlija

#130

Posted: 23/10/2005 13:29
by Lady_Godiva
Ljudi moji hvala za sve ovo o Sarajevu. Odusevljena sam. Toliko volim ovaj grad da se ne moze rijecima opisati...

Sarajevo, ljubavi moja

#131 Hvala! Hvala!

Posted: 23/10/2005 14:18
by Dijaspora
I ja samo da se zahvalim.
Posebno su mi dragocjene sve ove stare fotografije i crtezi jer ih vec dugo sakupljam za jedan interesantan projekat.

ZIVI SARAJEVO! ZIVI BOSNO!

I vidimo se uskoro ;)

#132

Posted: 23/10/2005 23:52
by FortunaBela
Bascarsijska


Na svakom sam cepenku kafu popio
i rahat lokum na cesmu spustio
kad prodjes Saracima znaces da sam bio
a docekati nisam te smijo

kazandzije kucaju kao da ne mogu
da nadju pravi ton
kurikaju sajdzije sahat na kuli
zildzije stimaju zvon

halaci cesljaju pamuk prstima
ko bakrenu kosu na tvojim prsima
sindzije slatke simite peku
a ja sam stoput presao rijeku

da sam bogdo tascija pa da ti isklesem
novi avlijski prag
da se popnem na pendzer cardaklojom lozom
i opet budem ti drag

ubro sam te curber secer ruzo
prije vremena
ja moram bjezati, nemoj brinuti duso
ljubavi jedina

zveckaju dzezve, djevdjiri sahani
mirisu na jasmin tvoji jorgani
kaldrmu je uglancala kisa
suska i mirise kafa iz sisa

danas kalajdzije sunce kalaisu
samo za tebe
da ti toplije bude dok zamisljas kako
moj dah te miluje
ubro sam te dzulbe secer ruzo

prije vremena
ja moram bjezati,nemoj brinuti duso
ljubavi jedina


Fazla

Image

#133

Posted: 24/10/2005 18:31
by Lady_Godiva
S obzirom da i ja radim jedan, skoro pa dokumentarni film o mom jedinom gradu - Sarajevu, pa bi mi bilo jako drago da, ako je u redu, naravno, razmijenim neke informacije, snimke, fotografije i ostale materijale s osobom kojoj je nick Dijaspora ili svima koji su voljni za saradnju. Pls javite mi se na mail [email protected]

Hvalaaaaaaaaaaaaaaaaaa! :-)

#134

Posted: 29/10/2005 18:10
by FortunaBela
TRI TRADICIJE


Pise: Miljenko JERGOVIC

DVADESET KORAKA ILI KOJI KORAK
vise trebalo je preci i reci kako smo objedinili duh, tijelo i spol. Taj put, sva je prilika, nikad nitko nije presao, jer da jest, najprije bi usao u staru pravoslavnu crkvu, pomolio se Bogu i zapalio svijece, na zasebnim postoljima za svoje zive i mrtve, onda bi produzio do cevabdzinice Devetka i pojeo cevape, sudzuke ili kombinaciju, a na kraju bi otisao u birtiju koja se zvala Drina i potrazio seksualne usluge.

Bilo je, istina, onih koji bi ispunili dva od tri nabrojana poklonjenja svojoj vlastitosti: navratili bi u crkvu, pa na cevape, ili bi otisli u Drinu, pa opet na cevape, ali kako nas svijet nikad nije bio ni nalik slikama iz bogohulnih bogoljublja iz neke talijanske ili spanjolske provincije, tako se Bogu i spolu nismo obracali u istom mahu i o istom trosku.

Stara pravoslavna crkva na Bascarsiji nije bila onoliko stara koliko nas je u skoli ucilo, koliko su propovijedali turisticki vodici i koliko su pred kraj nase povijesti zagovarali neki nasi po pitanjima Boga i povijesti naglo osvijesteni sugradjani, ali je ipak bila starija od sviju nas i u sebi je sadrzavala nesto od one izvorne, skromne i skrusene arhitekture nekih davnih vremena u kojima je molitva jednome Bogu bila zazorna, pa je zbog toga i Isus zavrsio na krizu. U jednoj vaznoj knjizi pise da je svejedno u kojem se i cijem hramu molis ako slutis bozju prirodu i ako ti je molitva iskrena. No, u staru pravoslavnu crkvu ulazilo se iz posve drugih razloga. Ulazili smo kad bi prijateljima iz dalekih gradova zeljeli pokazati nase starine i ugnjaviti ih pricama o nasoj multikulturalnosti, raznorodnosti i snosljivosti koja je, istini za volju, bila autenticna upravo onoliko koliko je danas od nje ostalo, ali ulazili smo u tu crkvu, zapravo u njezine pokrajnje prostorije, i u ljeto 1992. kada smo kupovali vostane svijece da njima, kada padne mrak, osvijetlimo nase ugasene domove.

Cevabdzinica Devetka duze je od jednog desetljeca bila najvaznija sarajevska cevabdzinica. To, naravno, ne znaci da je bila najbolja, ali je bila najvaznija, jer su bas za nju znali i ljudi koji su samo jednom i vise nikad dosli u Sarajevo. Sve do kraja njegovog zivota u njoj ste mogli sresti i Asima Ferhatovica Slinu (ili pristojnije - Haseta), gazdu i kultnoga navalnoga igraca ciju je karijeru neke davne 1964. prekinuo branic "Rijeke" Mario Brnjac. U Devetki su se jeli najveci cevapi u Sarajevu koji su, istina, za razliku od cevapa kod Zelje bili prepunjeni sodom bikarbonom, praskom za pecivo ili nekim drugim sredstvom koje im je povecavalo volumen, ali i ubijalo okus. Devetka je ujedno bila i prva sarajevska cevabdzinica u kojoj je prekrsen princip po kome u cevabdzinici ne smije biti kole, nego se pije samo jogurt ili kiselo mlijeko.

Birtija po imenu Drina bila je neformalni sarajevski kupleraj, iako ovaj zapisivac mora priznati da u zivotu nije upoznao covjeka koji je u Drini potrazio usluge ili koji bi barem bio spreman to priznati. Ali o Drini se zato naveliko pricalo, o Drini i nekoj kurvi koja se zvala Suhra, pa su u lokalnome govoru dugo sve kurve bile nazivane suhrama ili se pretpostavljalo da je bas svakoj kurvi na rodjenju dato takvo ime. U drugim gradovima ili na drugim mjestima u Sarajevu kurve su se zvale Keti, Monika ili Edita, a samo su na Bascarsiji kurve bile suhre. Postoji pretpostavka da su u Drinu dolazili vojnici koji su se u Sarajevu nasli na odsluzenju vojnog roka, a nju temeljimo na iskazu mariborskoga muzicara Zorana Predina, koji je prije desetak godina, nakon jednog svog koncerta, upitao gdje je Drina, bas ga je zanimalo jer mu se neki Mariborcanin hvalio da je tu kao mladi vojnik kupovao ljubav.

Sve tri pobrojane tradicije, objedinjene s tih dvadesetak koraka, u Sarajevu su imale duboko korijenje, ali se do danasnjih dana u potpunosti sacuvala samo jedna, ona cevabdzijska. Cevapi su, naime, i u ovoj najnovijoj povijesti jednako ukusni, a nije se bitno promijenila ni rang-lista najboljih cevabdzinica. Tradicija kupleraja, zapoceta s dolaskom Austro-Ugarske u nase krajeve, koja je svoj vrhunac i dozivjela pred kraj vladavine cara i kralja Franje Josipa, kada su punom parom radili kupleraji u Skenderija ulici i nekim obliznjim ulicama (u zgradama koje i danas postoje) nekako je prezivjela obje Jugoslavije, ali nije prezivjela i rusenje birtije Drina, koje se dogodilo malo pred rat. Tim cinom je simbolicki prekinuta jedna, a zapoceta je nova povijest: ono sto su nekad bile sirote nase drolje i sto je bila ta uboga Drina, danas su puno ekskluzivniji prostori i puno finije zenske. Iscezli su kupleraji, a ljubav se vec kupuje i kreditnim karticama.

Tradicija pravoslavlja i pravoslavnoga bogostovlja je zajedno s preostale tri tradicije cinila jedan religijski krug, zaokruzivala je sarajevsku kotlinu i stitila ju od onih zala od kojih svijet moze biti zasticen vjerom u Boga. Taj krug najprije je nacet istrebljenjem nasih Jevreja, pedesetak godina kasnije dogodilo se djelomicno isceznuce nasih pravoslavaca i katolika, a neka ce buduca povijest potvrditi hoce li Sarajevo ostati grad samo jednoga rituala i jedne vjere, dok ce sve drugo biti samo arheolosko iskopiste. Nekad bi nam takva slutnja zvucala kao prokletstvo, a danas smo na nju vec naviknuli, pa je i to znak da je tisucu sarajevskih povijesti dovrseno i da ulazimo u neko vrijeme koje ce, mozda, nekim buducim ljudima biti bolje, ali nikada nece biti nase.
Image

#135

Posted: 31/10/2005 11:58
by A-ZO
Image

Zasto ga toliko volimo...

#136

Posted: 03/11/2005 09:09
by TareSA
Meni je ovaj forum kako kod nekog vec procitah najbolji do sad,vjerovatno zato sto je meni sve ovo u srcu i dusi.Slike su fenomenalne.

#137

Posted: 03/11/2005 09:09
by TareSA
Meni je ovaj forum kako kod nekog vec procitah najbolji do sad,vjerovatno zato sto je meni sve ovo u srcu i dusi.Slike su fenomenalne.

#138

Posted: 03/11/2005 09:09
by TareSA
Meni je ovaj forum kako kod nekog vec procitah najbolji do sad,vjerovatno zato sto je meni sve ovo u srcu i dusi.Slike su fenomenalne.

#139

Posted: 04/11/2005 11:44
by Harrys
Jevrejsko Sefardsko groblje na
Kovacˇic´ima , Sarajevo, u upotrebi od XVI stoljec´a

ImageImage

Ivo Andric ,
NA JEVREJSKOM GROBLJU U SARAJEVU

......................................
Probijam se kroz guste redove grobova,unosim se u obicne rijeci i u poznata i stalno ista prezimena:Abinun,Albahari,Altarac,Atijas,Baruh,Daniti,danon,Eskenazi,Finci,Gaon,Kabiljo,Kajon,Kalderon,Kamhi,Katan,Komforti,Levi,Maestro,Montiljo,Ovadija,Ozmo,Papo,Pardo,Pesah,Pinto,Salom.A imena njihovih zenaimaju cesto u sebi nesto od muzike i poezije,dalekih suncanih zemalja:Anula,Gentila,Rifka,Masalta,Luna,Buena,Palomba,Simha,Oro.
Iza tih rijeci i slovanazirem mali izivi sefardski svijet iz naseg djetinjstva.Trgovce sa visokim fesovima na glavi, pognute nosace,sitne prodavce,zanatlije na cepenicama,njihove stare zene,jos u sefardskoj orijentalnoj nosnji,njihovu djecu,dobro odjevenu,bogatasku,i bjednu, mrsavu, sirotinjsku.Osjecam miris njihovih avlija i cujem njihove zive grlene spanske uzvike izmjesane sa nasim rijecima.Svijet koga vise nema.A da ga nema,to pokazuje i ovo groblje zivim znacima i vidljivim tragovima velike drame jednog naroda.
..........................

#140

Posted: 09/11/2005 09:38
by FortunaBela
PJESMA SARAJEVU

Ja uzdišem kada se spomene mladina Sarajeva:
mene je spržila vatra tuge za rastankom od Sarajeva.

Samo u raju može biti njegova voda i zrak.
Kamo, srce, na cijelome svijetu grad ravan Sarajevu!

Kada dodje proljece, procvate svukud cvijece;
u rajski perivoj se pretvore ružicaste bašte sarajevske.

Zar je cudo ako ga raju prispodobim?
Sarajevska mladina si rajski mladici s Ridvanom.

Misliš da su rajske ljepotice stale po obali Kevsera
kada na Bendbašu izadje sarajevska mladina.

Baci jedanput pogled po šeheru, kada iscvate behar;
izgledace ti da je svaki zakutak cistim svjetlom ispunjen.

Vrtovi lijepi, voda lijepa i ljepotice mile, sve na jednom mjestu.
Ne daj, Bože, nikakve mane Sarajevu.

Neka ga uzvišeni Bog cuva od svih nesreca;
nek bude uništen neprijatelj Sarajeva, ako ga bude bilo!


Mehmed Kuranija 1713-1780

Image

#141

Posted: 10/11/2005 15:20
by Drugarica
Stitch__ wrote:
Domar V wrote:Evo prodje vec godina,
kako bolan lezim sada...

Sa prozora svoje sobe vidim svjetla svoga grada..

Svud okolo kreveti su i zidovi bijele boje
mnogo snova u samoci ovdje mojih ostalo je...

U mislima sad prolazim setajuci po staroj stazi
skupa s dragom sto mi ovdje bolnom vise ne dolazi...

Sve je isto kao nekad
da zabjeli snijeg se sprema
samo tebe, moja draga, pored mene vise nema...

Moje tijelo, oboljelo
k'o da se jos necem nada,
al sam sretan kad uvece vidim svijetla svoga grada...

...
covjece!!! najezila sam se sva...

#142

Posted: 10/11/2005 15:26
by horns&drums
Pazi ovo, ozivjela tema :) :) :)

Ide prilog...

Centralna banka BiH, u narodu poznatija kao "Ceka". Cekalo se tu, jal' curu, jal momka, jarana...Cekalo se s karanfilom ili bez, po kisi, suncu i snijegu. Nekada da nekog zagrlimo, nekada da nekog prebijemo :D:D

Moja malenkost je jednom zaspala cekajuci (tramvaj)...

Izgrađena je po prvonagrađenom projektnom rješenju beogradskog arhitekte Milana Zlokovića iz 1929 godine i to kao Hipotekarna banka. To je bilo doba prodora Moderne, kada novije ideje potiskuju dekorativnost prethodnih stilova i to sa teškoćom jer nalaze na otpor i kontorverzna mišljenja sredine. Na objektu je izražena jednostavnost građevinske mase, kontrast punog i praznog, sa efektnim kubusima rizalita i velikim prozorskim površinama. Na glavnoj fasadi je dominantan akademski pristup izražen klasicističkim elementima. Glavna fasada je obložena pločama kamena pješčara sive i oker boje. Od fasadnih detalja, najupečatljivije su dvije figure muškarca i žene koje drže rasvjetna tijela.


Image

#143

Posted: 10/11/2005 16:15
by Mahalac
A-ZO wrote:Image

Zasto ga toliko volimo...


IMA L' JADA K'O KAD AKSAM PADA

Ima l' jada ko kad aksam pada,
kad mahale fenjere zapale,
kad saz bije u pozne jacije,
kad tanahni drscu sadrvani?
Aman jada kad aksam ovlada,
u minute kad bulbuli sute,
kad bol sanja sred djulova granja,
a dert gusi i suze osusi!
Usne male kad sapcu iz tame:
"Slatko gondje da l' jos mislis na me?"
Draga dragog doziva bez daha:
"Aman luce, mrijem od sevdaha!"

#144

Posted: 10/11/2005 16:17
by horns&drums
zmijaIzmaj wrote:sarajevo ljubavi moja...sinoc je na trgu heroja (opet) gorio automobil, niko nista ne javlja danas...
Ma Stojadin, nije imao vode u hladnjaku :D:D:D:D:D

#145

Posted: 10/11/2005 16:24
by horns&drums
haaaaa provalio sam gdje stanujes :D:D:D

Sad cu da zmaja oderem, a zmiju cvijecem darivam :D:D:D:D

#146

Posted: 10/11/2005 16:32
by horns&drums
Nemoj da ti dziber da po... Odgovara drums :D:D:D

#147

Posted: 10/11/2005 16:40
by Harrys
Vi ne zacatavajte ovu temu.Sad za kaznu,svaki vas post editujte,i stavite nesto u vezi teme. :oops: :oops: :D

#148

Posted: 10/11/2005 16:46
by horns&drums
Kosuljica, zmija ce njemu , a bas je vruce... :D:D

Necemo chata vise zmijo, ziknuce nas :-D

#149

Posted: 10/11/2005 16:50
by Drugarica
zmijaIzmaj wrote:ekskluzivno 8-) .trg heroja, 9.11.2005Image
pa komsija!!!!! hajd na kahvu :)

#150

Posted: 14/11/2005 13:24
by horns&drums
O valnim duzinama da i ne govori :D:D:D:D:D