Forum Klix.ba

Jasta je. Njemacki pricaju u Njemackoj, Austriji i djelu Svice

Kraj riječi Kadrovska naši se satraše sa HR.

Prijavljuje treba radnike, računa godišnje i tako to na fejzbuku joj ejdž ar menadžer

KB9 wrote:svijet ide ka tome da svi pricaju engleski i to je to

Joj koji shuk, engleski zvanicni jezik EU, a kada izadje Britanija iz EU nije zvanicni jezik ni u jednoj od EU zemalja.

Da li je ovo sansa da uvede engleski kao zvanicni jezik umjesto bosanskog u BiH, te utile na mala vrata u EU

Heller wrote:Kraj riječi Kadrovska naši se satraše sa HR.

Prijavljuje treba radnike, računa godišnje i tako to na fejzbuku joj ejdž ar menadžer

Kadrovska ne zvuči cool.

Edin H. wrote:

KB9 wrote:svijet ide ka tome da svi pricaju engleski i to je to

Joj koji shuk, engleski zvanicni jezik EU, a kada izadje Britanija iz EU nije zvanicni jezik ni u jednoj od EU zemalja.

Da li je ovo sansa da uvede engleski kao zvanicni jezik umjesto bosanskog u BiH, te utile na mala vrata u EU

A Irska kolega

Heller wrote:

Edin H. wrote:

KB9 wrote:svijet ide ka tome da svi pricaju engleski i to je to

Joj koji shuk, engleski zvanicni jezik EU, a kada izadje Britanija iz EU nije zvanicni jezik ni u jednoj od EU zemalja.

Da li je ovo sansa da uvede engleski kao zvanicni jezik umjesto bosanskog u BiH, te utile na mala vrata u EU

A Irska kolega

under the Constitution of Ireland, both languages have official status, with Irish being the national and first official language

na jednoj temi covjek upita ko je momak na slici,odgovor bi random boy cini mi se

preseravanje

Heller wrote:Kraj riječi Kadrovska naši se satraše sa HR.

Prijavljuje treba radnike, računa godišnje i tako to na fejzbuku joj ejdž ar menadžer

Kadrovska mi je više za obraćun plata i taj pješadijski posao.
Human resources department - e to su već oni nesvrsishodni koji ti određuju KPI, rade procjene i bespotrebne tabele i rade na tvoj unaprijeđivanju kao čoveka, radnika, komuniste...

MRzim HR

Bloo wrote:

Heller wrote:Kraj riječi Kadrovska naši se satraše sa HR.

Prijavljuje treba radnike, računa godišnje i tako to na fejzbuku joj ejdž ar menadžer

Kadrovska mi je više za obraćun plata i taj pješadijski posao.
Human resources department - e to su već oni nesvrsishodni koji ti određuju KPI, rade procjene i bespotrebne tabele i rade na tvoj unaprijeđivanju kao čoveka, radnika, komuniste...

MRzim HR

Nema takvih kod nas ova curka radi na odjavi, prijavi i to pjesadija. Ima i budala odrzava računare napravio sebi vizitke it menadzer, nama otišla matična na mašini lik je ne zna nac, misli da su svi kompjuteri ko njegov laptop. Ima takvih metar koji se zovu menadzerima, a nigdje u sistematizaciji firme nema rijeci menadzer

Bloo wrote:

Heller wrote:Kraj riječi Kadrovska naši se satraše sa HR.

Prijavljuje treba radnike, računa godišnje i tako to na fejzbuku joj ejdž ar menadžer

Kadrovska mi je više za obraćun plata i taj pješadijski posao.
Human resources department - e to su već oni nesvrsishodni koji ti određuju KPI, rade procjene i bespotrebne tabele i rade na tvoj unaprijeđivanju kao čoveka, radnika, komuniste...

MRzim HR

Dakle, kada imaš kadrovsku službu, onda si kadar.

Kada imaš HR službu, onda si resurs. Nisi više čovjek. U istoj ravni si sa kancelarijskom stolicom. Čak i ispod ako je stolica, na primjer, Aeron od Hermana Millera.

To se radi zbog dehumanizacije, nije slučajno.

Hakiz wrote:Čak i ispod ako je stolica, na primjer, Aeron od Hermana Millera.

dobar
Ali ti je omogucena da bi bolje radio i manje bolovao

Bloo wrote:

Hakiz wrote:Čak i ispod ako je stolica, na primjer, Aeron od Hermana Millera.

dobar
Ali ti je omogucena da bi bolje radio i manje bolovao

Tačno. Ali, koliko košta. jeftinije i lakše je zamijeniti onoga ko na njoj sjedi nego nju. I zato je radnk manje vrijedan resurs od te stolice.

Ali, ima gorih stvari. Imena domaćih kompanija. Pa je tako, jedno vrijeme, sponzor izbora za Miss BiH bila kompanija Muflon. I hodaju tako misice scenom u kupaćim kostimoma, sjevnule butine, drhture sisići, a sa strana im se pohotno smiješe preparirane glave muflona...

Ili kombinacije, anagrami, imena kompanija sastavljena od imena vlasnika i članova njihovih porodica. Nekada ima smisla, ali u velikom broju sučajeva to zvuči smiješno.

A najgore je ne to što se koriste strani izrazi, nego kada se koriste pogrešno. Pa se onda pojave situacije kao na primjer "Hakiz Kompani". E, to je vrhunac.

Ali, kada ljudi ne znaju svoj jezik a kamoli strane, pa postoje burekčinice i čevapčinice, onda ni kompani ne izgleda toliko loše.

Uvijek ima gore.

Bloo wrote:

Heller wrote:Kraj riječi Kadrovska naši se satraše sa HR.

Prijavljuje treba radnike, računa godišnje i tako to na fejzbuku joj ejdž ar menadžer

Kadrovska mi je više za obraćun plata i taj pješadijski posao.
Human resources department - e to su već oni nesvrsishodni koji ti određuju KPI, rade procjene i bespotrebne tabele i rade na tvoj unaprijeđivanju kao čoveka, radnika, komuniste...

MRzim HR

to sto radi hr radi kadrovska jer je jedno te isto
ali eto nama se svidjaju engleski izrazi, ali barem onda otvoreno tako

Sve male nacije imaju obavezu da zastite svoj jezik ukoliko ne zele da isti nestane.
Dobar primjer je Island koji ima Dan islandskog jezika - 16 novembar.

Najveca prijetnja? - moderna tehnologija.

Icelanders take a considerable amount of pride in the lack of foreign influence in their lexicon. Since 1996, Icelandic Language Day is celebrated on November 16th as a way to honor their linguistic heritage. The day also commemorates the birth of the country’s most famous poet, Jónas Hallgrímsson. He is credited with keeping the Icelandic language free from the influences of the Danish who controlled the country until 1944.

Each year, the Minister of Education and Culture presents the Jónas Hallgrímsson Award to individuals whose work has contributed to the protection and advancement of the Icelandic language. In addition to bestowing this high honor, schools around the country hold contests for writing and poetry.

Iceland is an isolated island of just 300,000 people, and it has practiced a strident form of linguistic purism. Rather than let loan words from foreign languages casually creep into Icelandic, linguists at the Árni Magnússon Institute for Icelandic Studies invent ones anew.
...
Language purists are now much less vocal than they used to be, and there has been surprisingly little discussion amongst language planners of the use of English as the language of the Internet. It is true that there are a high number of bloggers who write in Icelandic, but it is difficult for any small nation language policy to confront the issue of the language of the Internet. Many of the websites that Icelanders look at are inevitably in English. The interest in keeping the language ‘pure’ seems to have subsided slightly in the face of increasing globalisation.

https://gizmodo.com/icelandic-has-the-b ... 1702697272

A šta su to "naše riječi"? Kako se to određuje? Koliki procenat našeg jezika je zapravo utemeljen na stranim riječima? Ogroman, zasigurno. I vidimo da se svi dobro razumijemo i da jezik kojim govorimo nije nestao.

Druga stvar je što dosta ljudi u svakodnevnom govoru, s ciljem da ostavi neki dojam ili šta već, forsira korištenje stranih riječi (na kraju se samo svi iznerviraju zbog toga). Ja sam bio na jednom poslu gdje je dotična na 3 riječi iz jezika kojeg mi ovdje govorimo dodala jednu riječ iz engleskog jezika. Nije za tim bilo nikakve potrebe osim da dotična pokaže/dokaže da govori engleski (na poslu na kojem ti je engleski svakako bio potreban). Tu pojavu treba razlikovati od stvarne potrebe korištenja stranih izraza ili riječi tamo gdje u našem jeziku ne postoji riječ koja na adekvatan način opisuje ono što želimo reći. Kao što naš jezik ima neke limite tako ih ima i svaki drugi. Također, upotreba jezika ovisi od posla do posla npr. Naravno da će zaposleni u IT sektoru koristiti riječi koje ja, vi ili neko van tog sektora ne razumije. A i nema potrebe za tim, jezik uvijek prilagođavamo našem mikroniovu tj profilu ljudi s kojima radimo, družimo se itd. Uostalom, ja, često govoreći i na našem, ću opet nabasati na ljude koji me ne razumiju tako da nije sve stvar stranih izraza, jezika itd.

Jezični purizam nije ništa drugo nego drugi oblik nacionalizma, a u bliskom susjedstvu vidimo njegove posljedice (kada lingvisti u suradnji s političkim vrhom kreiraju jezičnu politiku koju malo ko prihvati, a masa govornika zapravo i dalje koristi izraze koje koristi i opet se svi i dalje razumiju).

Uvođenje novih tehnologija, generalni napredak itd nisu nikakva opasnost za jezik, naprotiv. Jezik time samo proširuje vlastiti opseg. Jezik prije 100 godina nije isti kao jezik danas, a za 100 godina će opet biti nešto drukčiji nego danas. Opustite se i uživajte.

desperate housewife wrote:

Henry Chinaski wrote:Činjenica je da, što više koristi ovakve izraze, to se osoba više diskredituje kao ozbiljan sagovornik. Iako se to uglavnom koristi da bi se prikazao inteligentnijim nego što jesi, ima sasvim suprotan efekat.
Ipak, prljanje svakog jezika (uključujući i enleski) je neizbježan proces i dešava se stalno.
Šta mislite odakle u našem jeziku toliko turcizama i germanizama?

Kad su turci tek došli možda se sa prijezorom gledalo na ljude koji su koristili njihove riječi u govoru a danas se takvi izrazi smatraju tradicijom za koju vrijedi ginuti kad neko dirne u nju!

Da, naravno. Ali ovaj trend kojim se krenulo, zaboravićemo sve riječi bosanskom jezika pa onda valja uvesti engleski kao službeni jezik, šta li

Jezik je OGROMAN organizam. Da sad uvedeš 50 novih riječi iz stranih jezika i ubaciš, to se neće ni osjetiti na jeziku.

I druga stvar, tražiti zamjene za strane riječi u našem jeziku (zamijeniti ih ili izmisliti nove riječi) je besmisleno ukoliko masa govornika te izraze ne upotrebljava i ne želi ih upotrebljavati. Primjer je Hrvatska - svi silni zrakomlati ili neki drugi mlati su postali samo izvor za smijanje jer masa govornika ima izraze koje koristi već dovoljno dugo da su ukorijenjeni u jeziku, a i dalje se svi odlično razumiju. Uvođenje novih riječi tj zamjena stranih izraza nekim "našim" izrazima dovest će samo do konfuzije i paradoksalno - do nerazumijevanja.

Promjene u jeziku dolaze iz mase i one nastaju kroz razne procese (spontano itd). Deset lingvista koji će sjesti u neki zatvoreni ured i stavljati na papir zamjenske riječi i onda ih kao ponuditi narodu na korištenje je trošenje vremena. Svi strani izrazi koje koristimo svakodnevno (a da čak nismo ni svjesni toga!) su naši koliko su i njemački, engleski itd. I vidimo da nam jezik nije mrtav i da se svi razumijemo.

Koliko stranih riječi ima u rečenici koju si ti napisao/la? Izbaci sve te riječi koje su strane i ostat će ti dvije riječi. Ako i toliko.

Vitezanin wrote:Koliko stranih riječi ima u rečenici koju si ti napisao/la? Izbaci sve te riječi koje su strane i ostat će ti dvije riječi. Ako i toliko.

Mislim da je velika razlika kada se koristi riječ boja koja je došla iz turskog i kada se koristi cool da bi se opisalo nešto interesantno. Ili navedeni primjer kadrovska - human resources.

Indija je dobar primjer. Tamo više klase koriste engleske riječi u svakodnevnom govoru ne zato što nema indijskih, nego zato što se smatra da korištenje engleskih riječi na taj način označava pripadnika više klase. Ne u smislu tradicionalne kastinske podjele u Indiji (parije itd), nego u smislu kako se i ovdje ta podjela vidi, na elitu i plebs.

Ali, tamo su malo drugačije i druge stvari. Tamo, na primjer, neko ko se smatra pripadnikom više klase ne nosi sa sobom ručak na posao. Ali ne ide ni u restoran da jede. Nego spremi ručak kući, ode na posao, a onda mu u vrijeme ručka neki nosač donese ručak. To se radi zato što se smatra da samo sirotinja nosi sebi ručak, a ako platiš nosača da ti donese ručak (koji si sam kući spremio prije posla i bez problema i sam sebi možeš ponijeti) to pokazuje da si iznad drugih. I tako se bez posebnih naređenja postavlja hijerarhijski odnos i svako zna ko je na kom mjestu u hijerarhiji.

Znači, ako sam pripadnik poslovne elite, neki šef, "manager", ne nosim sebi ručak na posao, nego mi nosač donosi lunch.

'Pridružite se drugim članovima online community-ja'

Ali nije ovo ništa novo.

Koliko u našem jeziku koristimo prije svega latinskog ili grčkog jezika? Ja ne znam nijednu nauku da nije bazirana prvenstveno na latinskom jeziku, a nismo riječi posuđivali direktno iz latinskog nego iz engleskog, koji je posuđivao te riječi iz latinskog.

Mislim, izraz Human resource koji je ovdje korišten je evoluirao iz latinskog jezika. Manager/menadžer također. Da ne nabrajam dalje. Posuđivanja je bilo prije par hiljada godina, pa prije par stotina godina, prije više decenija, te se to sad nastavlja.

Dominantne nacije i kulture indirektno nameću svoje jezike. Neće se niko truditi da prevede folder Bosancima, ako Bosanci žele biti dio ekipe koja se bavi folderima, moraju ga prihvatiti ili smisliti nešto bolje

Muhamed Đakmić wrote:Ali nije ovo ništa novo.

Koliko u našem jeziku koristimo prije svega latinskog ili grčkog jezika? Ja ne znam nijednu nauku da nije bazirana prvenstveno na latinskom jeziku, a nismo riječi posuđivali direktno iz latinskog nego iz engleskog, koji je posuđivao te riječi iz latinskog.

Mislim, izraz Human resource koji je ovdje korišten je evoluirao iz latinskog jezika. Manager/menadžer također. Da ne nabrajam dalje. Posuđivanja je bilo prije par hiljada godina, pa prije par stotina godina, prije više decenija, te se to sad nastavlja.

Dominantne nacije i kulture indirektno nameću svoje jezike. Neće se niko truditi da prevede folder Bosancima, ako Bosanci žele biti dio ekipe koja se bavi folderima, moraju ga prihvatiti ili smisliti nešto bolje

Folder je nekada bio direktorij.

Vitezanin wrote:A šta su to "naše riječi"? Kako se to određuje? Koliki procenat našeg jezika je zapravo utemeljen na stranim riječima? Ogroman, zasigurno. I vidimo da se svi dobro razumijemo i da jezik kojim govorimo nije nestao.

Druga stvar je što dosta ljudi u svakodnevnom govoru, s ciljem da ostavi neki dojam ili šta već, forsira korištenje stranih riječi (na kraju se samo svi iznerviraju zbog toga). Ja sam bio na jednom poslu gdje je dotična na 3 riječi iz jezika kojeg mi ovdje govorimo dodala jednu riječ iz engleskog jezika. Nije za tim bilo nikakve potrebe osim da dotična pokaže/dokaže da govori engleski (na poslu na kojem ti je engleski svakako bio potreban). Tu pojavu treba razlikovati od stvarne potrebe korištenja stranih izraza ili riječi tamo gdje u našem jeziku ne postoji riječ koja na adekvatan način opisuje ono što želimo reći. Kao što naš jezik ima neke limite tako ih ima i svaki drugi. Također, upotreba jezika ovisi od posla do posla npr. Naravno da će zaposleni u IT sektoru koristiti riječi koje ja, vi ili neko van tog sektora ne razumije. A i nema potrebe za tim, jezik uvijek prilagođavamo našem mikroniovu tj profilu ljudi s kojima radimo, družimo se itd. Uostalom, ja, često govoreći i na našem, ću opet nabasati na ljude koji me ne razumiju tako da nije sve stvar stranih izraza, jezika itd.

Jezični purizam nije ništa drugo nego drugi oblik nacionalizma, a u bliskom susjedstvu vidimo njegove posljedice (kada lingvisti u suradnji s političkim vrhom kreiraju jezičnu politiku koju malo ko prihvati, a masa govornika zapravo i dalje koristi izraze koje koristi i opet se svi i dalje razumiju).

Uvođenje novih tehnologija, generalni napredak itd nisu nikakva opasnost za jezik, naprotiv. Jezik time samo proširuje vlastiti opseg. Jezik prije 100 godina nije isti kao jezik danas, a za 100 godina će opet biti nešto drukčiji nego danas. Opustite se i uživajte.

Ne slazem se, ali postujem tvoje misljenje.
Mislim da je najocitiji primjer opasnosti dolazak ljudi u Bosnu na odmor i navodna ili stvarna nemogucnost da se ponekad izraze na svom jeziku.
Pretjerivanje sa jezicnim puritanizmom moze dovesti do svojevrsnog sovinizma, kao u HR, ali ipak govorimo o ekstremnom slucaju.

Arminovski wrote:

desperate housewife wrote:članovi online community-ja.

Pretjeravas.

Ako ne vjeruješ, pogledaj na facebooku hammerIT, imaju poziv na okupljanje/seminar za 24.3.2018.

https://startit.rs/kako-smo-razvili-nas ... -na-svetu/

kontributori?