(Politicka) Ekonomija u BiH i regionu

[Toto]

zasto samo ne nacrtati nove granice, tj razgraniciti se.

politicki je to vec uradjeno entitetskim granicama ..
ono sto niko ovdje nece da prizna a sto vec funkionise ima vise od desetek godina je da su i ekonomske granice napravljene.

BiH je podjeljena u ekonomske regije.
Ako uspjesno razvalimo Dejton: te su granice spremne da postanu i administrativne. Nista entiteti, kantoni, kurci- palci, samo: opstine i ekonomija. Dva jedina relevantna kriterija.
Nekima prisjedene kad vide mape regija a meni je sega.

[Lee Stiffdick]

Super.

[Toto]

Al' volio bih procitati komentar Vivaldija i Tota, cisto da vidim sta oni misle. Da li je ekonomski razvoj moguc u ovako podijeljenoj drzavi, sa stalnim politickim krizama?

Mislim da sam ti vec dijelom ogovorio u prethodnim postovima.
Politicke krize su glavni generator problema a ne nerjesena nacionalna pitanja.
Dejton je dosta za stogodisnji mir. Poduzatnicki duh i mikroekonomija ne poznaje granice, ni unutrasnje ni vajske.
Bio sam u ne politickim timovima, koji su prvi -poslije rata- iz Mostara odlazili u Nevesinje Stolac, Grude, Trebinje.

Stranci koji su imali iskustva samo sa politicarima nisu mogi vjerovat kakva pozitivna atmosfera vlada medju obicnim ljudima -samo dvije godine poslije rata- koji su se nasli da rjesavaju svakodnevne socijalne i ekomske probleme zajednica.
Nema smisla da temu opterecuje time ali imam odlicnih prica da bi mogo snimat povratnicka hodoljubja po idejama Zuke DZumhura.

Sve posljiratne politicke krize u BiH se generisu sa namjerom da se rijesi pitanje opstanka neke politicke opcije a ne da se rijei nacionalno ili ekonomsko pitanje.

Predlozio bih ti: da malo analiziras ekonomske regija i njihove web prezentacije.
http://www.redah.ba/index.php/en/
Samo iz prezentacija ces vidjeti koliki je to opseg polsovnih i ekonomskih aktivnosti na lokalnom nivou i na nivou ekonomskih regija,radi se o stotinama miliona € . U tim projektima je politika skrajnuta u druge planove.
Milion KM je i u americkim razmjerama ozbiljnija cifra vec kod nas.

Firmica koju sam tad imao *2000-2004* je pruzala IT podrsku ovom projektu u Hercegovini, kad se startalo sa Regionalnom razvojnom agencijom ReDAH, pa dosta znam o njenom nastanku i aktivnostima.A sa druge strane sam radio u lokalnim timovima kao Findraiser /piskaro projekte po standardima evropske komisije / na nekim projektima, socijalnog poduzetnistva i malog bizinisa za lokalne zajednie u toj ec. regiji.
Jedan od tih lokanih projekata se zadnjih mjeseci finalizira: "Navodnjavanje i vodosnadbjevanje Dubravke visoravni" kojoj je prestolni grad Pocitelj .
Moj san i vizije -da navodnjavam djedovinu- koju nazivaju BH Kalifornijom se ovih dana realiziju u Hrecegovini a ja sam u Kliforniji ponosan na to, jer me nano-mrvicu ima u tome. I danas uradim neki mikro poslovni plancic za raju i rodbinu.
Najvise tako: sto legalno ukradem ovima ovdje. Odem u firmu i pitam. Ja sam i ponosni""seljak amater" vec 40 godina, pa se malko kontam i u to. Kao masinski ing kontam se u pumpe za navonjavanje pa mogu skontat kapacitet. Po istoj osnovi se razumijem i u temodinamiku i aktivne i pasivne solarne siteme.
Hecregovina ima vecu insolaciju vec kalifornija. Pa kad kalifornijske pumpe za navonjavanje i bunarove moze pogonit sunce moze i u Hrecegovini.. a sve komponete mozes na kilo kupovat u kineza.
Od djeda sam naslijedio vinograde, obrezivo i salivo vino i rakiju grozdu 6 petoljetki, pa se i u to malko kontam a ovdje ih 200 km2; zamisli da se vozis kroz vinograd 100 km dug i 2 km sirok i 250 vinarija uz put, a sve mali binzis. 90 posto vinarija nema vise od 20 zaposlenih. Prvih pet godina nisam trijazn hodo .. supruga me vozala na poso da mi ne zarobe vozacku..

Misljenja sam da bi strucna i poslovna djaspora mogla samo u papirnoj verziji napravit masivni tranfer znanja, iskustva, tehnlogija i ponjvise poduzatickog duha u BiH.
I Informacija se moze pretvoriti u investiciju ko to zna. A ko u bih "rapamti" pametni plastenik mogo bi i na kalifrnijsko trziste dobacit. Ovi placaju ne pitaju, ako si im pogodio zicu i potrebu.

[vivaldi]

OK.Znaci moratorij na megalomanski projekat autopputeva. Sta je sa mrezom lokalnih puteva koji nikad nece moci postat autoput a neophodni su?Recimo: velika ruralna zajednica sa potencijalima za opstanak i razvoj mikrobiznisa i proizvoda za lokalno i svjetsko trziste a nema asfalta nikako? ILi recimo Prokosko i Boracko jezero koji imaju veliki potencijal za mikrobiznis u turizmu i ono sto ide uz turizam?Kako gledas na lokalne investiciji u saobracajnice?

ulaganje u lokalne saobracajnice i prosirenje postojecih magistrala tamo gdje se to moze je neuporedivo bolja investicija. i o tome sam nekada opsirno pisao. sa 10 puta manje ulozenih sredstava ostvario bi se 10 puta veci efekat na obicnog covjeka i na privredu. Koliko bi ljudi zapravo koristilo koridor VC? zanemariv broj naspram ukupnog saobracaj jer nemaju potrebe, osim kad krenu na more ili eventualno u posjetu rodbinu i to pod uslovom da zive uz koridor. saobracaj se zapravo i odvija na lokalnim cestama, a ne autoputevima.

vjeruj mi da i kalifornija ima problema sa vodom i redukcijama. ja zivim u brezuljkastom dijelu CA, kanton Sonoma, koji ima tih problema ali je ovdje praksa da bogatuni zive na brdima a fukara u nizini, pa ja nemam problem a oni imaju. Problemi se rjesava na drukciji nacin i posljedice su drukcije. Opada vijedost kuca na brdu. Iseljavaju se oni bogatiji od kojih lokalne vasli imaju najvie prihoda, pa ih to tjera da investiraju u rjesenja. Lokalni investitori privatnici investiraju iz svojih budzeta. I od toga problema se napravio lokalni biznisi koji ga rjesava. Najvise problema imaju mali biznisi: u kantonu je "samo" 250 vinarija i 200 km2 vinograda koji imaju sisteme za navodnjavanje.

ja ne govorim o brezuljcima. govorim o glavnom gradu i stotinama hiljada ljudi kojima svaku noc nestaje vode i nema sanse da mi to predstavis kao nesto normalno "sto se svugdje desava" jer nije normalno niti ce ikada biti normlano.

za ovo sto navodis imamo los primjer u Hrvatskoj. Prvenstveno zato sto je sve bilo predimenzionisano.

hrvatska je zemlja koja ima strasan sezonski turizam i to se mora imati na umu. hrvatska je ljeti pod invazijom i zato hrvatska mora imati predimenzionaru mrezu puteva. kada se gleda efekat na industriju, ekonomiju i sl, moglo bi se reci da je predimenzionan, ali kada se u racunicu ubaci 8 milijardi eura prihoda od turizma stvari izgledaju drugacije.

Sva ta "gradjevina" sa autoputeva se prebacuje u novi investicijski ciklus koji sam ja predlagao: izgradnja sistema za zastitu od poplava,navodnjavanje, hidroelektrane, vodovodi itd.Novi Inv. cilkus ce puniti budzet sa masinama iz prethodnog IC iz kojeg ce se vracati krediti od prije. Za ta dva investicijska cilkusa sve gradjevinske masine se amortizuju. pa nek gradjevina gleda kakvi ce joj biti novi ciklusi. Makro nivo ih je podigao u dva investicijska ciklusa a dalje nek nastave sami.

ovo nisam razumio. kako ces nastaviti nakon gradnje puta sa gradnjom nasipa ako si vec na putevima ispucao sav kreditni potencijal za zaduzivanje?
znas i sam da je vec mjesecima unazad preduslov kreditora povecanje akciza na gorivo da bi se napravio samo prvi korak "na putu od 6 milijardi maraka". Sta nas ocekuje na narendim koracima nije tesko zamisliti. Problem je sto akcize nisu beskonacan nacin povecanja prihoda. Ove godine po prvi put u 10 godina otkako je formirana UIO, je doslo do pada prihoda po osnovu akciza na cigare (doduse to su bili podaci za prva dva mjeseca ove godine) jer vise narod ne moze to podnijeti. ili prestaju pusiti, ili se okrecu duhanu, svercu ili cemu vec. uglavnom, sasvim je jasno da sva buduca povecanja akciza ( a bice ih zbog uskladjivanja sa eu) vise nece imati nikakvog efekta na povecanje prihoda. zapravo imace kontraefekat jer ce sa svakim poskupljenjem broj onih koji mogu priustiti cigare opadat, a oni sto i dalje nastave nece moci to kompenzovat.

Ovo i nije najbolji primjer za potvrdu teze: da nam ne treba autoput, jer se benefiti autoputeva ne sagledavaju samo sa stanovista jednog mikrobiznisa i mikrobiznisa uopste

jedan primjer nizasta nije dovoljan, pa tako ni ovaj turcin. naveo sam ga vise kao zanimljivost neko kao argument jer sam o pogranicnim poslovnim zonama pisao bukvalno noc prije.

imam osjecaj da ti ni sam ne znas iz koje perspektive gledas, pa previse zujhas iz makro u mikro i obratno..

ne mslim da zujam, vec ti malo odokativno intepretiras ono sto pisem, ali sad cu te podjsetiti

svi primejri koje navodis su mikrobiznis i jednako beznacajni kao i moji primjeri: "Krecana" za Stanare 50 zaposlenih, tuski kontejneras 50 zaposlenihA Studio za 3d Design i amimacije -takodje 50 zaposlenih- i radi za Diznija u USA je tebi beznacajan. Studju za animaciju ne trebaju autputevi. ONi svoje proizvode u Dizni salju internetom a skladiste im je po "Oblacima".

krecanu sam spomenuo jer nakon sto sam napisao da nema razvoja malih firmi bez giganata za koje ce oni raditi, ti napisao kako nasi giganti nemaju potrebe za domacim kooperantima i da su okrenuti uvozu, a onda si nabrajao gigante, a medju njima i termoelektrane. Krecana je bila samo primjer da to nije tacno, jer je ona (kao mala firma) otvorena upravo kao dobavljac za veliku firmu (elektranu). Osim toga napisao sam i da bi se znacaj giganata mogao bolje sagledati kada bi neko dosao do podataka koliko neki gigant u BiH godisnje da para malim firmama u bih, za koje namjene i sl. Ja taj podatak nemam i bilo bi super kada bi neko imao.

sto se tice 3d studija naravno da nisam komentarisao jer je to bilo neozbijno po dva osnova. prvo cu te podsjetiti sta si napisao:

Imas studio za 3d animaciju u Sarajevu koje zaposljava 50 tak animatora. ilustratora, umjetnika.. Meni su oni gigant.Umjesto serfcigera i moment kljuca razvaljuju alate tipa 3d MAx, Blender, Sketchup.. I ne nosaju pelene za odrase kao radnici Yure.

poredit IT sa RI je u rangu alan forda. bolje bit bogat cijeli zivot nego siromah sedam dana. ili bolje vozit novog mercedesa nego golfa dvojku. poredis programere sa zenama skormnog obrazovanja koje pletu kablove ko priglavke dok stoje na nogama. osim toga i bosna je puna yure. imas juru 70 kilometara od ovih 3d-ovaca. ista prica, a o ovim derikozama imas vec godinama i nekoliko tema na pdf ekonomija i razno.

https://www.facebook.com/permalink.php? ... 2845946943

http://www.avaz.ba/clanak/135981/zenick ... tavila-rad

desetine hiljada ljudi u bosni radi u radno intenzivnoj industriji i prica je svugdje ista. deranje koze, ispunjavanje norme i bijedne plate. ali to je nuzno zlo, samozaradjena socijalna pomoc. drzava to trpi jer bolje i to nego da trazi socijalnu pomoc ili protetsvuje pred vladom. problem je sto drzava ne cini nista da ta RI faza bude sto manja i da traje sto krace, a kod nas nakon 20 godina tranzicije ona tek uzima maha toliko o napretku i brzini razvoja.

drugi razlog sto nisam komentarisao je sto je IT elita. to je sveti gral. njih ni u bosni nema na birou jer kao i u bezbroj drugih zemalja, takvi kadrovi se broje u stotinama ili eventaulno par hiljada sto je kap u moru naspram stotina hiljada onih skromnog znanja, iskustva i obrazovanja.

SV je prvo poceo kao poslovni inkubator, gdje je grad investiro zemljiste, Univerzitet znanje, lokalni finansijasi novac, a poduzatnici: poduzetnicki duh.

sto se tie amerike, izdvojio sam samo ovu recenicu i podvukao ono sto je bitno - univerzitet i znanje. Znanje je ono sto je sto pokrece svijet i stvara novu vrijednost, a ne grbaca. A upravo u toj tvojoj kaliforniji tog znanja ima napretek, upravo u toj tvojoj kaliforniji je stanford koji je prosle godine prikupio 1,6 milijadi donacija od ukupno 40 milijardi donacija koliko su u samo jednoj godini prikupili ameircki univerziteti (stnaford najvise, pa harvard nesto preko milijardi). I to je tako vec milion godina. Zato su to beton univerziteti. Tu se stice vrhunsko znanje, koja izbacuju dovoljno kadrova, ideja i inovativnosti da guraju ne samo kaliforniji i ameriku naprijed vec cijeli svijet, a imaju i dovoljno resursa da privlace genijalce i iz ostatske svijeta.

sto se tice nasih seljackih proizvoda i brendova, da izvines to je po meni sviranje kurcu. Mi vec 15 godina "odusevljavamo svijet" nasim vrhunskim proizvodima gdje god da ih izvezemo, a nasi proizvodi su dosli manje vise u svaki bitan dio svijeta. I poslije toliko godina sve je ostalo na onom pocetnom "odusevljenju". bojim se da je tu vise kurtoazije i uctivosti nego istine.

ista je stvar i sa nasim turizmom. Mi smo vec godinama "svjetski hit". "cudo nevidjeno", "neotkirveni biser", "dragulj u srcu evrope"...svakih 5 dana ista prica i tako vec godinama. A na kraju godine kada se podvuce crta i kada se sabere ono najbitnije, a to su sholde, ispadne da samo kosovo skupi manje turistickih sholdi od nas..Mozda je i to cudo

zato toto samo industrija do ne doguramo do zelene grane, a onda vidjet kako vise naplatiti sivu mozdanu masu pa prekucat i industriju

[Kikibombona]

Toto

Hvala na odgovoru.

Zanimljivo je citati tebe i Vivaldija, posmatrate stvar iz potpunuo razlicitih uglova. Razmisljate potpuno drugacije. I to obogacuje temu.

Volio bih cuti tvoj odgovor Vivaldi. Da li je moguce ostvariti ekonomski napredak, potaknuti ekonomski bum u zemlji koja je duboko podijeljena!??

[vivaldi]

Volio bih cuti tvoj odgovor Vivaldi. Da li je moguce ostvariti ekonomski napredak, potaknuti ekonomski bum u zemlji koja je duboko podijeljena!??

u najkracem - nije. Sve dok se mogu izbori uzimati na refrenedum i fotelja uzimat strahom od rata i prepadanjem rata glavonje nece imati potrebu da mrdnu guzicom i nesto urade da vlast osvajaju novim radnim mjestima.

toga sam aposlutno svjestan, ali eto.. tu se radi i o mojoj guzici (a ona mi je jedina bitna) jer mi ovi majmuni oduzese vec vise od dvije decenije zivota (i ta cifra se samo povecava) pa onda nekako ove stvari pisem iz te perspektive iako sam svjestan da su sanse da se nesto radikalno popravi nabolje skoro nikakve.

[Toto]

ulaganje u lokalne saobracajnice i prosirenje postojecih magistrala tamo gdje se to moze je neuporedivo bolja investicija.

OK
znaci, ipak: prvo mikro pa ona makro

ja ne govorim o brezuljcima. govorim o glavnom gradu

i ja govorim o glavnom gradu kantona od 130 000 p a i SF je sav na berzuljcima i ima istih problema kao i ti a ima stanovnika ko cijela BiH..
SF nije glavni grad CA.

pa stvarno covjece: znam sta govoris i ne polemisem sa namjerom da te zajebem ili da ti podvalim..
http://hoodline.com/2015/05/paying-for- ... ter-crisis

ovo nisam razumio. kako ces nastaviti nakon gradnje puta sa gradnjom nasipa ako si vec na putevima ispucao sav kreditni potencijal za zaduzivanje?

Tako sto bih gradio oba investiciona projekta u serijskim vezama: prvo lokalne puteva, pa dio APut koji moze donijeti najvise prihoda a onda naredni ciklus bi operativu prebacio i gradio dijelove sistema za navodnjavanje, koji odmah naredne godine donosi prihode i sa njive vracaju kredit. Onda opet faza AP, pa faza kanala i sitema za zastitu.
To su kapitalni projekti koji se ne rade za dan i mjesec vec se mjere petoljetkama.

Znam da je finasnijsi inzenjerig kompleksna rabota ali bi finansijasi imali sta nauciti od industrijskog inzenjeringa.. odnosno optimizirati i povezati ova dva inzenjringa, tamo gje je industija temelj i ponasati se vise kao inzenjeri

krecanu sam spomenuo jer nakon sto sam napisao da nema razvoja malih firmi bez giganata za koje ce oni raditi, ti napisao kako nasi giganti nemaju potrebe za domacim kooperantima i da su okrenuti uvozu,

Ja "krecanu: i Stanare smatram odlicnim primjeroim i radujem im se od sveg srca..
Asik Hasana iz Turske sa kontejnerima opet smatram losim primjerom i nuznim zlomm, jer samo zaposljava jeftinu radnu snagu a mi mozemo imati deset ovakvih nasih firmi za opremanje kontejnera u BiH ali nemamo finansijski i drzavni sektor, iza sebe, kakve ima Turcin u Turskoj

Haj ti - ko ekonmista- popricaj sa turcinom: odakle mu pare da pravi fabrku u BiH? Ne mjeri koliko mu je autoput udalje od firme. Pa mu ti ukradi rjesenje za finansiranje a ja cu ti napravit projekat za istu firmu, kao sto on ima i jos dva tri proizvoda koje on nema. da ga ubijes na EU trizstu.

Turcin proizvodi maloserijski proizvod po narudbi kupca koji nije kvarna roba pa ne treba brz transport vec najjeftiniji. Zato je dosao na obronke trzista EU Turcin ima jeftinije radne snage u Turskoj vec u BIH ali je za njega transpotni trosak koji ima jako bitan.
On nije dosao u BiH samo radi blizine kupaca. Da znas bolje njegov prizvod skonto bi da on ima valjaniji razlog da bude u BiH vec sto mu je autput u croata.
ON ne kupuje nove transportne kontejnere vec otpad.
Kod utovara u brodove ostecuje se veliki broj kontejnera, pogotovo one "brave" za povezivanje kontejnera. Posto se brodovi ljujaju ako su brave ostecenje veliki broj kontejnera pada u more i stvara velike troskove transporterima i osiguravajucim kucama. Jedan ostecen kontejner povuce destine ispravnih u more. Cim je malkko ostecen odmah ide u otpad. Zato je groblje kontejnera ogromno i mozes ih dobiti skoro za dzab. Prodaju se na kilo.
Najvece groblje kontejnera je u Holandiji i njemackoj sa najnizim cjenam i zato ej turcin dosao u BiH, jer ga transport kontejnera iz Njemacke do Turske i opet na EU dodje tri puta skuplje.
On kupuje kontejnere na veliko, dio za tursko trziste vozi u firme u Turskoj a dio ostavlja u BiH. Njegova maticna komapnija je veliki gradjevinski koncern iz Turske koji mnogo radi po EU. Na velikim gradjevinam imas male firme koje samo brinu o smjestaju radnika na gradilistima, ishrani, toaletama, poslovnim prostoria za predradnike, specijalne uredjaje i opremu itd
Asik Hasan je dio toga sistema koji finansijki stoji iza njega i zato moze otvarati firmu u BiH.
Hasaan je uzeo arhitektu koji mu je opremio kontejner za stanovanje i samo to stanca. Od onih kontejnera se moze napravit jos ponesto sto HAsanu nije poznato ili nema intersa, da se time bavi. Trebao bi imti jos dva inzenjera za napravit takve projekte.
Nije nemoguce da pored Turske firme neko nas otvori nasu firmu pa da nasi rade dio programa a turcin dio. Ko hoce ideju nek se isprsi koju hiljadarku u KM.

Osim toga napisao sam i da bi se znacaj giganata mogao bolje sagledati kada bi neko dosao do podataka koliko neki gigant u BiH godisnje da para malim firmama u bih, za koje namjene i sl. Ja taj podatak nemam i bilo bi super kada bi neko imao.

Takvu analizu moze napraviti sao neko ko se razumije u inzenjering takvih industrija i kompanija, ali ce ti to izraziti u radnim centrima i radnim mjestima.
Bez toga ti ni komercijalisti i ekonomisti ne mogu dati procjenu.

Prostu analizu mozes i ti napraviti, pa da vidis da su proizvodi nasih giganata jako prosti i ne generisu veliki broj dobavljaca ni radnih mjesta, pa ne mzoes preko njih ostvariti masovnost zaposljavanja kojeg zelis postici. Njihov kvalitet nije kvantitet.
Auto finalista ima jedan outptut i stotine imputa. Zeljezara dva I /ruda i koks/i jedan Outout. Livnica 1 : 1, Kovacnica 1:1, valjaonica 1:1 .. Tremolelktana 2:1..Hidroelektrana 1:1 Krecana 1:1.
Skontaj gdje nas ima u ovoim relacijama i sve ce biti jasno Ako uvzois rudu zeljeza i koks nista od zeljezare .. Ako uvozis glinicu nista od aluminija.. Livnica moze uvoziti ignote iz ceske i lijevati ne treba joj zeljzara.. Kovacnica odlivke iz njemacke itd pa mogu biti rentabilne kazem mogu jer je triztse pezaisceno poluproizvodima koji im trebaju

sto se tie amerike, izdvojio sam samo ovu recenicu i podvukao ono sto je bitno - univerzitet i znanje.

Opet se ne sagledava cijela sliku vec samo izvlaci fragment koji se glorifikuje

Silicon valley je napravio sistem u kojem je svaki imput i output vazan. Svaka relacija izmedju podsistema i po dubii i po sirini je bitna. Nikome se ne kaze da je seljacina.

Mi imamo naucnika, inzenjera i poduzetnika koji mogu kreirat proizvpd za traziate ali smo pretanki sa finansijasima i komercijalistima koji ga mogu isfinancirati. To treba priznati i rijesiti tj problem.

Ne mogu da shvatim da ne zelis prihvatiti da je "seljacka industrija" druga izvozna grana u Kaliforniji.
samo mlijecna ind kalifornije obrne vise vec je BDP u BiH

10 radnih mejsta na mlijecnoj farmi krava otvara 222 radna mjesta na putu mlijeka od farme do trpeze. TO je standard kalifornje
Arifagicevih 1000 norveskih goveceta u Kozarcu, ima svju vrijiedost koju morao priznati i ispravno valorizirat, jer njegovih 40 radnika na farmi zaposljavaju 1000 radnika a nije finalista, al jeste domaci investitor koje je donio strani kapital u BiH.

sto se tice nasih seljackih proizvoda i brendova, da izvines to je po meni sviranje kurcu. Mi vec 15 godina "odusevljavamo svijet" nasim vrhunskim proizvodima gdje god da ih izvezemo, a nasi proizvodi su dosli manje vise u svaki bitan dio svijeta. I poslije toliko godina sve je ostalo na onom pocetnom "odusevljenju". bojim se da je tu vise kurtoazije i uctivosti nego istine.

karikiras. Znas da je vecina PR promocija pretjrivanje. Hendikaperiani smo u mnogo cemu, pa sve pojedinacne uspjehe treba ispravno valorozirati.

Ukucaj EuroMarket, San jose, CA pa vidi koje proizvode sa balkana prodaju ovdje. Ne moras meni vjerovat.

Ne dobijamo mi vrhunka svjetska priznanja za kvalitet meda i ribe u Japanu i Evrpi zato sto smo vrhunski uzgajivaci pcela i ribe. Vec zato sto nam livada i voda nije kontamiirana pesticidima, namamo monokulture suncokreta uljane repice GMO porijekla. Ako je to boziji dar sto ga ne iskoristiti,
Vise pcelar sa 70 kosnica moze zaraditi vec radnik na minimalco kod svjetskih investitora. Al eto: pcelar je seljak a "autoinsustijalac" je gspodin iako sere i pisa u pelene za odrasle na fabrickoj traci u veleuvazenog stranog investitira

zato toto samo industrija do ne doguramo do zelene grane, a onda vidjet kako vise naplatiti sivu mozdanu masu pa prekucat i industriju

[/quote]

pa sta su poljoprivreda, stocarstvo, ribarstvo vec industrija??

[Gojeni H]

- Ceska nije los primjer, Madjarska jeste. Madjarska je ratarska zemlja. Kad pustis Francuze da ti uzmu SVE pilicarnike, a onda ih oni SVE zatvore, pa pocnu uvoziti svoje meso kroz te "firme", onda skontas da bilo kakva investicija NIJE dobra investicija. U svkom slucaju ne treba biti protiv stranih investicija, jednostavno treba malo ukljuciti mozak.

Zasto niko ne spominje Poljsku? Mnogi je navode kao najbolji primjer trazicije.

Ne znam je li moguce da se poredimo sa Poljacima, Madjarima, Rumunima, Bugarima, jer su veci po broje stanovnika, imaju drukcije prirodne resurse, drukcija im je struktura ekonomija?
SA kim bi BiH mogla biti uporediva? Mozda Irska, Island?
Meni je island sampion, samo zato sto je bankare strpao u zatvor a politicare u penzionerske domove.

Ja mislim da je Poljska prevelika da bi nam posluzila kao primjer, Rumunija ima naftu i Daciu (i nista vise osim korupcije), Madjari su poljoprivrednici (imaju ravnicu), ...

Mislim da moramo gledati iskustva manjih zemalja, ili preciznije receno, zemalja sa manjom populacijom.
I opet, kljuc je u obrazovanju i kvalitetu.

Mozda zanimljiv primjer ... skoro je bio intervju s nekim vladinim likom iz Islanda. I sad pitanje, kako je vas 320 hiljada zadrzalo svoj jezik, izuzetno nizak nivo korupcije, visok zivotni standard, izdajete 600 knjiga godisnje bez obzira na tako malu populaciju ...?
Kaze frajer: "Mi sve sto napravimo gledamo da uradimo najbolje i po najvisim standardima kvaliteta."

[Toto]

Ja mislim da je Poljska prevelika da bi nam posluzila kao primjer, Rumunija ima naftu i Daciu (i nista vise osim korupcije), Madjari su poljoprivrednici (imaju ravnicu), ...

Mislim da moramo gledati iskustva manjih zemalja, ili preciznije receno, zemalja sa manjom populacijom.
I opet, kljuc je u obrazovanju i kvalitetu.

Mozda zanimljiv primjer ... skoro je bio intervju s nekim vladinim likom iz Islanda. I sad pitanje, kako je vas 320 hiljada zadrzalo svoj jezik, izuzetno nizak nivo korupcije, visok zivotni standard, izdajete 600 knjiga godisnje bez obzira na tako malu populaciju ...?
Kaze frajer: "Mi sve sto napravimo gledamo da uradimo najbolje i po najvisim standardima kvaliteta."

Ako nisu moguca poredjenja na makro nivou, mozemo li se spustiti na nize nivoe pa reci: zamislimo da je Posavina mini Madjarska i sta mozemo prenijeti iz poljoprivredno napednije Madarske u isto poljoprivrednu Posavinu?
Hercegovina je mini Kalifornija. Sta sa mikro i lokalnog nivo Kalifornije mozemo prenijeti u Hercegovinu?
Evo ja znam nekoiko stvari za koje znam da mozemo. Nije grandiozno al je genijalno za sitna biznisa. Vjeruj mi da ima lokalnih nivoa Kalifornije sa kojima smo kompatibilni i mnogo od njih mozemo uzeti besplatno.
Spomeni Norvesko ribarstvo i nase svi graknu a Norveska firma kupila ribojiliste u Blagaju ima 15 godna, jer i oni imaju slican koncept rijecnog ribarstva. Mi nemamo more, ko oni al u segmentu rijecnog ribarstva se ima sta uporedjivati.

Jedan ovdasnji mi je pricao o poljskom modelu revitalizacije sele i dovodjenja mladih parova, kaze da su i madjari radili nesto slicno. Kad su evaluirali nisu se vracali seljaci vec su gradjani. dolazili radi jeftijih poslovih, stambenih prostora, stanova, obdnaista, organizovaijeg zivota. Drzava je iz nekih fondova stimulisala, placajuci najamanine za poslovni prostor, kirije za stanove poreskim olaksicam za biznise i tako ze zakurlalo. radilo se o blizim ruralnim zajednicama uglavnom onima na rubovima vecih gradova 20 km od gcentra.

[stakasa]

Ni blizu ista situacija. Najbliza nam je centralna istocna evropa, a niko od njih se nije usrecio

Kako se nije usrecio, Poljaci su eksplodirali, Cesi dobro stoje, nisam siguran za Slovake ali se sjecam da su uspjeli privuci autoindustriju ima nekih 8 - 9 godina. Nama su blize Balticke zemlje zbog perifernosti i broja stanovnika. Nazalost, nedostaje nam njihova poslusnost

[Bodkin]

Ni blizu ista situacija. Najbliza nam je centralna istocna evropa, a niko od njih se nije usrecio

Kako se nije usrecio, Poljaci su eksplodirali, Cesi dobro stoje, nisam siguran za Slovake ali se sjecam da su uspjeli privuci autoindustriju ima nekih 8 - 9 godina. Nama su blize Balticke zemlje zbog perifernosti i broja stanovnika. Nazalost, nedostaje nam njihova poslusnost

Poljaci eksplodirali ali i dalje ih 30% zivi van drzave. Mislim to sh ok zemlje za zivot ali nista spesl i ni blizu zenalja zapada. Ai da je bar njih dostici.
A spomenuo sam jer smo slicni po mentalitetu i po geografskoj poziciji. Koliko ceska ina stanovnika? Ili slovacka

[stakasa]

Jedina oblast u kojoj mozemo drzati korak sa zapadom je IT sektor zbog relativno niskih materijalnih/upfront ulaganja i cistog uvoza para u drzavu. Downside IT-ja je da se radi o visoko mobilnom trzistu rada gdje imamo ogroman brain drain + godisnje se maksimalno moze otvoriti parsto radnih mjesta, zanemarivo u velikoj semi stvari cak i uz sve multiplikativne efekte.

Za sve ostalo u domenu srednjih i vecih preduzeca smo preskupi, nestrucni i slabo saobracajno povezani da bi privukli vece investicije. I pametnije i sredjenije drzave imaju iste probleme, samo zdraviju osnovicu i pocetnu tacku, tj. vise zdravih para u cirkulaciji. Kod nas je masa novca u crnim ilegalnim fondovima koje legalizuju kroz "arapske investitore" uz nikakav efekat na ekonomski rast i razvoj. Tesko se tu moze ista pametno uraditi, dno nam je zagarantovano uz obavezno postavljanje vijesti o otvaranju farme tovnih pilica dimenzije 2x2 na temu "Dobre vijesti iz BiH".

Preskupi u odnosu na ono sta nudimo - da. Problem je administracija i sve komplikacije koje idu uz nju. Nismo clanica EU i to je veliki nedostatak. Rumuni i Bugari imaju prednost, i po hrvatskim zabitima se da jeftino proizvoditi. Spominjem proizvodnju jer se od necega mora poceti. A tanka nam je i infrastruktura. Neko napisa nabiti fabrike uz Hrvatsku granicu. Mozda ne fabrike ali mogu hubovi, skladista. Samo ne zanemarujte uticaj obespravljenih boraca i inih nezadovoljnika umjesto lezecih policajaca

[stakasa]

Ni blizu ista situacija. Najbliza nam je centralna istocna evropa, a niko od njih se nije usrecio

Kako se nije usrecio, Poljaci su eksplodirali, Cesi dobro stoje, nisam siguran za Slovake ali se sjecam da su uspjeli privuci autoindustriju ima nekih 8 - 9 godina. Nama su blize Balticke zemlje zbog perifernosti i broja stanovnika. Nazalost, nedostaje nam njihova poslusnost

Poljaci eksplodirali ali i dalje ih 30% zivi van drzave. Mislim to sh ok zemlje za zivot ali nista spesl i ni blizu zenalja zapada. Ai da je bar njih dostici.
A spomenuo sam jer smo slicni po mentalitetu i po geografskoj poziciji. Koliko ceska ina stanovnika? Ili slovacka

Ja mislim da je cifra veca od 30 posto, zavisi sta je referentna tacka. Ali ne gledaj to sa negativne strane, dijasporska slanja su ozbiljan parametar u BiH. Isti slucaj je i sa Poljskom. Samo sto oni to rade bolje od nas zahvaljujuci sredenosti drzave i clanstvu u EU - otvaraju firme po Zapadnoj Evropi, danas pogodi posao za recimo stolariju, isti dan krece proizvodnja u Poljskoj, u ponedeljak kamion grashi prema Dortmundu.
E sad bi ti spesl, kakvo spesl covjece, prvo se hajmo maknut sa dna, stabilizovat se u drugoj ligi, rjesit finansiranje, imat jak omladinski pogon pa se za koje desetljece nadat pretkolu CL-a

[prog321]

Za Toto
Uzivancija je citati tvoje postove.

Sad da i ja nesto kazem.

Poljaci su eksplodirali od ulaska u EU i priliva novca koji su dobili za infrastrukturne projekte. Autoputevi, vodovodne cijeve, pa gradnja stadiona, tribina za evropsko prvenstvo 2012e godine. A to su projekti koji ovih nekolicina iz RS cvrsto zagovara protiv.
Nakon prvenstva Poljska ekonomija se hladi . Inflacija im se smanjuje i prosle godine je bila ispod nule.
Poljska je isti primjer kao Hrvatska gdje su veliki infrastrukturalni programi doveli do naglog rasta BDPa.
Madjarsa je potpuni debakl. Tako blizu zapadu a prosjecne plate iste kao kod nas.Onaj Orban im otjerao zapadne bankare sto je zauzvrat imalo rast kamata i manjka ekonomskih aktivnosti a bez toga je kao i kod nas tesko napraviti iskorak u uspjesno samozaposljenje. A ti programi moraju i trebaju biti cilj svake vlade.
I zasto uvijek spominjete 6 milijardi mari kada pricate o zavrsetku autoputa 5C ?
Po zadnjim procjenama potrebno nam je 2.1 milijarde eura da se autoput pravilno zavrsi a to je smjesno mal iznos za autoput koji bi bio zila kucavica ove drzave.

Kada gledamo gdje bi se nasa ekonomija trebala kretati najvaznije je da vidimo gdje se ostatak svijeta krece. Ovo danas sto imamo worldwide je nevidjeno do sad. Da imamo najjeftiniji novac u istoriji. Gdje berze vrtoglave rastu ali drzavne ekonomije stagniraju. Prosjecne plate ne mrdaju a sa tim i potraznja strmoglavo pada. Od Londona do Tokija i Brisela stampa se jeftin novac. Nama bi trebao biti prioritet kako razradit planove da uzmemo dio tog kolaca. Kada su bile poplave veoma brzo smo dobili ogromne svote novca jer se u krizi lako udruzimo sa drugima. U tom slucaju sa Srbijom. Zasto ne na makroekonomskom (mrzim ovu rijec jer makro u principu je uvijek nekad bio mikro ) planu ne pogledamo da li se mozemo udruziti sa Hrvatskom i Srbijom u zajednicke neke planove gdje bi uspjeli dobiti te fondove ? Zasto ne bi imali pri vladi komisiju kojoj je jedini zadatak da izgradi planove koje bi bili prihvatljivi za financiranje? Da bi se dokopali barem dijela tog novca koji lezi sa strane ali stoji neiskoristen.
To je nesto sto bi se moglo brzo i efikasno odmah koncipirati a dalo bi rezultate

Veliki problem je hladjenje svjetskih ekonomija. Amerika grca sa stagnirajucim platama a isto je i u EU. Inflacija je nepostojeca . U EU je 0.3% dok u USA u prvih 6 mjeseci samo 0.8%. To je daleko od ciljeva koji su bili 2.5 do 3%.
Kina je drugi problem, Oni se dave u dugovima od kad su dozvolili opstinama/ regionima da izdaju vlastite obveznice u 2014oj godini. I prije toga su imali opstinske bonove koji su koristili sa gradnju stanova, citavih gradova i sela. I sad sa ovim obveznicama samo su produbili duznicku krizu. Rast BDPa im opada i sta su uradili ? Devalvirali Yuan. Sto znaci da ce im jos teze biti otplatiti dugove koje su u dolarima ili eurima.

Svjetski ekonomisti su zacudjeni. Tooliko jeftinog novca u opticaju a inflacije nigdje ne vidiku.
U takvoj konstalaciji snaga ocekivati je da ce jos vise novac pojeftiniti. Nastavit ce sa stampanjam. Na nama je samo da smislimo programe koji bi se dokopali tog novca.

[statixx]

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... no+67+dana

[Toto]

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... no+67+dana

Papirologija odbija investitore: Za pokretanje firme u BiH potrebno 67 dana

Ovo je naslov, iz citiranog clanka koji bi trebao ukaziti na problem. Tacno je da je to problem, ali ga ekonomije ne rjesava. Ovo su upravna pitanja.

Sa aspekta ove teme ja bih radije razgovaro na nacin: da vidimo moze li se na bazi ovog problema/potrebe dizajnirati mikro biznis u smislu: agencije za registaciju, advokatske kacelarije itd.
Cak i da se aktivnost obavlja za 5 dana ona je dio obaveznog procesa a operacija ima svoj trosak.
Domaci i strani biznisi nemju svoje sluzbe za ovu vrstu posla pa bi im usluga u ovoj aktivnosti bila potrebna.
Privredne komere bi trebale da imaju ovakve sluzbe ali me interesuje kakve su sanse za malog biznisa u sektoru ovih usluga

[jao_situacije]

poljska se zadala u početku jer su prije ulaska u eu pripremili projekte za ipa
i oni su najviše novca iz ipa povukli od svih država mislim oko 50%, ali nisam siguran

ne možemo se mi sa njima upoređivati nikako
nama eu kaže evo vam novac debili ne rade ništa i novac sjedi na računima godinama

[Toto]

Jedna lokalna investicija je u zavrnoj fazi i slijedi novi investicioni ciklus, pa se stvaraju mogucnosti za otvaranje 200-400 porodicnih bizisa PB i 1 ili 2 klastera, zadruga itd.
PB, klaster i zadruge trebaju usluge registrovanja.

Kad krene poslovaje trebat ce i knjigovodstvene usluge.

Poslije registracije klasteru ce trebati usluge finansijskog inzeneringa.
Klasteru ce trebati garancijski fondovi, krediti, obrtna sredtva.

Klasteru ce trebati oko 300 000 m2 radnog prostora, fabrIke, plastenici, hangari, skladista, susnice itd, pa ce im trebati i inzenjerig usluge.

Klasteru ce trebati i softverska podrska za "pemtne" distributivne centre, pametno, skladista, pametne plastenike, pametne sisteme za navodnjavanje. pametni bunar za navodnjavanje, pametnu solarnu mikroelektranu itd
Da li nas IT sektor ima u svom fokusu potrebe lokane industrije i usluga?

Klaster ima potencijal za 600-800 direktnih radnih mjesta u PB i 100-200 indirektnih radnih mjesta.

Klaster ima mogucnost da prosiri svoje poslovanje u komplementarne djelatnosti, kao sto su trgovina, turizam, ugostiteljstvo i otvarnje novih radnih mjesta i u tim sektorima.
Klaster ima potencijal za izvoza.

Imamo li razvijen usluzni sektor koji bi se mogao nositi sa potrebama klastera mreza? Posebno me interesuje sektor finansija.

MI smo poznati kao "solo" igraci, sto je uzasno losa osobina za malih i mikro operacija.
Da li razvijamo vjestine, umrezavaja povezivanja na ovim mikro nivoima?

Mozemo li ovi temu iz dijagnosticarske i kriticarske faze perusmjerit u nesto kreativniju fazu, pa da ukazemo i na rjesenja, opcije alternative?

[vivaldi]

OK znaci, ipak: prvo mikro pa ona makro

autoput nije sinonim za makro. svaka drzava ima makroekonomiju. svaka drzava nema autoput. crna gora nema ni metra.

o autoputevima mozes govrit u smislu stratsekog/nacionalnog/kapitalnog projekta, mada i razvoj lokalne mreze se uklapaa u sve tri kategorije (u zavisnosti o koliko para govorimo).

i ja govorim o glavnom gradu kantona od 130 000 p a i SF je sav na berzuljcima i ima istih problema kao i ti a ima stanovnika ko cijela BiH..SF nije glavni grad CA.pa stvarno covjece: znam sta govoris i ne polemisem sa namjerom da te zajebem ili da ti podvalim.. http://hoodline.com/2015/05/paying-for- ... ter-crisis

tri godine uzastopne svakonocne redukcije nije normalno. iz ovog teksta koji si linkovo vidim da je u pitanju nezapamcena susa koja je trajala 5-6 godina (mi smo npr imali nezapamcene poplave) i da se grad napaja iz rezervoara udaljenog stotinama kilometara. Mi nase vidimo golim okom. osim toga ne vidjeh da vode nestaje svaku noc, mada je tekst perdug pa ga ne procitah cijelog.

Tako sto bih gradio oba investiciona projekta u serijskim vezama: prvo lokalne puteva, pa dio APut koji moze donijeti najvise prihoda a onda naredni ciklus bi operativu prebacio i gradio dijelove sistema za navodnjavanje, koji odmah naredne godine donosi prihode i sa njive vracaju kredit. Onda opet faza AP, pa faza kanala i sitema za zastitu.To su kapitalni projekti koji se ne rade za dan i mjesec vec se mjere petoljetkama.

ovaj tvoj prijedlog ima fundamentalni problem - kome ces prodati to sa njive? ako imas kakvu dobru ideju prvo bi mogao uvaliti nekome ovo sto vec imamo a nemamo kome prodati

Stotine tona bh. kornišona završilo u smeću, ugroženo 20.000 radnih mjesta

http://www.klix.ba/biznis/privreda/stot ... /160816082

cini mi se da bi nas tvoj plan samo zavalio jos vise. stoti put ponavljam da je danas najvaznije trziste i plasman.

Haj ti - ko ekonmista- popricaj sa turcinom: odakle mu pare da pravi fabrku u BiH?

turcin je iz turske, drzave koja je 25 puta veca od bih. turska ekonomija je 25 puta veca od bih. turske firme ostvaruju 25 veci promet od nasih firmi. turske firme imaju 25 puta vecu dobit od nasih. turska fabrika vrijedi ko 25 nasih. turcinu ce banka dati 25 puta veci kredit nego bosancu. eto otkud mu lova.

Takvu analizu moze napraviti sao neko ko se razumije u inzenjering takvih industrija i kompanija, ali ce ti to izraziti u radnim centrima i radnim mjestima. Bez toga ti ni komercijalisti i ekonomisti ne mogu dati procjenu

nisam pitao za analizu vec za insajderski podatak bilo kojeg kojeg giganta jer ja ne znam. znaci taksativno spisak godisnjih rashoda - koliko, kome i zasta?

Auto finalista ima jedan outptut i stotine imputa. Zeljezara dva I /ruda i koks/i jedan Outout. Livnica 1 : 1, Kovacnica 1:1, valjaonica 1:1 .. Tremolelktana 2:1..Hidroelektrana 1:1 Krecana 1:1. Skontaj gdje nas ima u ovoim relacijama i sve ce biti jasno Ako uvzois rudu zeljeza i koks nista od zeljezare .. Ako uvozis glinicu nista od aluminija.. Livnica moze uvoziti ignote iz ceske i lijevati ne treba joj zeljzara.. Kovacnica odlivke iz njemacke itd pa mogu biti rentabilne kazem mogu jer je triztse pezaisceno poluproizvodima koji im trebaju

nisi u pravu, a sad cu ti dati jos drasticniji primjer.

- 4 termoleketrane
- mittal
- gikil
- alumina
-aluminij

ovih 8 giganata nemaju samo uticaj na male firme, vec od ovih 8 giganata bukvalnoi doslovno zive jos 2 giganta - zeljeznice fbih i rs u kojima zbirno radi oko 7-8 hiljada ljudi. male firme ne koriste zeljeznicu tako da alternative nema. drzava jos jedino moze presumjeriti prevoz nafte na zeljeznicu, ali to je presipanje iz supljeg u prazno jer oduzimas od drumara da bi dao shinama.

zakljucak? gubitak svakog giganta izaziva lancanu ekonomsku katastrofu. spasavanje svakog giagnta je ogroman uspjeh, a dovodjenje svakog novog giganta je epski uspjeh.

Ne mogu da shvatim da ne zelis prihvatiti da je "seljacka industrija" druga izvozna grana u Kaliforniji. samo mlijecna ind kalifornije obrne vise vec je BDP u BiH 10 radnih mejsta na mlijecnoj farmi krava otvara 222 radna mjesta na putu mlijeka od farme do trpeze. TO je standard kalifornje Arifagicevih 1000 norveskih goveceta u Kozarcu, ima svju vrijiedost koju morao priznati i ispravno valorizirat, jer njegovih 40 radnika na farmi zaposljavaju 1000 radnika a nije finalista, al jeste domaci investitor koje je donio strani kapital u BiH.

mislis da ti ne shavatas dubiozu nase seljacke industrije, a to ces shvatiti kad se vratis i kad vidis da ti je u najblizoj prodavnici jeftiniji paradajz iz turske nego onaj sto ti je ubran 10 kilometara od kuce.

10 radnih mejsta na mlijecnoj farmi krava otvara 222 radna mjesta na putu mlijeka od farme do trpeze. TO je standard kalifornje

vjerujem ja da je to standard kalifornije. a nas standard je...bolje da ti ga ne navodim.

karikiras. Znas da je vecina PR promocija pretjrivanje. Hendikaperiani smo u mnogo cemu, pa sve pojedinacne uspjehe treba ispravno valorozirati. Ukucaj EuroMarket, San jose, CA pa vidi koje proizvode sa balkana prodaju ovdje. Ne moras meni vjerovat. Ne dobijamo mi vrhunka svjetska priznanja za kvalitet meda i ribe u Japanu i Evrpi zato sto smo vrhunski uzgajivaci pcela i ribe. Vec zato sto nam livada i voda nije kontamiirana pesticidima, namamo monokulture suncokreta uljane repice GMO porijekla. Ako je to boziji dar sto ga ne iskoristiti,Vise pcelar sa 70 kosnica moze zaraditi vec radnik na minimalco kod svjetskih investitora. Al eto: pcelar je seljak a "autoinsustijalac" je gspodin iako sere i pisa u pelene za odrasle na fabrickoj traci u veleuvazenog stranog investitira

nista ja ne karikiram. ona moja "makroekonomija" sve pokaze. kad se crta podvuce, ovo je rezultat







nas izvoz poljoprivrede je presmjesnih 650 miliona maraka. cisto usporedbe radi, hrvatska i to prije ulaska u eu (da neko ne pomisli da je to zbog ulaska u eu) je 2012. imala izvoz od milijardu i 65o miliona i to dolara, ne maraka.

otprilike ono sto hrvatska izveze za godinu mi izvezemo za pet godina ili za jednu petoljetku sto bi ti rekao .

moj tole, ja sam s razlogom napisao da su te price o nasim proizvodima koji "odusevljavaju svijet" sviranje kurcu, a ti i dalje vjeruj kako se ameri, englezi, australijanci, svabe i drugi otimaju za nas pindjur, sir, kajmak i med po prodavnicima.

sve ovo sto pisem su danas potvrdili i rezultati naseg najnovijeg nacionalnog projekta - sadnja smilja, s kojim nas mediji ubijaju u mali mozak vec dvije godine.

a rezultati kazu sljedece:

"Prema podacima koje smo dobili iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH, od 1. siječnja do 31. srpnja 2016. izvezeno je eteričnog ulja u vrijednosti od 3,99 milijuna KM. Proizvođači očekuju da će ovakva situacija biti i u godinama koje slijede. Za sada, interes ne jenjava i
nema “potresa” na tržištu eteričnih ulja, što je najvažnije."

http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/na ... dama/68733

da bi shvatili razmjere ovog impresivnog nacionalnog poduhvata cisto usporedbe radi:

"Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BIH, ovih dana useljava u svoj novi dom u mostarskom elitnom naselju Bare, u vilu čija se vrijednost procjenjuje na 5 milijuna maraka."

Cijelu hercegovinu prekopali, a poslije sest mjeseci cjelokupnog izvoza fali im jos milion maraka da otkupe covketovu kucu. jos jedna pobjeda i snazna iskorak naprijed.

pa sta su poljoprivreda, stocarstvo, ribarstvo vec industrija??

u razvijenim zemljama jesu industrija. kod nas jos uvijek samo hobi.

[Toto]

nama eu kaže evo vam novac debili ne rade ništa i novac sjedi na računima godinama

Pa nisu sve debili. Nisu sve zemlje isto uspjesne u povlacenju fondova.

Evo jedan nas primjer za obraza.

MIkrozajednica: Dubravska visoravan DV, koju djele tri opstine: Capljina Stolac i Mostar.
Visoravan, 120 m izdignuta od nivio Neretve i M17, ;Povsina oko 100 km2;
Stanovnika 6-8 000
Investicija: Izgradnja sistema vodosnadbjevana ruralnih zajedica i izgradnja sistema navodnjavanja poljoprivredih povrsna.
Dominantna djelatnost: proizvodnja ranog voca i povrca/povrtlarstvo vinogradarstvo i vinarstvo.
Fondovi: EBRD, IPA
Vodovod podize standard zivota i 1500-2500 domacinstava a seosku zajednicu spasava od depopulcije.
Navodnjavanje poljoprivredih povrsina se otvara 600-800 novih radnih mjesta. a ima se potencijala za 200-400 novih poreskih obveznika.

Dovodjenje vode na ovu visoravan, koja je kao administrativna jedinica BiH poznata jos od 13 vijeka, je ravno industrijskoj revoluciji ili da kazem reindustrijalizaciji jer je ovaj kraj imao sistem navosjavanja izgradjen jos pocetkom 19 stoljeca ..jos za vladavine Turaka u BiH.
MIkroklima i zemljiste omogucju lokanim povrtarima i vocarima: da na trziste BiH i Hr istupe 1-3 sedmice ranije cak i od, danas, konkurentnih spanaca.
Samo ovaj aspekt konkurentnosti mikro biznise u povrtlarstvu cini profitabilnim i perspektivnim.
Voda im visestruko uvecava prinose a plastenicke tenologije podize kvaliet proizvoda i smanjuje gubitke zbog klimatskih nepogoda.
Do sada su svi djelovali u okviru zadruga i socijalnog poduzetnistva a dolaskom vode izlazi se iz socijalne zone, sive zone i ulaze u zonu biznisa.

Ovo je jedan odlicna primjer kako se:
-uvezuju ciljevi dva fonda sa interesima i potrebama zajednice;
-Pune lokalnih i drzavni budzeti i fondovi
-kako se zamece megdan sa ravojem i progresom.

[Toto]

poljska se zadala u početku jer su prije ulaska u eu pripremili projekte za ipa
i oni su najviše novca iz ipa povukli od svih država mislim oko 50%, ali nisam siguran

ne možemo se mi sa njima upoređivati nikako
nama eu kaže evo vam novac debili ne rade ništa i novac sjedi na računima godinama

Ne moramo se mi porediti, hajmo im "ukrast" ono sto im je dobro,

Jedan od razloga zasto su mnoga sredstva IPA fondova ostala neiskoristena je nekonkuretntost projekata pisanih za fondove.

Kooperant neke poljoprivredne ili gradjevinske zadruge ne moze konkurisati za vecinu grantova iz IPA jer nije pravni subjekt, nema ziroracun na banci, ne moze potpisati ugovor sa IPA, naprosto nije registrovan biznis.
Kad dovedes kooperanta u zonu bisnisa uvodis ga u zonu konkurentnosti, ne samo za IPA fondove, vec sve fondove.
IPA fondovi podrzavu i zadruge, klastere ali clanovi imaju samo indirektnu korist od takve podrske a oni ocekuju direktnu korist- sto fondovi ne dozvoljavaju kad grant ide za klaster ili zadrugu.

DRugi jako vazan razlog zasto su fondovi lose iskoristenei je: nedovoljno razvijen Fundraising u lokalnim administracijama, poslovnim asocijacjama i bizisima.

Prisutno je vrliko nerazumjvanje ncin funkcionisanja fondova njihov cilj i smisao.

Mali biznisi ne mogu zaposliti managera za Fundraising ali mogu kroz klaster ili zadrugu dobiti grant, da plate usluge neke agencije za Fundraising -koja je takodje mali biznis i poslovna aktivnost, koju podrzava IPA fond.

Agecija za Fundraising, specijalizirana za neki sektor, ce za clanove klastera npraviti 4-5 tipskih projektnih predloga u koje ce poduzetnici samo unijeti neke svoje performanse i konkurisati.
Troskove pisanja projekata takodje finansira IPA i tako jednim evrom finanisra dva biznisa: Agenciju za fundraising i onoga kome agencije pise projekte.

Najveca slabost naseg Fundraisinga je sto drzava ima iskljucivi monopol na obrazovanje kadrova za fundraising umjesto da obezbjedi i mikrobiznisima da
udju na to trziste

Treba sa biroa uzeti nezposlene inzenejre i ekonomiste, eucirati ih za citanje tenderske dokumentacije, pisanje projektnih predloga po standardima EU i ostale aspekte fundraisinga i pomoci im da formiraju startup biznise i agencije.
Pa ih prepustiti na trziste. Ako opstane 40 % na konju smo.
Sve troskove ove operacije bi snosili IPA fondovi. A mi uzivali sve koristi.

Nama ce samo za ulazak u EU trebati 200-400 radnih mjesta u oblasti fundraisinga za lokalne zajednice i biznise.
Sljedeca velika slabost nasih Fundraising sluzbi i agencija je losa kadrovska politika.
Lokalne admiistracije na zalost salju na obuku i specijalizaciju nekopetentne osobe za pojedine oblasti. Uz svo duzno postivanje prema svakoj struci Fundraisingom u oblasti masinske industrije se mogu baviti samo inzenjeri masinstva, poljoprivrede-agronomi, IT -informaticari. I nije poznavaje stranog jezika jedini preduvjet da bi se neko bavio fundraisingom.

Prevod je trosak a vecina projekta pada na budzetu za koji realno i ne treba prevod.
Inspirativna i narativna misija i vizija nekog projekta samo privlaci paznju kod peve eliminacije. Cita se ugavnom summary a projekti padaju ili prolaze na budzetu i ciljevima.

[Toto]

Danas pogodi posao za recimo stolariju, isti dan krece proizvodnja u Poljskoj, u ponedeljak kamion grashi prema Dortmundu.

Ovo smo imali u Mostaru 2002. Dijaspora u skandinaviji hoda po kucama mjeri kuhinje i ugovara sa lokalcima. Popodne internetom posalje narudzbu u Mostar. U mostaru se prave kuhinje i skoro svaki drugi dan lokalni kamiondija vozi za Skandinaviu. Vjerujem da i sad rade.
Bitna je relacija dijaspora- domicilni. Tamo gdje se medjusobno pljuju nema hajra

E sad bi ti spesl, kakvo spesl covjece, prvo se hajmo maknut sa dna, stabilizovat se u drugoj ligi, rjesit finansiranje, imat jak omladinski pogon pa se za koje desetljece nadat pretkolu CL-a

Aferim za ovaj algoritam.
Posebno ovo da imamo jak omladinski pogon. Ovo vazi i u biznisu, kulturi, komercijali, fundraisingu, ekonomiji, inzenejringu.

[Toto]

Ovo danas sto imamo worldwide je nevidjeno do sad. Da imamo najjeftiniji novac u istoriji.
Ja sam misjenja da se u vrijeme jeftinog novca trebaju rezalizuju najkuplji projekti.
Ali treba biti brz i reagovati na takva stanja na trzistu novca a za to treba imati projekte i planove u hard formi. I treba imati dobre planere i prijektante.

Nama bi trebao biti prioritet kako razradit planove da uzmemo dio tog kolaca.

Nekad su bile jake i strucne planske sluzbe, I danas drzave imaju agencije za to Prolo je 20 godina, ne znam kavo je stanje u tim agencjama.
Naama bi trebale mnoge projeknte aktivnosti samo da sacuvao znanje i informacije od prije i radi smjene generacija i stvaranja novih mladih snage. Kakvi smo god: ne startamo od nule ni iz 13 stoljeca.
Manje bi nam mladih ljudi bjezalo u inostranstvo kada bi ih uposljavali na dugorocnim kapitalnim projektima koji trebaju struku.

Veliki problem je hladjenje svjetskih ekonomija.

Ovaj problem se amortizuje dobrom strategijom.
Ameri poljoprivredu i prehrambenu ind proglase strateskim privredim granoma kao i energetiku
A nasa poljoprivreda sluze za podjebancije i ponizavanja "elitnih: politicih, strucnih i poslovnih krugova koje drma snobizm i sund.

U takvoj konstalaciji snaga ocekivati je da ce jos vise novac pojeftiniti. Nastavit ce sa stampanjam. Na nama je samo da smislimo programe koji bi se dokopali tog novca.

Osim dobrih ideja za programe trebaju nam i savremeni modeli i principi projektovanja.
Recimo: modeli i princip 4D projektovanja sistema, kojeg je primjenio Keikichi Odaira kad je radio na svom patentu.
Model projektovnja nije predmet patenta ali je njegov patent omogucio da se model primjeni.
Po slicnim principima je projektovan i model kongomerata u japaskoj automobiskoj industriji.
Taj princip sam ja u grubo prestavio u mojoj ideji da integrisemo sisteme za navonjavanje, sisteme za prevenciju od poplava, sisteme za proizvodnju energije, ribarstvo, poljoprivredu i sumarstvo i agrosumarstvo.

Agrosumarstvo je jedan jednostavniji primjer gdje se mogu primjeniti modeli 4d projektovaja

[Toto]

ovaj tvoj prijedlog ima fundamentalni problem - kome ces prodati to sa njive? ako imas kakvu dobru ideju prvo bi mogao uvaliti nekome ovo sto vec imamo a nemamo kome prodati

To nije moj problem - vec tvoj. Moje je da proizvedem konurentan proizvod a tvoje da ga prodas na trzistu.
A opet: proizvodi su takve klase kvaliteta da ih mogu sve prodat i na "kucnom/fabrickom" pragu.
Sistem je projektvan da proizvodi 5 najkonkurentnijih i najperspektivnijih proizvoda na svejtskim trzistima: Elektricnu energiiju, biodizel, tehnicko drvo, pelet, med, riblje meso, kozije meso i sir. Svaki od proizvoda je trenuto deficitaran na trzistima
Ostali proizvodi imaju lokalno trziste i samo su extra profit, pa mogu raditi i po modelu not for profit. ZA njih cu praviti socijalno poduzetistvo i zbrijavati ugrozene skupine a i to je beneft.

Stotine tona bh. kornišona završilo u smeću, ugroženo 20.000 radnih mjesta

Problem kornisona nisu napravili poljoprivredici vec ekonomsisti, komercijalisti i planeri preradjivaca.
Kljuc problema su bankari i komercijalisti jer preradjivaci nemaju obrtnog kapitala, da bi kupili dodatne kolicine ambalaze tegli i reporamaterijala, te da isfinansirali veci otup i rad u tri smjene. a sve sto su prozveli su mogli prodati na rusko trziste koje je u veikom minusu za ovu robu zbog embarga.
Ovo ti je ono isto: kad putare u januaru iznenadi snijeg a vagoni soli u tuzli neprodati, Tako i ekonomiste iznenadio visi urod kornisona.

Nije tacno da u kornisonima imamo 20000 radnih mjesta, Maksimalno moze bit 500-600 stalnih/ful time/ radnih mjesta a sve ostalo su sezonski koji rade 3 semice kad je kampanja berbe a to nije radno mjesto. I uzgajivac je sezonas maksimalno u godina moze namiriti 3 mjeseca punih radnih dana.

stoti put ponavljam da je danas najvaznije trziste i plasman.

Zabluda!

uzmi primjer Srbije: mogli bi rusima prodati stotine milijardi da imaju proizvod.. ali nista ne proizvode a uskurcili se da oni rusima prodaju fijatov proizvod a rusi nece fijat .. jer znaju da fijat kragujevac nije srpski vec talijaski brend

najvaznije je imati proizvod sto boljeg kvaliteta:
visak meda koji se proizvdes se ne baca. Mozes ga skladistiti 10 godina na tavanu. Prodas koliko ti treba za obrtna sredstva i prezivjavanja a sve sto si stavio na tavan: ko da si u banku orocio. ne cekas pola godine da todoric i Bingo zaraduje na tebi. Med je nekad bio valuta
Biodizel sve sto proizvdes u cisternu, pa ko da si na banku orocio.

turcin je iz turske, drzave koja je 25 puta veca od bih. turska ekonomija je 25 puta veca od bih. turske firme ostvaruju 25 veci promet od nasih firmi. turske firme imaju 25 puta vecu dobit od nasih. turska fabrika vrijedi ko 25 nasih. turcinu ce banka dati 25 puta veci kredit nego bosancu. eto otkud mu lova.

Argumentacija za ovaj slucaj je netacna.
Turski investitir je mali biznis, od 20-30 radnika, pa velicina zemlje iz koje dolazi nije uopste presudna za investiciju.
Hrvatska je 2 puta manja od Srbije ali ima 700 malih firi otvorenih u Srbiji a Srbija manje od 50 u Hrvatskoj.
Turska siri svoje ekonmske i poiticke interese na balkan i ne bi me nimalo cudilo da je turcin dobio grant da maksuzile dodje u Rs i otvori fabruku negdje gdje je veca Bosnjacka zajedica. Ako ima dzamija u Kozarskoj dubici, onda sam u parvu: Turcin je u Kozarsku dubicu dosao zabog dzamije a ne zbog blizine autoputa -kako ti tvrdis.

nisam pitao za analizu vec za insajderski podatak bilo kojeg kojeg giganta jer ja ne znam. znaci taksativno spisak godisnjih rashoda - koliko, kome i zasta?

rekoh ti vise puta da se kontam u industrijski inzenjerig a ne u "rashode". Mogu ti samo u radnim centrima RC reci, da bi se sracunao broj zaposlenih.
Velicina rashoda/ oputputa ne ukazuje, na broj radnih mjesta koji se idirekto otvaraju iz neko radnog centra/biznisa. Vise tehnlogija utice na broj radnih mjesta vec cijena proizvoda/ poluproizvoda koja ta radna mjesta prave.

nisi u pravu, a sad cu ti dati jos drasticniji primjer.

opet ti govorim: petljas se u ono sto ti nije kompetencija i izvlacis pogresnje i pausale zakljucke.
Raspravljamo o radnim centrima i radnim mjestiama. te o njihovoj brojnosti kod pojedinih tipova industrija.
Na 2500 zaposlenih u finalizaciji jedog tipa autmobila radi 25000 kod dobavljaca.
Na 1000 zaposlenih u AL kombinatu ne radi 1000 zaposlenih na zeljeznici iako su oba giganti.
U kragujevac dnevno dodje 100 kamiona i sto sofera iz cijele europe
a u AL dnevno dodje jedan voz kojeg vozi 1 masinovodja. A posto je zeljeica automaizovana nema skretnicara i otpravnika, pa svim vozovima koji prodju od ploca do mostara upravlja se iz jedog mjesta, pa imas da po 1 vozu za AL imas 1.1 radno mjesto.
Al kombiant jeste gigant ali u njega ugradjujemo samo jedan domaci poluproizvod: struju. Opet elektroprivreda koja proizvodi strju za sve ggante i za izvoz, ima manje zaposleenih vec jedan od nasih giganata.
ZA mital radi 5000 rudara ali su oni u Argentini i nemjau sa nama nista.
ZA temoelektranu rade nasi rudnci, pa je tu stvar drukcija.
INdustrijski inzenjerig je pun relativnih odosa koje moras ubaciti u nesto visu matemetiku od statisticke.

zakljucak? gubitak svakog giganta izaziva lancanu ekonomsku katastrofu. spasavanje svakog giagnta je ogroman uspjeh, a dovodjenje svakog novog giganta je epski uspjeh.

opet pogresan ofrljativan zakljucak gdje se od makro-sume ne vidi stablo.

Od svih giganata trziste ce zatvorilti Aluminijski u MO iz istog razloga zbog kojeg su zatvoreni isti kombinati po hrvatskoj.
Ako AL mostar uzvozi boksit i glinicu nema mu spasa.

Struju za ALM placaju gradjani BiH. Onog momenta kada se liberalizuje trziste EE u BiH, pa kad gradjani budu mogli kupovati jeftiniju struku u koju nisu sakriveni gubitci Alumijija: AL ce se sam zatvorit.
BIH budzat ce bankrotirat za pola godine ako se AL nakaci na tu sisu. Bit ce bjezte noge usra guzica.
Drugo AL Mostar je toliki zagadjivac. da on nema profita iz kojeg ce placati ekoloske takse po standardima EU.
AlMost je ekoloska bomba koja moze unistiti cijelu hercegovinu i Hrvastku uz obau Neretve. samo sa tog asekta ga treba odmah zatvoriti.

Ako Al izvozi manje od Preventa na presvlakam nemmao sta vise pricati.
I kad smo vec kod metalurgije: nemam zivaca da istrazujem ali mislim da mi jako mogo uvozimo minerala. Treba vidjeti sta sve pravimo i izvozimo od njih. mwi ovako odokativno nesto tu nije "kristalno mieralno. Jedino da ns izvalci jeftin rad.

Alumina ni suze nece pustiti za AL mostar jer nista od njega ne kupuje.
Aluminu radi AL prozore i vrata. Al mosar ne valja profile koji trebaju za vrata i ptozore

- mittal je privatna kompanija svjetski gigant jaci vec cijela BiH: ako ga gazda bude zatvarao: mi se ni sekunde ne smijemo u to uvaljivati. ZAtvaraju se desetine zeljezara po svijetu i u visestruko mocijim eonomijama pa drzave ne kupuju zeljezare.

-Koksara moze i bez Mittala ima proizvod za trziste.

Jedini gigant koji vrijedi drazti na budzetu je zeljezica, jer treba svma i kod svakog zaposljava po neko radno mejsto.
Zeljeznica je predimenzionisana i treba je restrukturirat. Bojim se da putnicki transport ne bi izdrzazo malo jacu stress analizu.
Broj zaposlenih je trenutno brezobrazno velik.

Sva privreda koju smo naslijedili od Titinih je projektovana kao konglomerat i to za YU. i BiH je bila konglomerat ali su njeni sistemi projektovani za YU. Posto nema vise toga konglomerata, veliko je pitanje koliko nam je rentabilno drzati u drzavnom vlasnistvu toliko neprofitabilnih giganata.. koliko god zaposljavali. Tu se mora ici od slucja do slucaja.

mislis da ti ne shavatas dubiozu nase seljacke industrije,

Ako je paradajz salatni i sorte volovsko srce ili "jabucar" a tusrski za indusrijsku preradu, druge klase, GMO porijekla, onda je normalno da je nas skuplji. Ako je nas jos Non GMO i organic kvaliteta: onda treba i da je dva puta skuplji i od turskog i od spanskog.

Sto si uzeo samo paradajz? sta je sa spanjakom, mladim lukom, mladim krompirom, blitvom, prasom, tikvicama krastavcima, rastikom, i drugim kupisjacana, paprkom patlidzanom?

vjerujem ja da je to standard kalifornije. a nas standard je...bolje da ti ga ne navodim.

de ga navedi hocu, bas da ga cujem; nemoj bejzat u poetiku.

Koliko god da ej Arifagic generisao radnih mjesta na farmi, indirekto je generiso vise mjesta vec onaj HAsan Asik u Kozarsoj dubici.

nista ja ne karikiram. ona moja "makroekonomija" sve pokaze. kad se crta podvuce, ovo je rezultat

Bojim se da ti je makroekonomija iz proslog stoljeca.

nas izvoz poljoprivrede je presmjesnih 650 miliona maraka.

a nas izvoz aluminija i alu proizvoda je "gigantskih" 650 miliona maraka
pri cemu je AL ukrao od gradjana minimum 50 milona maraka za struju, a da ne racunamo koliko je AL uvezo rude i minerala a koliko poljoprivreda..

Ispade da nam je poljoprivreda gigant na kvadrat u odosu na AL

Bolan Vivaldi: ja sam avio-inzenjer po struci, meni je aluminij simbol, ali ako ce se po struci i posteno: pisaji proizvodnju al u BiH.. ona je bakrotirala..

Prerada uvjek moze uvesti jeftiniji poluprozvod od Al.

Prije rata 2 km od Alumiijumskog bila je fabrika aviona kojoj je aluminij bio osnovna sirovina. Ni gram AL iz Aluminijumskog nisu ugradjivani u nase avione iz dva razloga: aluminij nije proizvodio asortiman limova i profila za nase potrebe i ono najvaznije: nije imao proizvod vazduhuplovnog kvaliteta.
Mogao je nesto i proizvoditi: ali se nije ispatilo zbog malih kolicina..

Isto ovako -ko i ti- je Dzema Bijedic prelamo preko koljena u Centralnom komitetu, pa nije dao progovorit ni rijci kontra aluminijumskog, kojeg je on iz inata napravio. Kad je dolazio u Al i pito koliko al ce ugradjivati u avione, pa kad su mu rekli: nista -Dzema popizdio, i u SOKO da mu inzenjeri dokazu zasto.
Inzenjeri mu rekle "da se pita od govana ne moze napravit: tacnije burek se ne pravi od skembe vec pita skembara.

Prije vec ce se poceti raditi neki vitalni dio aviona: metalni blok ide na rendgen, da se vidi ima li lunkera, necistoca, troske itd. Postoje etaloni za svaki kvalitet, pa i za vazduhoplovni. Ako je kolicina necistoca iznad etaloniziranih: blok se ne ugradjuje u avionn. ZAto industrija aluminija ima posebne tehnologije proizvodnje aluminija za vazduhoplovnu industriju, koje su mnogo skuplje a i alum. vazduhoplovnog kvaliteta je mnogo skuplji na trazistu.
Tehnologija koju su kupili za Al u Mo nije mogla proizvoditi vazduhoplovi kvalitet a pitanje bi li im francuzi i dali, i jesu i nasi znali trazit. Milsili ko i Dzema: da se svaki al moze ugradjivat u avione.
Tako ti je moj Vivaldi: Dema Bijedic, ponos hercegovine, usro motku i uvaio Hercegovini ekolosku bombu i rak ranu koja ce joj doci glave ako je ne ostrane. Da je znao pitat struku: ne bi ni on, koliko je volio zavicaj i ljude u njemu.
kasnije je gresku prvado brojem zaposlenih, ko i svaki socialist i komunista.
I ti meni vise licis na politicara socialistu vec na makroekomisu i profesionalca.

moj tole, ja sam s razlogom napisao da su te price o nasim proizvodima koji "odusevljavaju svijet" sviranje kurcu, a ti i dalje vjeruj kako se ameri, englezi, australijanci, svabe i drugi otimaju za nas pindjur, sir, kajmak i med po prodavnicima.

bogme vivaladi: vise je prodato klasove jufke u San Joseu nego fijatovih autombila koje pravi u Kragujevcu.. jos je Fiat i americki .. ovaj tip iz Srbije je dozivio pravi fijsko na americkom trzistu.. posteo je reci da nije ni mrve do srbije vec do Marikonea ..

sve ovo sto pisem su danas potvrdili i rezultati naseg najnovijeg nacionalnog projekta - sadnja smilja, s kojim nas mediji ubijaju u mali mozak vec dvije godine.

dzabe je govorit: da strucnak nije onaj koji misli da svakom loncu moze biti poklopac. Drzi se mekroekonomije, ako je ti je ona uopste specijslnost. ostavi inzenejring inzenerima.
Valjda znas da tek zasadjenom vocnjaku sljiva treba 3-4 godine da dodje na komercijani rod?
Tako i smiljutreba 2 ili tri godine. Znas li koliko je hektara posadjno a da jos nije za berbe.
Nego, znas li: da smiljari nikad ne mogu najebat ko ovi za kornisone. Ako otkupljivac nema para za otkupa: osusis smilje i na sisu dok otkupljivac ne zakuka da mu treba. Isto je i sa etericnim uljem: ulje moze stajat na zraku desetjecima, pa ga cuvas dok mu ne bude povoljnija cijena na trzistu.

U razvijenim zemljama jesu industrija. kod nas jos uvijek samo hobi.

hos rec: da nam je i ekonomja i maroekonomija hobi??

[stakasa]

Sve si ti Toto u pravu za Aluminijski ali ce to i dalje biti rasadnik HDZ talenata i uhljebljenje HDZ poslusnika gdje su dvije milje zagarantovane bez obzira je li cjena hiljadu ili dvije hiljade dolara po toni. Nebitno.
Nego kad komentarisemo malu privredu, klastere i slicno, zasto se bas svi opredjelise za proizvodnju pvc stolarije u sumom prekrivenoj Bosni, imate li ikakvo dublje objasnjenje osim uobicajene neinventivnosti gdje jedni vide od drugih?