#126 Re: Pravna praksa u BiH
Posted: 25/02/2019 22:40
U bazi odluka su postavljeni samo oni predmeti u kojime je odluceno i ta odluka dostavljena strankama u postupku
to sam nedavno slučajno naišao nisam sačuvao taj broj....ali evo ima i od nedavno pod "AP-112/18"muminovic wrote:de broj odluke.rtldanas wrote:evo ja nedavno baš naišao ne nekoliko apelacija odbačenih upravo zbog tog razloga--nedotatak propisanog obrascamuminovic wrote:1. Odbije se oko 99.5% apelacija. (trazi da ti pokazu da ih je sud odbio bas zbog toga sto nije na obrascu, ja on-line na stranici U suda nisam nasao da su ikad ikoga radi toga odbili, imas uvid u sve odluke ikad objavljene).
2. Mora vratiti spis, a stranka treba izmiriti sve dugove.
Ovo nema veze sa onim sto si naveo:to sam nedavno slučajno naišao nisam sačuvao taj broj....ali evo ima i od nedavno pod "AP-112/18"
Procitao sam tu AP-112/18, IMA VEZE sa pitanjem apelacije na obrascu- ITEKAKO!muminovic wrote:Ovo nema veze sa onim sto si naveo:to sam nedavno slučajno naišao nisam sačuvao taj broj....ali evo ima i od nedavno pod "AP-112/18"
"zato što su apelanti propustili da u ostavljenom roku dopune/preciziraju apelacije."
pa to je to.....pročitaj detaljnije zašto je odbačena.muminovic wrote:Ovo nema veze sa onim sto si naveo:to sam nedavno slučajno naišao nisam sačuvao taj broj....ali evo ima i od nedavno pod "AP-112/18"
"zato što su apelanti propustili da u ostavljenom roku dopune/preciziraju apelacije."
to im pravila omogućavaju, jer koliko znam samo je za odluke u meritumu izričito propisano što moraju sadržavatikuli1961 wrote:Procitao sam tu AP-112/18, IMA VEZE sa pitanjem apelacije na obrascu- ITEKAKO!muminovic wrote:Ovo nema veze sa onim sto si naveo:to sam nedavno slučajno naišao nisam sačuvao taj broj....ali evo ima i od nedavno pod "AP-112/18"
"zato što su apelanti propustili da u ostavljenom roku dopune/preciziraju apelacije."
Nekoliko apelanata iz tog predmeta nije podnio apelaciju na obrascu, drugi nisu dostavili neophodne priloge-osporavanu/e presude, treci nisu dali ustavnopravne razloge pobijanja, a cetvrti- mix svega toga.
Uglavnom, US BiH spaja predmete radi vodjenja jednog postupka, odbacuje sve te apelacije, obrazlažući da su apelanti "propustili da u ostavljenom roku dopune/preciziraju apelacije", pri tome iz istorijata svake od apelacije NIJE JASNO VIDLJIVO U CEMU JE (STA I KAKO) PROPUST apelanata.
Ovakvo obrazlozenje je nerazmljivo, jer razlozi odbacivanja nisu jasni! Kao sto sam prethodno i napisao- kada bi redovni sudovi ovako pisali obrazlozenje presude, ona bi po zalbi pala kao kruska (ukinuta), jer se ne zna, ne vidi, niti moze razumjeti KO JE STA propustio da uradi.
STRASNO/PRESTRASNO!
Druze, ovo je komedija od suda i od odluka, ovo vjerovatno rade pripravnici.kuli1961 wrote:Procitao sam tu AP-112/18, IMA VEZE sa pitanjem apelacije na obrascu- ITEKAKO!muminovic wrote:Ovo nema veze sa onim sto si naveo:to sam nedavno slučajno naišao nisam sačuvao taj broj....ali evo ima i od nedavno pod "AP-112/18"
"zato što su apelanti propustili da u ostavljenom roku dopune/preciziraju apelacije."
Nekoliko apelanata iz tog predmeta nije podnio apelaciju na obrascu, drugi nisu dostavili neophodne priloge-osporavanu/e presude, treci nisu dali ustavnopravne razloge pobijanja, a cetvrti- mix svega toga.
Uglavnom, US BiH spaja predmete radi vodjenja jednog postupka, odbacuje sve te apelacije, obrazlažući da su apelanti "propustili da u ostavljenom roku dopune/preciziraju apelacije", pri tome iz istorijata svake od apelacije NIJE JASNO VIDLJIVO U CEMU JE (STA I KAKO) PROPUST apelanata.
Ovakvo obrazlozenje je nerazmljivo, jer razlozi odbacivanja nisu jasni! Kao sto sam prethodno i napisao- kada bi redovni sudovi ovako pisali obrazlozenje presude, ona bi po zalbi pala kao kruska (ukinuta), jer se ne zna, ne vidi, niti moze razumjeti KO JE STA propustio da uradi.
STRASNO/PRESTRASNO!
po "pravilima" samo meritorne odluke moraju imati propisane sastojke, za ostale ne piše izričito, naravno to ih ne spriječava da i ostale odluke budu jasne i obrazložene, ali eto. Zanimljivo je da oni istovremeno "sude" o kršenju prava na obrazloženu odluku, a onda sami krše to pravokuli1961 wrote:rtldanas: ne pada mi na pamet da citam i tumacim Pravila suda, iako ne vjerujem da im pravila to omogucavaju. Osnovno je pravilo procesnog prava, da obrazloženje odluke bilo kojeg organa (upravnog, ili suda) mora da "prati" odluku iz izreke, tj. da se iz razloga obrazloženja jasno i nesumnjivo moze konkretno vidjeti šta je donosioca pojedinacnog akta opredijelilo da odluci na nacin naveden u izreci. Kako su duzni dati takvo obrazloženje u odlukama u meritumu, isto tako to isto moraju uraditi i u odlukama procesnog karaktera.
Koliko se NJIMA ("UZORIMA SVETLIM") HOCE!kakavdanakneiskustvu wrote:koliko se otprilike čeka na odluku po apelaciji na ustavnom sudu bih?
Za mene interesantna odluka.muminovic wrote:Clan 24. do 28. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima
ODREDBE O STICANJU VLASNIŠTVA GRADENJEM NA TUDEM ZEMLJIŠTU NE
MOGU SE PRIMJENITI U SLUCAJU IZGRADNJE GRADEVINE NA
GRADEVINSKOM ZEMLJIŠTU U DRUŠTVENOJ SVOJINI.
Iz obrazloženja:
Prema pravilima materijalnog prava u pogledu gradevinskog zemljišta u društvenoj
svojini niko ne može gradenjem, pa ni kao savjestan graditelj, steci pravo trajnog korištenja
na gradevinskom zemljištu, jer takva mogucnost nije predvidena propisima, a ne mogu se
analogno primijeniti ni pravila o sticanju prava vlasništva gradenjem na tudem zemljištu, s
obzirom na nacelo da se prava na stvarima u društvenoj svojini nisu mogla sticati mimo
zakonskih pretpostavki i na temelju analogije sa odredbama koje važe za vlasnicko pravni
sistem.
Pravo gradenja i trajno pravo korištenja na gradevinskom zemljištu u društvenoj
svojini tužitelj u ovoj pravnoj stvari, slijedom njegovih tvrdnji, s obzirom na nastanak
spornog odnosa, je mogao steci samo na nacin propisan odredbama Zakona o
gradevinskom zemljištu u društvenoj svojini („Službeni list SR BiH“, broj: 13/74 i 18/75 -
u ovoj pravnoj stvari) i Zakona o prostornom uredenju („Službeni list SR BiH“, broj:
13/74). Pri navedenom je iskljucena mogucnost sticanja ovoga prava dosjelošcu. Stoga se
protivnim pravilima materijalnog prava pokazuje zakljucak nižestepenih sudova da bi
tužitelj, osnovom dosjelosti stekao pravo vlasništva predmetnog zemljišta, koje da služi za
redovnu upotrebu zgrade ciji je vlasnik.
(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 58 0 Ps 098268 11
Rev od 26.06.2012. godine)
Ako nije vise advokat, tvoja prijava ce biti odbacena (isto bi bilo i za sudiju, koji cak promjeni i radno mjesto).kakavdanakneiskustvu wrote:kako prijaviti bivseg advokata advokatskoj komori,ima li uopće ikakve koristi od toga,pitam to zbog toga što kontam da su u pitanju kolege ?
muminovic wrote:Ako nije vise advokat, tvoja prijava ce biti odbacena (isto bi bilo i za sudiju, koji cak promjeni i radno mjesto).kakavdanakneiskustvu wrote:kako prijaviti bivseg advokata advokatskoj komori,ima li uopće ikakve koristi od toga,pitam to zbog toga što kontam da su u pitanju kolege ?
Vidis gore odluke u predmetima gdje imaju dokaze protiv sudija.kakavdanakneiskustvu wrote:dokaze bas i nemam,imam indicije da je mnogo stvari radio protiv mog interesa,mislim moglo bi se to podvesti i kao nemar njegov
muminovic wrote:Vidis gore odluke u predmetima gdje imaju dokaze protiv sudija.kakavdanakneiskustvu wrote:dokaze bas i nemam,imam indicije da je mnogo stvari radio protiv mog interesa,mislim moglo bi se to podvesti i kao nemar njegov
Analogno tome, upitno je kakve dokaze imas - mislim da disciplinski organi nece razmatrati "indicije"
muminovic wrote:Dobro, pokusaj.
Ako dobro shvatam ovo obrazlozenje Rev odluke VS FBiH, rijec je o cinjenicama nastalim i presudjenim u vrijeme PRIJE stupanja na snagu ZSP (Z. o stvarnim pravima). Ako je tako, a rekao bih da jeste, odluka je OK- primjenom ZOVPO (Z. o osnovnim vlasnickopravim odnosima SFRJ, 1980) koji je bio na pravnoj snazi sve do stupanja na snagu ZSP (2013), i posebnim propisima koji regulisu neku konkretnu situaciju (kao sto je ova- gradjenje na zemljistu u drustvenoj svojini) na "sredstvima u drustvenoj svojini", svojina/vlasnistvo se NIJE mogla steci odrzajem, a ni gradjenjem.hfaruk10 wrote:Za mene interesantna odluka.muminovic wrote:Clan 24. do 28. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima
ODREDBE O STICANJU VLASNIŠTVA GRADENJEM NA TUDEM ZEMLJIŠTU NE
MOGU SE PRIMJENITI U SLUCAJU IZGRADNJE GRADEVINE NA
GRADEVINSKOM ZEMLJIŠTU U DRUŠTVENOJ SVOJINI.
Iz obrazloženja:
Prema pravilima materijalnog prava u pogledu gradevinskog zemljišta u društvenoj
svojini niko ne može gradenjem, pa ni kao savjestan graditelj, steci pravo trajnog korištenja
na gradevinskom zemljištu, jer takva mogucnost nije predvidena propisima, a ne mogu se
analogno primijeniti ni pravila o sticanju prava vlasništva gradenjem na tudem zemljištu, s
obzirom na nacelo da se prava na stvarima u društvenoj svojini nisu mogla sticati mimo
zakonskih pretpostavki i na temelju analogije sa odredbama koje važe za vlasnicko pravni
sistem.
Pravo gradenja i trajno pravo korištenja na gradevinskom zemljištu u društvenoj
svojini tužitelj u ovoj pravnoj stvari, slijedom njegovih tvrdnji, s obzirom na nastanak
spornog odnosa, je mogao steci samo na nacin propisan odredbama Zakona o
gradevinskom zemljištu u društvenoj svojini („Službeni list SR BiH“, broj: 13/74 i 18/75 -
u ovoj pravnoj stvari) i Zakona o prostornom uredenju („Službeni list SR BiH“, broj:
13/74). Pri navedenom je iskljucena mogucnost sticanja ovoga prava dosjelošcu. Stoga se
protivnim pravilima materijalnog prava pokazuje zakljucak nižestepenih sudova da bi
tužitelj, osnovom dosjelosti stekao pravo vlasništva predmetnog zemljišta, koje da služi za
redovnu upotrebu zgrade ciji je vlasnik.
(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 58 0 Ps 098268 11
Rev od 26.06.2012. godine)
Volio bih da malo prodiskutujemo. Po meni, proizlazi da je stranka u postupku stekla vlasništvo ili trajno pravo korištenja na nekretninama u vrijeme kada su na snazi bili Zakon o gradevinskom zemljištu u društvenoj svojini („Službeni list SR BiH“, broj: 13/74 i 18/75 - u ovoj pravnoj stvari) i Zakon o prostornom uredenju („Službeni list SR BiH“, broj: 13/74).
Moje tumačenje je da se odluka ne odnosi na tumačenje pozitivnih pravnih propisa a nigdje nisam vidio da se dosjelošću ne može steći pravo vlasništva na zemljištu u društvenoj svojini (odnosno danas je to Općinsko vlasništvo), odnosno nisam vidio da je ovakav način isključen odredbama zakona.
Sta vi mislite?