Forum Klix.ba

animus wrote:Posto se otvara milion tema o naglom povecanju dolaska Arapa kod nas i sve su pokrenute da to predstave negativno red je da to pogledamo i kao mogucnost biznisa. To su bogati turisti koji ce ostati ovdje desetak ili vise dana i nece zaliti da potrose pare jer im je ovo sve zanimljivo ali i jeftino. Ako se budemo znali normalno ponasati ocekivati je dolazak jos veceg broja arapa i turaka i narednih godina. Sad je vrijeme ko hoce da pokrene biznis da ovo analizira i vidi sta moze iskoristiti i da bude prvo ime na tom polju. Znam da ljudi vec uzimaju dobru lovu ali to je sve jos sitno. Usluge nismo ni blizu prilagodili onom sto se trazi. Do sada su najvise profitirali oni sto su prodali zemlju po selima za dobru lovu. Meni pada milion ideja sta bi se moglo praviti a vjerujem da i drugi misle u ovom pravcu. Vrijeme je kljucno jer ko prvi uskoci ima kasnije najbolju poziciju.

purgatorio wrote:Maline, sorta tulamagic.

Ulog po hektaru: 20 000KM
Prinos po hektaru: 20-30t
Otkupna cijena: 4.20km/kg + 0.40kf poticaj
Godišnja zarada min. 65 000 KM

mirsek wrote:

purgatorio wrote:Maline, sorta tulamagic.

Ulog po hektaru: 20 000KM
Prinos po hektaru: 20-30t
Otkupna cijena: 4.20km/kg + 0.40kf poticaj
Godišnja zarada min. 65 000 KM

Gdje mozes prodati maline po ovako visokoj cijeni i da li ti je otkup po ovoj cijeni zagarantovan ?

mirsek wrote:

purgatorio wrote:Maline, sorta tulamagic.

Ulog po hektaru: 20 000KM
Prinos po hektaru: 20-30t
Otkupna cijena: 4.20km/kg + 0.40kf poticaj
Godišnja zarada min. 65 000 KM

Gdje mozes prodati maline po ovako visokoj cijeni i da li ti je otkup po ovoj cijeni zagarantovan ?

detroit-mercy wrote:

animus wrote:Posto se otvara milion tema o naglom povecanju dolaska Arapa kod nas i sve su pokrenute da to predstave negativno red je da to pogledamo i kao mogucnost biznisa. To su bogati turisti koji ce ostati ovdje desetak ili vise dana i nece zaliti da potrose pare jer im je ovo sve zanimljivo ali i jeftino. Ako se budemo znali normalno ponasati ocekivati je dolazak jos veceg broja arapa i turaka i narednih godina. Sad je vrijeme ko hoce da pokrene biznis da ovo analizira i vidi sta moze iskoristiti i da bude prvo ime na tom polju. Znam da ljudi vec uzimaju dobru lovu ali to je sve jos sitno. Usluge nismo ni blizu prilagodili onom sto se trazi. Do sada su najvise profitirali oni sto su prodali zemlju po selima za dobru lovu. Meni pada milion ideja sta bi se moglo praviti a vjerujem da i drugi misle u ovom pravcu. Vrijeme je kljucno jer ko prvi uskoci ima kasnije najbolju poziciju.

Ne dolaze bogati Arapi nego prosjecni bogate ces vidjeti na drugim mjestima koja nisu za obicnu raju. E sad, pitanje je samo sta mozes ponuditi ovim obicnima .

purgatorio wrote:

Kona__ wrote:

purgatorio wrote:Maline, sorta tulamagic.

Ulog po hektaru: 20 000KM
Prinos po hektaru: 20-30t
Otkupna cijena: 4.20km/kg + 0.40kf poticaj
Godišnja zarada min. 65 000 KM

Može li detaljine oko ulaganja?

Ugrubo za hektar:

Sadnice, oko 10 000 sadnica = 10 - 11 000
bačve, oko 1000 KM, 10 komada
Navodnjavanje oko 2.5-3 500
Stubovi, špaga, letve 2 - 2.5 000
Hraniva = 2 000

[Emma] wrote:Budući da je kila 30 feninga, neće ti puno trebat za radnu snagu.

Entropio wrote:

[Emma] wrote:Budući da je kila 30 feninga, neće ti puno trebat za radnu snagu.

Zavisi od količine prinosa... Ako je 30t kao što je navedeno iznad, treba ti 9000KM pored ovog svega za radnu snagu.

Tomahawk11 wrote:Poslodavac iz Nove Bile radniku poklonio automobil vrijedan 20.000 KM

http://www.fokus.ba/253898/biznis/poslo ... 20-000-km/

animus wrote:Bas maloprije citam nesto interesantno na ovu temu:

Na Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) u Sarajevu jutros je počela dvodnevna radionica o temi "Švedski dizajn", koju organizira USAID-Sida FIRMA projekt u BiH u okviru svoje aktivnosti "Poslovno povezivanje bh. drvnog sektora s dizajnerima", a u sastavu izložbe "Sjajno!".

Radionici prisustvuju studenti produkt dizajna i predstavnici proizvođača namještaja u BiH, a njen cilj je upoznati učesnike o modernom švedskom dizajnu namještaja, dok će predstavnici bh. firmi dobiti i korisne informacije vezane za mogućnosti uspostavljanja poslovne saradnje s afirmiranim dizajnerima, a putem njih i s lancima distribucije namještaja u Švedskoj.

Radionicu vodii istaknuti švedski arhitekt Lars Pettersson koji se afirmirao u području dizajna namještaja i interijera, a njegov dizajn dio je stalnih kolekcija poznatih švedskih proizvođača namještaja. Zajedno sa njim je i njegov kolega Morgan Rudberg.

Prisutni na radionici imat će priliku saznati nešto više o švedskom tržištu namještaja, o trenutno aktuelnom dizajnu namještaja od punog drveta i tapaciranog namještaja, a bit će im ponuđen i generalni pregled tržišnih pokazatelja u Švedskoj, distributivnih kanala, prodavaca naveliko i njihovih specifičnih zahtjeva.

Također, na radionici će se analizirati i predstaviti tipične karakteristike i zahtjevi kada je u pitanju dizajn namještaja u Švedskoj te ponuditi smjernice za marketing i prodaju na tržištu namještaja.

U praktičnom dijelu radionice, prisutni će uz pomoć mentora razraditi, pripremiti i predstaviti nekoliko najpogodnijih proizvoda za švedsko, odnosno šire skandinavsko tržište.

Nataša Perković, asistentkinja na Odsjeku produkt dizajn ALU kazala je da Akademija vrlo često ima saradnju s dizajnerima iz drugih zemalja, a ovaj put švedski dizajneri će reći na koji način su sa švedskim proizvođačima stupili u kontak i proizvod iznijeli na tržište.

"Putem praktične radionice studenti će raditi sa švedskim dizajnerima na razvoju nekog proizvoda, nekog komada namještaja za naše firme. Tu su i predstavnici bh. proizvođača namještaja i oni će zajedno raditi na razvoju tih ideja i kasnije ćemo imati jednu kratku prezentaciju", pojasnila je Perković.

Arhitekt Lars Pettersson, pojašnjavajući važnost dizajna, istaknuo je da se švedski dizajn primjenuje i u drugim zemljama i regijama te da se može vidjeti u kineskim proizvodima.

Studenti koji prisustvuju radionici očekuju da će doći do potpunijeg saznanja gdje se bh. dizajn nalazi u odnosu na švedski.

Edis Vojić, student treće godine produkt dizajna na ALU, kazao je da ovakve radionice studentima proširuju vidike te da ovako saznaju koje su mogućnosti dizajna u Evropi i svijetu.

Projekt Poslovnog povezivanja bh. drvnog sektora s dizajnerima, pokrenuo je USAID-Sida FIRMA projekt u partnerstvu s Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, Razvojnom agencijom SERDA iz Sarajeva i Akademijom likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Tokom otvaranja ove radionice prisutne je pozdravio i ambasador Švedske u BiH Stefan Frederik Schiller te Lukša Šoljan iz FIRMA projekta u BiH.

muha_sa wrote:Najbolji biznis u BiH je bavljenje politikom---udjes kokuz izadjes pun ko brod
sve po zakonu

Toto wrote:
kamo puste srece da imamo akedemiju za industrjski dizajn sa odsjekom za drvo,
odsjek na masinskim fakultetima za tehnologije obrade drveta;
sumarski faks vec imamo; nadam se da jos postoje srednje strucne skole za stolare i kojeg vizionra koji bi sve sto imamo vezano za drvo uvezao u jedan jak klaster sa pogledom a EU trziste....
da kao trzisnu nisu odaberemo " sve od drveta al sto nije produkt masovne produkcije".
bilo bi tu svaojaka sicara

Toto wrote:koji faks je u pitanju

Toto wrote:ovo je proizvodni smjer masinskog fakulteta
tacnije indusrijski inzenjering
sa faksa izlaze tehnolozi koji ce proizvoditi ono sto dizajner kreira ..


industijski dizajn je uprosteno receno: pola tehnologija pola umjetnost ..
u ovom nastavnom planu i programu ne vidim skoro nista od umjetnosti pa ne moze biti rijeci o industijskom dizajnu