Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
animus wrote:Posto se otvara milion tema o naglom povecanju dolaska Arapa kod nas i sve su pokrenute da to predstave negativno red je da to pogledamo i kao mogucnost biznisa. To su bogati turisti koji ce ostati ovdje desetak ili vise dana i nece zaliti da potrose pare jer im je ovo sve zanimljivo ali i jeftino. Ako se budemo znali normalno ponasati ocekivati je dolazak jos veceg broja arapa i turaka i narednih godina. Sad je vrijeme ko hoce da pokrene biznis da ovo analizira i vidi sta moze iskoristiti i da bude prvo ime na tom polju. Znam da ljudi vec uzimaju dobru lovu ali to je sve jos sitno. Usluge nismo ni blizu prilagodili onom sto se trazi. Do sada su najvise profitirali oni sto su prodali zemlju po selima za dobru lovu. Meni pada milion ideja sta bi se moglo praviti a vjerujem da i drugi misle u ovom pravcu. Vrijeme je kljucno jer ko prvi uskoci ima kasnije najbolju poziciju.
Ne dolaze bogati Arapi nego prosjecni bogate ces vidjeti na drugim mjestima koja nisu za obicnu raju. E sad, pitanje je samo sta mozes ponuditi ovim obicnima .
animus wrote:Posto se otvara milion tema o naglom povecanju dolaska Arapa kod nas i sve su pokrenute da to predstave negativno red je da to pogledamo i kao mogucnost biznisa. To su bogati turisti koji ce ostati ovdje desetak ili vise dana i nece zaliti da potrose pare jer im je ovo sve zanimljivo ali i jeftino. Ako se budemo znali normalno ponasati ocekivati je dolazak jos veceg broja arapa i turaka i narednih godina. Sad je vrijeme ko hoce da pokrene biznis da ovo analizira i vidi sta moze iskoristiti i da bude prvo ime na tom polju. Znam da ljudi vec uzimaju dobru lovu ali to je sve jos sitno. Usluge nismo ni blizu prilagodili onom sto se trazi. Do sada su najvise profitirali oni sto su prodali zemlju po selima za dobru lovu. Meni pada milion ideja sta bi se moglo praviti a vjerujem da i drugi misle u ovom pravcu. Vrijeme je kljucno jer ko prvi uskoci ima kasnije najbolju poziciju.
Ne dolaze bogati Arapi nego prosjecni bogate ces vidjeti na drugim mjestima koja nisu za obicnu raju. E sad, pitanje je samo sta mozes ponuditi ovim obicnima .
Nisam nigdje rekao bogati mada su za nase pojmove i ovi superbogati. Oni su turisti i imaju potrebe i novac za trositi. Na nama je da skontamo kako to uzeti. Necemo ko hrvati gledati samo super bogate turiste i njih gotiviti a oni im nista ne ostavljaju u poredjenju sa nama bosancima ili cesima. Mi svakako nemamo sta niti ponuditi tim superbogatim. Ovo je nasa klasa i treba skontati kako zaraditi.
[Emma] wrote:Budući da je kila 30 feninga, neće ti puno trebat za radnu snagu.
Zavisi od količine prinosa... Ako je 30t kao što je navedeno iznad, treba ti 9000KM pored ovog svega za radnu snagu.
pretjeruje se o prinosu.
Po informacijama koje mogu naći na internetu prinos malina je 6 do 8 tona po hektaru vrlo rijetko preko 10 tona.
Očito da vlasnici hladnjača imaju jak marketing i da im je interes uključiti što više ljudi u proizvodnju a onda će da se igraju sa cijenom kako im volja.
Proizvodnja malina nije biznis za koji je potreban know how ili visok kapital tako da je utopija sanjati o dobroj zaradi.
Ne može se u dva mjeseca zaraditi dovoljno da se dobro živi godinu dana, to najbolje znaju oni koji se bave sezonskim poslovima.
Treba amortizovati investiciju, treba uključiti rizik loših godina.
Pekmez od jabuka ima ga ovako na crno i svakako al nesto ne znam dali se moze naci na policama u trgovinama i dali to neko proizvodi. Kako doci do toga da preradjujes voce, a da imas sve uredno, kome se obratiti, koga pitati i dali je to previse skupa investicija. Za pocetak pekmez u nekim manjim kolicinama, ali da ga mozes isporuciti i u kakav market trgovinu i tako...
Najbolji biznis u BiH je svaki biznis koji dobro ide.
Neka blic lista bila bi: benzinska pumpa udaljena od konkurencije i na prometnoj lokaciji uz auto-put, zatim zalagaonica, kladionica, uvoznička firma, supermarket sa robom manje poznatih (jeftinijih) brendova, servis računara, pržionica kafe, flaširanje izvorske vode, izrada sitnih komada namještaja, mini mljekara. Zavisi šta već ima tržište (a da pritom nije zasićeno) i eventualno daljnju perspektivu razvoja kao i šta kome leži i naravno sa koliko se počinje.
na zapadu su bonusi i stimulacije najnormalnija stvar i cak i u ugovoru stoji da ces biti nagradjen ako ostvaris zacrtani cilj dok je u BiH ovakva nagrada ide u rubriku "vjerovali ili ne"
eto kakvi su nasi poslodavci...nedavno sam na vlastitoj kozi osjetio sta dobijes kada odlicno radis svoj posao i kada ne pravis probleme
dobijes "po nosu" uz eventualni otkaz
animus wrote:Bas maloprije citam nesto interesantno na ovu temu:
Na Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) u Sarajevu jutros je počela dvodnevna radionica o temi "Švedski dizajn", koju organizira USAID-Sida FIRMA projekt u BiH u okviru svoje aktivnosti "Poslovno povezivanje bh. drvnog sektora s dizajnerima", a u sastavu izložbe "Sjajno!".
Radionici prisustvuju studenti produkt dizajna i predstavnici proizvođača namještaja u BiH, a njen cilj je upoznati učesnike o modernom švedskom dizajnu namještaja, dok će predstavnici bh. firmi dobiti i korisne informacije vezane za mogućnosti uspostavljanja poslovne saradnje s afirmiranim dizajnerima, a putem njih i s lancima distribucije namještaja u Švedskoj.
Radionicu vodii istaknuti švedski arhitekt Lars Pettersson koji se afirmirao u području dizajna namještaja i interijera, a njegov dizajn dio je stalnih kolekcija poznatih švedskih proizvođača namještaja. Zajedno sa njim je i njegov kolega Morgan Rudberg.
Prisutni na radionici imat će priliku saznati nešto više o švedskom tržištu namještaja, o trenutno aktuelnom dizajnu namještaja od punog drveta i tapaciranog namještaja, a bit će im ponuđen i generalni pregled tržišnih pokazatelja u Švedskoj, distributivnih kanala, prodavaca naveliko i njihovih specifičnih zahtjeva.
Također, na radionici će se analizirati i predstaviti tipične karakteristike i zahtjevi kada je u pitanju dizajn namještaja u Švedskoj te ponuditi smjernice za marketing i prodaju na tržištu namještaja.
U praktičnom dijelu radionice, prisutni će uz pomoć mentora razraditi, pripremiti i predstaviti nekoliko najpogodnijih proizvoda za švedsko, odnosno šire skandinavsko tržište.
Nataša Perković, asistentkinja na Odsjeku produkt dizajn ALU kazala je da Akademija vrlo često ima saradnju s dizajnerima iz drugih zemalja, a ovaj put švedski dizajneri će reći na koji način su sa švedskim proizvođačima stupili u kontak i proizvod iznijeli na tržište.
"Putem praktične radionice studenti će raditi sa švedskim dizajnerima na razvoju nekog proizvoda, nekog komada namještaja za naše firme. Tu su i predstavnici bh. proizvođača namještaja i oni će zajedno raditi na razvoju tih ideja i kasnije ćemo imati jednu kratku prezentaciju", pojasnila je Perković.
Arhitekt Lars Pettersson, pojašnjavajući važnost dizajna, istaknuo je da se švedski dizajn primjenuje i u drugim zemljama i regijama te da se može vidjeti u kineskim proizvodima.
Studenti koji prisustvuju radionici očekuju da će doći do potpunijeg saznanja gdje se bh. dizajn nalazi u odnosu na švedski.
Edis Vojić, student treće godine produkt dizajna na ALU, kazao je da ovakve radionice studentima proširuju vidike te da ovako saznaju koje su mogućnosti dizajna u Evropi i svijetu.
Projekt Poslovnog povezivanja bh. drvnog sektora s dizajnerima, pokrenuo je USAID-Sida FIRMA projekt u partnerstvu s Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, Razvojnom agencijom SERDA iz Sarajeva i Akademijom likovnih umjetnosti u Sarajevu.
Tokom otvaranja ove radionice prisutne je pozdravio i ambasador Švedske u BiH Stefan Frederik Schiller te Lukša Šoljan iz FIRMA projekta u BiH.
kamo puste srece da imamo akedemiju za industrjski dizajn sa odsjekom za drvo,
odsjek na masinskim fakultetima za tehnologije obrade drveta;
sumarski faks vec imamo; nadam se da jos postoje srednje strucne skole za stolare i kojeg vizionra koji bi sve sto imamo vezano za drvo uvezao u jedan jak klaster sa pogledom a EU trziste....
da kao trzisnu nisu odaberemo " sve od drveta al sto nije produkt masovne produkcije".
bilo bi tu svaojaka sicara
muha_sa wrote:Najbolji biznis u BiH je bavljenje politikom---udjes kokuz izadjes pun ko brod
sve po zakonu
Dobro kažeš muha,... neće im se desiti da im obore otkupnu cijenu ko ovim malinarima ili vidi ovo: http://www.biznis.ba/bih/58719-prezasic ... milja.html
a prije deset dana se pričalo o tome kako je tržište "gladno",...
Toto wrote:
kamo puste srece da imamo akedemiju za industrjski dizajn sa odsjekom za drvo,
odsjek na masinskim fakultetima za tehnologije obrade drveta;
sumarski faks vec imamo; nadam se da jos postoje srednje strucne skole za stolare i kojeg vizionra koji bi sve sto imamo vezano za drvo uvezao u jedan jak klaster sa pogledom a EU trziste....
da kao trzisnu nisu odaberemo " sve od drveta al sto nije produkt masovne produkcije".
bilo bi tu svaojaka sicara
U Bihaću postoji odsjek za drvnoindustrijski dizajn pa nikakave fajde od njega, svake godine izbaci 10-15 diplomaca i idu direktno na biro.
ovo je proizvodni smjer masinskog fakulteta
tacnije indusrijski inzenjering
sa faksa izlaze tehnolozi koji ce proizvoditi ono sto dizajner kreira ..
industijski dizajn je uprosteno receno: pola tehnologija pola umjetnost ..
u ovom nastavnom planu i programu ne vidim skoro nista od umjetnosti pa ne moze biti rijeci o industijskom dizajnu
Toto wrote:ovo je proizvodni smjer masinskog fakulteta
tacnije indusrijski inzenjering
sa faksa izlaze tehnolozi koji ce proizvoditi ono sto dizajner kreira ..
industijski dizajn je uprosteno receno: pola tehnologija pola umjetnost ..
u ovom nastavnom planu i programu ne vidim skoro nista od umjetnosti pa ne moze biti rijeci o industijskom dizajnu
bogate ces vidjeti na drugim mjestima koja nisu za obicnu raju. E sad, pitanje je samo sta mozes ponuditi ovim obicnima 
