Guadalajara wrote: ↑21/05/2020 07:05
Da vidimo znam li ja sta
letacarms wrote: ↑21/05/2020 03:58
Veoma dobro poznajem ovu oblast, od metalurgije do razlicitih vrsta celika i mogu ti reci da iz tvog posta vidim da nisi bas upoznat kako to radi na AR9 mm zatvaracu (buduci da je citav izglodan od jedne legure celika (bilo donji minimum koji sam ti naveo ili 158 carpenter celik koji se obicno koristi u zatvaracima)
Ne, uopste ne poznajes! Mnogo teksta kucas, a u sustini nista konkreno ne kazes.
I generalno to sto pricas o hladnom toplom kovanju nema bas veze o ovom o cemu pricamo (znaci ne pravis cijev i ne koristis cold hammer forge) vec uzmes dio celika koji se zavsava drugim sistemom na cnc masini ili glodalici.
E vidis zbog ovoga se ide u skolu i studira se masinstvo. Tamo bi nesto naucio o toploj i hladnoj plasticnoj deformaciji metala. Ti si negdje vidio i procitao da se samo cijev obradjuje hladnom plasticnom deformacijom. Sta se desava sa materijalom to nisi procitao. Da li se mijenjaju nekakve mehanicke osobine o tome nisi nista naucio.
I ovo takodjer znam jako dobro s obzirom da rimam pristup CAD/CAM modelingu i ovih a i AR-15 zatvaraca koji opet koriste kombinaciju dva celika ali opet nemaju veze sa ovim sto ti pises. (Malo si pobrko ili nisi dobro proguglo pate ovo malo zbunjuje) Ali eto nadji dokaz i pokazi argumentovano pa mozemo pricati ponovo na tu temu.
Ja nemam pristup CAD/CAM modelingu, jedino da pitam ove studentice i inzinjere masinstva. Mozda oni nesto mogu modelirati
Na ovo ti mogu odgovoriti da samo pogledas koje dijelove koristim. Firme Wilson Combat, Radian Weapons, Maxim Defense, JP Enterprises i slicno. Pogledaj samo njihove reference i uradi malo google search pa onda malo komentarisi.
Sad su oni u americkoj, ruskoj, njemackoj, kineskoj itd... vojsci budale jer ne koriste dijelove ovih proizvodjaca?
Puske od Bekte imaju NATO kodove, gdje su tvoji NATO kod ?
Jako pravo to sto imaju NCage kod.
https://www.fsd.gov/fsd-gov/answer.do?s ... =KB0011119
Eto pogledaj koliko je tesko to dobiti. (bukvalno registracija u sistem da mozes poslovati sa Federalnom vladom kao strani entity) Ovo ti uopste ne garantuje da produkt zadovoljava standard ili da ima neke odobrene rezultate. Na pojedinim puskama imam i to ugravirano posto Giessele npr ime te kodove.Znas koliko to znaci. Nista!
idemo dalje...
Ovo nije NATO kod
Prva bh. puška koju je prije pola godine proizvela goraždanska kompanija AC Unity uspješno je prošla sva testiranja u Norveškoj i službeno dobila NATO kod, objavio je Dnevni avaz.
Dobivanjem NATO koda, prva domaća puška, ali i proizvedeni bh. pištolj, sada se mogu bez ikakvih zastoja i prepreka početi izvoziti na inozemno tržište
Ne treba mi certifikat kad moja budjevina vec koristi istestirane dijelove koji su daleko iznad vojnog standarda a koriste se u puskama koje su vec u upotrebi kod specijalnih jedinica
Idem ja malo operisati, sjeci, rezati...Kaze mi raja, da sam dobar hirurg, dvojicu sam vec operisao...Vidis mogao bih se ja sa ovim baviti...Ali kad bi se zajebavali...Kad budes pod punom moralnom, materijalnom i krivicnom odgovornosti obavljao posao onda mozes da razumijes zasto je potrebna skola i fakultet. Vecina vojnika su prasinari, a ne nekakvi specijalci, komandosi, diverzanti, tako da je potrebno vidjeti siri kontekst.
npr. Primjera radi zatvarac koji ima Tenzilnu snagu celika od preko 2025 MPa i koji moze izdrzati puno veci pritisak od milspec specifikacije koji je na nivou 640 MPa (brojevi ipak nesto govore) Kad imas 3 ili 4 puta jaci celik mislim da bi po nekim zakonima fizike ipak trebalo biti malo sigurnije ali eto pobij to argumentom i brojevima pa cu promjeniti misljenje.
Ti si otkrio da postoje i neke jace legure od jasno definisanih zadovoljavajucih milspec legura. Oni u oruzanim snagama, vojskama, armijama nemaju institute, tehnicke sluzbe, nisu upoznati sa razvojem i proizvodnjom NVO. Ne znaju da postoje legure sa vecim sadrzajem legirajucih elemenata,ali ti ne znas da legirajuci elementi u celiku povecaju cijenu proizvodnje, jer imaju vecu cijenu na trzistu. Ne znas da se vise legirani celici sa niklom, hromom, molibdenom teze masinski i termicki obradjuju, da je veca potrosnja reznog alata itd...
Pogledaj specifikaciju njihovih lowera (znaci za lower ti ne kazu ni od kojeg je materijala napravljen vec samo da je aluminij ili polimer dok sa upper s ponosom kazu da je 7076-T6
Procitas oznaku celika/aluminija/metala i na osnovu toga nesto zakljucis ? Sta zakljucis ja ne znam, ali tu ne pise da li je koristena samo primarna metalurgija sa elektrolucnim ili elektroindukcionim pecima, da li je koristena sekundarna metalurgija lonca, da li su koristene kazanske elektrolucne peci za dogrijavanje taline, da li je talina rafinirana argonom, da li je koristena vakumska degazacija, kako je talina pretopljena, da li je pretopljena pod troskom, koja je hemijska kompozicija troske, da li je talina pretopljena u nezasticenoj ili zasticenoj atmosferi u vakumu ili pod inertnim plinovima, koji je materijal koristen za kokile, da li je samo izliveno u kokile ili je izvaljano ili je mozda i prekovano, kako je prekovano u toplom ili hladnom stanju, kako je hladjeno, da li je zareno i kaljeno u pecima, da li je kaljeno u vodi ili u ulju...
Za lower receiver ti ipak treba forge (jer su to loweri koji se uglavnom koriste u milspec specifikacijama) ili kvalitetan aluminijum pa radis billet lower cnc masinom (sto ti znatno povecava cijenu proizvodnje). (znaci pricamo o loweru koji kosta 25 dollara da se napravi u odnosu na lower koji te kosta 150-300 dollara zavisno od opcija koje imas na njemu)
Ponovo kinezi su prodavali te lowere (zavrsene %80 posto) navelko (5000 komada za par stotina dollara). Znaci pricamo o %80 loweru koji te u startu izadje u donjem najnizem cjenovnom opsegu. Tako da zavrsis dodatnih 20% na masini i imas lower koji mozes.prodati za sitne pare. Ali ne kontrolises proces proizvodnje samog lowera niti kvalitet materijala. Ponovo, ovo ti je sve cinjenica i provjerene informacije (buduci da i ovde u Americi operisu na slican nacin sa Forved lowerima.
Opet se vracam na one postupke proizvodnje, slicne kao sto sam iznad napisao. Procitas te oznake metala, u ovom slucaju aluminija i sta je tebi jasno iz toga ? Nista, blejis ko mutav

Na prostoru bivse Jugoslavije, najveca presa koristena je u plasticnoj deformaciji aluminija u Kombinatu Aluminija Podgorica. Za izradu oslona tockova tenka M84 koristili su aluminijsku leguru i prese od 30,000, 10.000 i 5.000 tona.
Učešće na izradi studija i projekata razvoja KAT-a.
Grupa autora: Idejni i glavni program ispitivanja karakteristika presa 50 MN i
300 MN.
Grupa autora: Ispitivanje karakteristika prese 50 MN (KAT-MF Titograd i MF
Niš, 1985. god.).
Grupa autora: Ispitivanje karakteristika prese 300 MN (KAT- MF Niš, 1985.
god.).
5 ili 6 livnica ih izljevaju i prodaju firmama a one stavljaju svoju finalnu obradu. Pokazimi mi livnicu u BiH koja to proizvodi pa nakon toga imamo neki argumentovani start za diskusiju. Po meni je logicnije to kupiti negdje gdje ces u startu platiti nize a sa
Imas livnice celika u Ilijasu, Visokom, Vogosci, Turbe, Mrkonjic Grad, Prijedor, Tuzla, Zenica...Biraj
Kinezima se tu malo ko moze takmicit u cijeni.
Nisi upoznat sa kineskim dampingom cijena metala celika i aluminija ?
Nadji mi cinjenicno koje. Pocecemo sa onim da je svaki celik legura u zavisnosti od postotka karbona i ostalih legura. (kromium, vandalium i slicno)
Promjenom ovog odnosa i dodavanjem legure dobijes celik (8620, 158, S7, AUS8 i sl)
Opet te upucujem da procitas ono iznad sta sam ti napisao.
U zatvaracima se uglavnom koriste 3 ili cetri vrste ovih legura ali donji milspec standard za to je 640MPa.
Nije legura, nego ferolegura. Nisi cuo za fabrike kao sto su Elektrobosnu iz Jajca, proizvodnju silicijum metala, ferosilicija, rudnik mangana u Buzimu i proizvodnju peletiranog mangana, silikomangana...Zeljezaru Zenica, Ilijas, Vares, koksare u Zenici i Lukavcu.