LINK ZA NACRT ZAKONA O RADU
Sporne odredbe:
Ugovor o radu na neodređeno i određeno vrijeme
Član 22.
(1)Ugovor o radu zaključuje se:
a. na neodređeno vrijeme;
b. na određeno vrijeme.
(2) Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.
(3)Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od tri godine.
(4)Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od tri godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.
Komentar: Ostaje isti problem da se ugovori raskidaju prije isteka istih, pa se ostavi 15 dana da bi se onemogućilo početak važenja ugovora na neodređeno, te se ponovo zaključi ugovor na određeno.
Prekovremeni rad
Član 38.
(1)U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, radnik je, na zahtijev poslodavca, obavezan da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do 10 sati sedmično.
(2)Ako prekovremeni rad radnika traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obaviještava nadležnu inspekciju rada.
(3) Radnik može dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno i to u trajanju od još najviše 10 sati sedmično.
(4) Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnom radniku, trudnici, majci odnosno usvojitelju djeteta do tri godine života, kao i samohranom roditelju, samohranom usvojitelju i licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta.
(5) Trudnica, majka, odnosno usvojitelj djeteta do tri godine života, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta, može raditi prekovremeno ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
(6)Inspekcija rada zabranit će prekovremeni rad uveden suprotno st. 1.-5. ovog člana .
Komentar: Ovo je totalno nepovoljan član za radnike. Dakle, sad te upregne i samo je dužan obavijestiti inspekciju da te je dodatno upregao, tj. nije mu zabranjeno da te dodatno upregne. A, sad ti kao radnik se usudi i drzni se da pitaš da li je poslodavac prijavio inspekciji dodatno prekovremeno.
Porođajno odsustvo
Član 62.
(1)Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.
(2)Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara žena može da otpočne porođajno odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma porođaja.
(3)Žena može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja.
(4) Nakon 42 dana poslije porođaja pravo na porođajno odsustvo može koristiti i radnik- otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju.
(5)Radnik – otac djeteta može koristiti pravo iz stava 1. ovog člana i u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porođajno odsustvo
Komentar: Ovo znači da će žene sa rizičnom trudnoćom moći na porodiljsko tek mjesec dana pred porod (barem ja tako razumijem) Doduše, ima drugi član koji propisuje da se trudnici moraju dati zdravsveni uslovi koji joj ne ugrožavaju trudnoću, pa možda tu bude sporova.
Jednakost plaća
Član 77.
(1)Poslodavac je dužan radnicima isplatiti jednake plaće za rad jednake vrijednosti bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, spolnu, političku i sindikalnu pripadnost kao i drugi diskriminatorni osnov iz člana 8. stav 1. ovog zakona.
(2)Pod radom jednake vrijednosti podrazumijeva se rad koji zahtijeva isti stepen stručne spreme, istu radnu sposobnost, odgovornost, fizički i intelektualni rad, vještine, uslove rada i rezultate rada.
Komentar- ovo je presubjektivno i teško dokazivo.
Odgovornost radnika za štetu prouzrokovanu poslodavcu
Član 89.
(1)Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.
(2)Ako štetu prouzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je prouzrokovao.
(3)Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je on prouzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
(4)Ako je više radnika prouzrokovalo štetu krivičnim djelom sa umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.
Komentar - bojim se da će poslodavac odrediti širok spektar štetnih ponašanja za koje je potrebno nadoknaditi štetu:)
Iako ima dosta dobrog, definitivno je potrebno više amandmana da bi ovaj zakon imao prolaznost.