Forum Klix.ba

mario001 wrote:Han Pijesak...ne vidim nikakvu svrhu da takvo mjesto uopste postoji

Imalo bi potencijala za šumsko-planinski turizam. Nisu bez razloga Karađorđevići tamo napravili zamak, kao još jedno od svojih ljetovališta/zimovališta, ali im nije bilo suđeno da ikada uđu u njega. Hitler ih je pretekao.

stakasa wrote:
Na to sam mislio, znaci bila gola livada. Kada pocinje rast/industrijalizacija Zenice, prije ili poslje drugog svjetskog rata?

Za vrijeme Austro-Ugarske, kada je otvorena željezara i rudnici.

julisiz es grant wrote:

mario001 wrote:Han Pijesak...ne vidim nikakvu svrhu da takvo mjesto uopste postoji

Imalo bi potencijala za šumsko-planinski turizam. Nisu bez razloga Karađorđevići tamo napravili zamak, kao još jedno od svojih ljetovališta/zimovališta, ali im nije bilo suđeno da ikada uđu u njega. Hitler ih je pretekao.

A ima li Bosansko Grahovo potencijala za tako nesto, pa valjda je i tamo suma okolo

julisiz es grant wrote:

stakasa wrote:
Na to sam mislio, znaci bila gola livada. Kada pocinje rast/industrijalizacija Zenice, prije ili poslje drugog svjetskog rata?

Za vrijeme Austro-Ugarske, kada je otvorena željezara i rudnici.

Ok, hvala

studiorum_tuzlaensis wrote:
Znači, Ploče skoro isto kao i N.Travnik (novotvorina), samo je N.Travnik mlađi cca 10 godina. Kao što sam napisao grad nastao početkom 50tih, a od 1980. do 1992 bio Pucarevo.

Ali je postojalo mjesto Ploče, i luka poznata od davnina (naravno, ne moderna, nego kao i sve luke starog doba):

http://en.wikipedia.org/wiki/Port_of_Ploče

A do 50-ih nije na mjestu N. Travnika postojao ni N. Travnik, ni Pucarevo. Ništa.

julisiz es grant wrote:

studiorum_tuzlaensis wrote:
Znači, Ploče skoro isto kao i N.Travnik (novotvorina), samo je N.Travnik mlađi cca 10 godina. Kao što sam napisao grad nastao početkom 50tih, a od 1980. do 1992 bio Pucarevo.

Ali je postojalo mjesto Ploče, i luka poznata od davnina (naravno, ne moderna, nego kao i sve luke starog doba):

http://en.wikipedia.org/wiki/Port_of_Ploče

A do 50-ih nije na mjestu N. Travnika postojao ni N. Travnik, ni Pucarevo. Ništa.

I onda vi na Broza, dan te jebo kakav je to vizionar bio, od nicega napravi... Novi Travnik.
Inace sva ova mjesta (namjenska industrija) imaju odlicne uslove da se dugorocno ugase

julisiz es grant wrote:

stakasa wrote:
Na to sam mislio, znaci bila gola livada. Kada pocinje rast/industrijalizacija Zenice, prije ili poslje drugog svjetskog rata?

Za vrijeme Austro-Ugarske, kada je otvorena željezara i rudnici.

Da industrijalizacija pocinje tad sa zeljezarom, rudnikom, fabrikom papira.

Ali prava urbanizacija i industrijalizacija tek iza Drugog svjetskog rata. Narocito kad je stigla ratna reparacija iz Njemacke, tacnije DDR je sve to platio, kao i uostalom vecinu ratnih reparacija

Pa naravno, ali u ondašnjem redu veličina, na razmeđu vijekova, Zenica je bila relevantno industrijsko mjesto i u Carevini, za BiH da ne govorimo.

studiorum_tuzlaensis wrote:

cyprus wrote:Novi Travnik se i prije rata odlikovao vrlo visokim prirodnim priraštajem, među najvišim u državi... A danas uz Vitez u katastrofalnom SBK-u jedini ima koliko-toliko pristojnu demografsku sliku... U čemu je fazon?

Zašto je SBK katastrofalan? Zato što je klix napisao da su im je najniža plata ili što su zaduženi ko KS? Garant je to.

Ja ću ti reći da je SBK ispred ZDK (tu je negdje), BPK, Kantona 10, Posavine i USK, po svim privrednim segmentima i pokazateljima kvaliteta života. Nejse.

Visoki priraštaj je osnovni faktor kada želiš da neko mjesto okarakterišeš kao jadno. Po meni je jadno HI-Tech mjesto u Japanu u kojem nema djece za lijeka, a okolo hodaju programirani roboti psi. Danas u BiH je veoma teško naći mjesto gdje ljudi vole da se kefaju i prave djecu, jer to znači da tu kontaju i da žive, pa i da rade. Eto, to je fazon.

Kada sam rekao katastrofalan, mislio sam na demografsko stanje... Od 13 opština u SBK, samo dvije mogu reći da imaju stabilan pozitivni prirodni priraštaj... Doduše, obzirom na neke druge dijelove BiH koji su u još dubioznijoj situaciji, možda je riječ katastrofa ipak pretjerana... Zbog toga, moje izvinjenje srednjobosancima

A što se tiče ekonomskih i socijalnih pokazatelja, mislim da je prilično ambiciozno reći da je SBK ispred ZDK i BPK...

Kada govorimo o prirodnom priraštaju, jasno je da to nije jedini i bezrezervni pokazatelj razvoja nekog prostora (često je i obrnuto proporcionalan ekonomskom razvoju)... Ali u kontekstu Bosne i Hercegovine i većine država bivšeg istočnog bloka ipak treba biti uzet u obzir kada se govori o vitalnim i manje vitalnim sredinama... Ne mislim samo na demografski, nego i na ekonomski aspekt...

Zenica uvrstena na listu

julisiz es grant wrote:Pa naravno, ali u ondašnjem redu veličina, na razmeđu vijekova, Zenica je bila relevantno industrijsko mjesto i u Carevini, za BiH da ne govorimo.

Industrijska bitnost nije pratila urbanisticki razvoj, na to sam alaudirao.

_BataZiv_0809 wrote:

julisiz es grant wrote:Pa naravno, ali u ondašnjem redu veličina, na razmeđu vijekova, Zenica je bila relevantno industrijsko mjesto i u Carevini, za BiH da ne govorimo.

Industrijska bitnost nije pratila urbanisticki razvoj, na to sam alaudirao.

Aha, pa dobro. Gdje su radnici stanovali, jesu li postojale radničke kolonije i sl? Imam knjigu "Bosnom i Hercegovinom uzduž i poprijeko" iz 1896, znam da se opisuje i Zenica, pa ću pogledati.

julisiz es grant wrote: Aha, pa dobro. Gdje su radnici stanovali, jesu li postojale radničke kolonije i sl? Imam knjigu "Bosnom i Hercegovinom uzduž i poprijeko" iz 1896, znam da se opisuje i Zenica, pa ću pogledati.

Jesu, ali upitne urbanisticke i arhitektonske vrijednosti.

To se da zakljuciti iz cinjenice da je ogromna vecina poravnata da bi ustupila mjesto novim stambenim blokovima.

Ono malo austrougarskih zgrada u secesionistickom i ostalim stilovima A-U arhitekture (uglavnom buckuris stilova) je "prezivjelo".

Čitao sam nedavno interesantan magistarski rad o urbanizaciji Zenice nakon Drugog svjetskog rata. Uglavnom, stanogradnja je bila veliki problem zbog velikog priliva stanovništva ali srećom urbanizam je kasnije preuzeo svoje tako da Zenica ima mnogo kvalitetniji raspored i sadržaje od nekih sličnih gradova poput Tuzle ali i recimo Grbavice i Alipašinog polja u Sarajevu. Postojala je velika mogućnost da grad bude pretvoren u radničku spavaonicu (što je jedno vrijeme zaista i bio) no generalno gledajući danas je prilično pitom i human grad za življenje u kontekstu urbanističkih rješenja s obzirom na svoju historijsko-privrednu pozadinu.

Eborg wrote:Čitao sam nedavno interesantan magistarski rad o urbanizaciji Zenice nakon Drugog svjetskog rata. Uglavnom, stanogradnja je bila veliki problem zbog velikog priliva stanovništva ali srećom urbanizam je kasnije preuzeo svoje tako da Zenica ima mnogo kvalitetniji raspored i sadržaje od nekih sličnih gradova poput Tuzle ali i recimo Grbavice i Alipašinog polja u Sarajevu. Postojala je velika mogućnost da grad bude pretvoren u radničku spavaonicu (što je jedno vrijeme zaista i bio) no generalno gledajući danas je prilično pitom i human grad za življenje u kontekstu urbanističkih rješenja s obzirom na svoju historijsko-privrednu pozadinu.

Ja bih samo volio da mi neko objasni šta to ne valja u rasporedu Alipašinog Polja... Istina, sadržaji jesu problem... S druge strane, Grbavica ima prilično loš raspored, ali sa drugog aspekta ima optimalan smještaj...

cyprus wrote:

Eborg wrote:Čitao sam nedavno interesantan magistarski rad o urbanizaciji Zenice nakon Drugog svjetskog rata. Uglavnom, stanogradnja je bila veliki problem zbog velikog priliva stanovništva ali srećom urbanizam je kasnije preuzeo svoje tako da Zenica ima mnogo kvalitetniji raspored i sadržaje od nekih sličnih gradova poput Tuzle ali i recimo Grbavice i Alipašinog polja u Sarajevu. Postojala je velika mogućnost da grad bude pretvoren u radničku spavaonicu (što je jedno vrijeme zaista i bio) no generalno gledajući danas je prilično pitom i human grad za življenje u kontekstu urbanističkih rješenja s obzirom na svoju historijsko-privrednu pozadinu.

Ja bih samo volio da mi neko objasni šta to ne valja u rasporedu Alipašinog Polja... Istina, sadržaji jesu problem... S druge strane, Grbavica ima prilično loš raspored, ali sa drugog aspekta ima optimalan smještaj...

A u cemu je problem sa Grbavicom

studiorum_tuzlaensis wrote:Ne znam jeste li čuli za Općinu Dobretići u SBK. Na općini možda ima max 300 stanovnika od toga 20tak radi u Općini. Ostalo su starci, živo dijete nije rođeno godinama, budžet je možda 50 hiljada maraka itd.

To je ono što bi rekli vrhunac nadrealizma naše države i BiH in a nutshell.

Ako ovo nije jadno, šta je jadno.

ja sam čuo,ali ne znam tacno gdje je ovo?

Nema nikakvog "problema" per se ali činjenica je da se i jednom i drugom slučaju radi o naseljima sa zgradama nikakve ili u najboljem slučaju vrlo niske arhitektonske vrijednosti što se može razumjeti s obzirom da su zaista i planirana kao "spavaonice".

kakavdanakneiskustvu wrote:

studiorum_tuzlaensis wrote:Ne znam jeste li čuli za Općinu Dobretići u SBK. Na općini možda ima max 300 stanovnika od toga 20tak radi u Općini. Ostalo su starci, živo dijete nije rođeno godinama, budžet je možda 50 hiljada maraka itd.

To je ono što bi rekli vrhunac nadrealizma naše države i BiH in a nutshell.

Ako ovo nije jadno, šta je jadno.

ja sam čuo,ali ne znam tacno gdje je ovo?

Nekad bili dio općine Kotor-Varoš. Obronci Vlašića.

Inače, ovakvih novih općina u BiH ima koliko hoćeš i Dobretići ni po čemu nisu izuzetak.

studiorum_tuzlaensis wrote:Ne znam jeste li čuli za Općinu Dobretići u SBK. Na općini možda ima max 300 stanovnika od toga 20tak radi u Općini. Ostalo su starci, živo dijete nije rođeno godinama, budžet je možda 50 hiljada maraka itd.

To je ono što bi rekli vrhunac nadrealizma naše države i BiH in a nutshell.

Ako ovo nije jadno, šta je jadno.

Zar Dobretići nisu dobili status općine nakon rata? Mislim, to je "obično", bosansko, planinsko selo i ne mogu se sjetiti kako su uopće dobili status općine?

palermo wrote:

kakavdanakneiskustvu wrote:

studiorum_tuzlaensis wrote:Ne znam jeste li čuli za Općinu Dobretići u SBK. Na općini možda ima max 300 stanovnika od toga 20tak radi u Općini. Ostalo su starci, živo dijete nije rođeno godinama, budžet je možda 50 hiljada maraka itd.

To je ono što bi rekli vrhunac nadrealizma naše države i BiH in a nutshell.

Ako ovo nije jadno, šta je jadno.

ja sam čuo,ali ne znam tacno gdje je ovo?

Nekad bili dio općine Kotor-Varoš. Obronci Vlašića.

Inače, ovakvih novih općina u BiH ima koliko hoćeš i Dobretići ni po čemu nisu izuzetak.

aha,hvala,znam da ima toga puno,istočni drvar,istočni mostar

Loulou wrote:

studiorum_tuzlaensis wrote:Ne znam jeste li čuli za Općinu Dobretići u SBK. Na općini možda ima max 300 stanovnika od toga 20tak radi u Općini. Ostalo su starci, živo dijete nije rođeno godinama, budžet je možda 50 hiljada maraka itd.

To je ono što bi rekli vrhunac nadrealizma naše države i BiH in a nutshell.

Ako ovo nije jadno, šta je jadno.

Zar Dobretići nisu dobili status općine nakon rata? Mislim, to je "obično", bosansko, planinsko selo i ne mogu se sjetiti kako su uopće dobili status općine?

https://bs.wikipedia.org/wiki/Dobreti%C4%87i

Upitnik je kriv za sve. Hvala na linku za wiki
U svakom slučaju, planinsko selo koje sticajem okolnosti ima status općine, pa i nije za usporedbu.

Dobretici su formalno opstina, a u praksi planinsko selo. Dvije kafane, 4 djaka itd... Moze im se prici iz pravca Jajca i puta koji se racva sa dionice Turbe-Vlasic. Sat po šumskom putu, bukvalno za traktore pravljen. Zasto su postali opstina, tacan razlog ne znam, ali pretpostavljam usljed potrebe da se stvori cisto hrvatska opstina u sbk iz opet meni nepoznatih razloga. Nacelnik i administracija zive u Jajcu.
Ono sto hocu reci je da se o Dobreticima ne treba govoriti na ovoj temi jer oni u praksi i nisu opstina. A ako vec hocete, zbog velike povrsine sume/glavi stanovnika bogatiji su od Beca

sarajevo999999 wrote: A ako vec hocete, zbog velike povrsine sume/glavi stanovnika bogatiji su od Beca

A istočni Drvar još manji i još bogatiji . Tamo se pištoljima bore za mjesto načelnika