Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Naslovnica wrote:
Uredu je liče, nema potrebe da se toliko uzbuđuješ i pjeniš. Nikakvo lupanje nije u pitanju, nego činjenice.
Napisao sam 2+2, zaboravio sam naglasiti da je bez zaustavnih jer sam mislio da se podrazumijeva i da je to poznato svima koji su gledali projekat.
Uopšte nije bitno šta je sarajevski gradski autoput i koja je njegova namjena, ti to očito nisi shvatio. Moja poenta je da, ako se kroz ovakvo napakovano Sarajevo planira provući gradski autoput 2+2 (bez zaustavnih), sa svim strukturama koje on uključuje, onda ne vidim razloga zašto bi provlačenje autoputa kroz Zenicu bilo toliko komplikovanije u odnosu na Sarajevo? Svako ko je vozio kroz Zenicu putem M-17 može primijetiti da, bar što se stanovišta eksproprijacije tiče, to uopšte nije toliko neizvodljivo koliko se čini. Nadam se da sada shvataš?
Prihvaćam tvoj komentar kao jedini valjan argumenat zašto autoput ne ide trasom M-17 iz razloga što ne postoji alternativni pravac i tu bi se sva priča trebala završiti. Razjašnjena misterija i kraj priče.
Opet bezvezne konstatacije pišeš, porediš kruške sa jabukama i još misliš nešto ispravo napisaoGRADSKI AUTOPUT NIJE AUTOCESTA I NIKADA NIJE BIO šta tačno ima veze spojna cesta sa trasom glavnim autoputa kroz državu? To što u bivšoj državi su probali prodati termin gradski autoput tadašnjim papcima tako isto su im prodali da je Magistrala sa dvije trake i ograničenim pristupom 'AUTOPUT SARAJEVO ZENICA' tako isto autoput bratstvo jedinstvo je 50/60 godina se zvao autoput ali ima dvije trake. Ta spojna ceste ima drugačije kriterije od autoceste ne samo u širini nego i u izgradnji petlji pristupu i zaštiti. I ništa od toga nije bilo izvodivo na postojećoj trasi kroz Zenicu a još manje na trasi magistrale sjeverno od Zenice. To što ti prihvaćaš kafanske priča kao validne alternative to je tvoj problem. Ako je tebi bila poenta da Autocesta završava u Drivuši i da kroz Zenicu ide gradska brza cesta koja nakon D. Gračanice nastavja kao magistrala (1+1) to je jedno, ali ako misliš da je autoput trebao nastaviti trasom postojeće magistrale onda je to bez ikakve veze i stručnog razmišljanja.
I bezveze ti je ovo što pišeš
Da se tebe pitalo i te kao ti ne bi trebalo ništa osim kozjih puteva e sve bi bilo perfektno. Koja je godina 1818 ili 2018?
. Odakle samo izvlačiš takve zaključke? Ne znam čemu takav nadobudan i arogantan stav, a uz sve to i pograšan? Ako ne znaš polemisati sa forumašima bez etiketiranja sugovornika samo zato što ti se ne sviđa njihovo mišljenje ili ne razumiješ poentu priče, ili se nemoj petljati ili pokušaj da se naučiš kulturi dijaloga.
Imaš pravo polemika je nepotrebna sa ljudima koji samo zabiju glavu u zemlju i ponavlja apsurdne stavove koji nemaju veze u nikakvoj realnosti.
Opet ti izvodiš svojevoljne i pogrešne zaključke kako tebi odgovara, kako bi mogao da blatiš nekoga ko se usuđuje da kaže svoje mišljenje.
Ko je rekao da je gradski put autocesta, presaberi se?! Kakva poređenja jabuka i krušaka?! Poređenje jabuka i krušaka bi bilo da sam spomenuo M-17 u poređenju s autoputem, ali poređenje "gradskog autoputa" i eventualnog autoputa preko trase M17 kroz Zenicu je usporedivo sa stanovišta eksproprijacije i izvodljivosti projekta. Apsolutno je usporedivo.
Ja opet tvrdim da je sa stanovišta eksproprijacije i izvodljivosti izgradnje itekako bilo moguće provesti autoput punog profila preko postojeće trase M-17, a ti tvrdiš da nije. Svoje mišljenje gledaš kao jedino ispravno, bez ikakvih argumenata, a mišljenja onih koji se ne slažu sa tobom omalovažavaš pogrdnim riječima i namjerno ili ne iznosiš pogrešne zaključke.
Ja sam rekao gdje se slažem sa tobom.
Gradsku "autocestu" sam spomenuo iz razloga mogućnosti eksproprijacije i izgradnje traka i objekata koji su unutar naseljenog područja, a najpribližniji autoputu. Ako će se u Sarajevu moći izgraditi ono što je planirano, nema razloga da se isto to ne može izgraditi i u Zenici, + zaustavne. Nikakvog razloga. Ko god prođe Zenicom preko M-17 vidjeće da je to moguće. Ti jednako govoriš ne može, a ja kažem da može. Ali nema alternativne ceste, i zato i nije moglo.
Jedini ko je ovdje zabio glavu u pijesak si ti, jer ja pišem jedno, a ti to interpretiraš to na svoj način, izvodiš proizvoljne zaključke i nastojiš da me diskredituješ i omalovažavaš, na jedan vrlo nepristojan i nekulturan način, što samo govori o tebi. Nisi niti jednom napisao ništa što ne bi bilo sročeno na način diskreditacije i omalovažavanja tuđeg mišljenja koje se ne slaže s tvojim. Mislim da se čak i poznajemo, poslovno.
Pojedini ovdje stalno spominju kruske, jabuke i zemlju sto dovodi do zakljucka da su se ne tako davno bavili poljoprivredom a sada su se presaltali na cestogradnju. Ne ide bas
Akibh wrote:Pojedini ovdje stalno spominju kruske, jabuke i zemlju sto dovodi do zakljucka da su se ne tako davno bavili poljoprivredom a sada su se presaltali na cestogradnju. Ne ide bas
Nisam prvi počeo s takvim poređenjima, mada nema ništa loše u poljoprivredi.
Pošten posao.
Bolje deverati oko krompira i krava, nego se baviti kriminalom i dudlati nargilu od-do.
Akibh wrote:Pojedini ovdje stalno spominju kruske, jabuke i zemlju sto dovodi do zakljucka da su se ne tako davno bavili poljoprivredom a sada su se presaltali na cestogradnju. Ne ide bas
Nisam prvi počeo s takvim poređenjima, mada nema ništa loše u poljoprivredi.
Pošten posao.
Bolje deverati oko krompira i krava, nego se baviti kriminalom i dudlati nargilu od-do.
Akibh wrote:Pojedini ovdje stalno spominju kruske, jabuke i zemlju sto dovodi do zakljucka da su se ne tako davno bavili poljoprivredom a sada su se presaltali na cestogradnju. Ne ide bas
Nisam prvi počeo s takvim poređenjima, mada nema ništa loše u poljoprivredi.
Pošten posao.
Bolje deverati oko krompira i krava, nego se baviti kriminalom i dudlati nargilu od-do.
nisam ni mislio na tebe, nazalost
Ma znam.
Od tebe sam neki dan dobio
Ono kad spoji ' meni gorivo nije skupo' i 'ne blokirajte nas, pošteni svijet' odmah vidiš da je lopina sa dna kace ili uhljeb visoka klasa
Naslovnica wrote:
Opet ti izvodiš svojevoljne i pogrešne zaključke kako tebi odgovara, kako bi mogao da blatiš nekoga ko se usuđuje da kaže svoje mišljenje.
Ko je rekao da je gradski put autocesta, presaberi se?! Kakva poređenja jabuka i krušaka?! Poređenje jabuka i krušaka bi bilo da sam spomenuo M-17 u poređenju s autoputem, ali poređenje "gradskog autoputa" i eventualnog autoputa preko trase M17 kroz Zenicu je usporedivo sa stanovišta eksproprijacije i izvodljivosti projekta. Apsolutno je usporedivo.
Ja opet tvrdim da je sa stanovišta eksproprijacije i izvodljivosti izgradnje itekako bilo moguće provesti autoput punog profila preko postojeće trase M-17, a ti tvrdiš da nije. Svoje mišljenje gledaš kao jedino ispravno, bez ikakvih argumenata, a mišljenja onih koji se ne slažu sa tobom omalovažavaš pogrdnim riječima i namjerno ili ne iznosiš pogrešne zaključke.
Ja sam rekao gdje se slažem sa tobom.
Gradsku "autocestu" sam spomenuo iz razloga mogućnosti eksproprijacije i izgradnje traka i objekata koji su unutar naseljenog područja, a najpribližniji autoputu. Ako će se u Sarajevu moći izgraditi ono što je planirano, nema razloga da se isto to ne može izgraditi i u Zenici, + zaustavne. Nikakvog razloga. Ko god prođe Zenicom preko M-17 vidjeće da je to moguće. Ti jednako govoriš ne može, a ja kažem da može. Ali nema alternativne ceste, i zato i nije moglo.
Jedini ko je ovdje zabio glavu u pijesak si ti, jer ja pišem jedno, a ti to interpretiraš to na svoj način, izvodiš proizvoljne zaključke i nastojiš da me diskredituješ i omalovažavaš, na jedan vrlo nepristojan i nekulturan način, što samo govori o tebi. Nisi niti jednom napisao ništa što ne bi bilo sročeno na način diskreditacije i omalovažavanja tuđeg mišljenja koje se ne slaže s tvojim. Mislim da se čak i poznajemo, poslovno.
Interesantno, ti imaš za pravo tvrditi nešto bez minimuma argumenta ili dokaza nego 'po tebi je to tako'. Struka je već 1980 konstatovala da nije preporučljivo da autocesta nastavi tom dionicom i to zbog potreba grada i industrije. U tome se uključuju tehnički, sigurnosni, ambijentalni razlozi. Tako isto je bilo 2008 i na reviziji 2012 nastavilo sa tim konstatacijama. Bilo je nekoliko preporuka, jedina koja je uključivala trasu M17 stime da se ne radi autocesta nego nastavi koristiti magistrali (1+1), na kraju su preostale dvije opcije: sadašnja i trasa koja je prolazila većinom kroz dva dugačka tunela (5km i 4 km) do Vraca.
Nije me bilo par hefti a vidim da So What opet na Savi veli da ce se praviti jos dva para stubova u vodi a ja vidim da su ostala i radit ce se samo dva stuba, kako smo davno zakljucili, dakleM -dva!
Naslovnica wrote:
Opet ti izvodiš svojevoljne i pogrešne zaključke kako tebi odgovara, kako bi mogao da blatiš nekoga ko se usuđuje da kaže svoje mišljenje.
Ko je rekao da je gradski put autocesta, presaberi se?! Kakva poređenja jabuka i krušaka?! Poređenje jabuka i krušaka bi bilo da sam spomenuo M-17 u poređenju s autoputem, ali poređenje "gradskog autoputa" i eventualnog autoputa preko trase M17 kroz Zenicu je usporedivo sa stanovišta eksproprijacije i izvodljivosti projekta. Apsolutno je usporedivo.
Ja opet tvrdim da je sa stanovišta eksproprijacije i izvodljivosti izgradnje itekako bilo moguće provesti autoput punog profila preko postojeće trase M-17, a ti tvrdiš da nije. Svoje mišljenje gledaš kao jedino ispravno, bez ikakvih argumenata, a mišljenja onih koji se ne slažu sa tobom omalovažavaš pogrdnim riječima i namjerno ili ne iznosiš pogrešne zaključke.
Ja sam rekao gdje se slažem sa tobom.
Gradsku "autocestu" sam spomenuo iz razloga mogućnosti eksproprijacije i izgradnje traka i objekata koji su unutar naseljenog područja, a najpribližniji autoputu. Ako će se u Sarajevu moći izgraditi ono što je planirano, nema razloga da se isto to ne može izgraditi i u Zenici, + zaustavne. Nikakvog razloga. Ko god prođe Zenicom preko M-17 vidjeće da je to moguće. Ti jednako govoriš ne može, a ja kažem da može.Ali nema alternativne ceste, i zato i nije moglo.
Jedini ko je ovdje zabio glavu u pijesak si ti, jer ja pišem jedno, a ti to interpretiraš to na svoj način, izvodiš proizvoljne zaključke i nastojiš da me diskredituješ i omalovažavaš, na jedan vrlo nepristojan i nekulturan način, što samo govori o tebi. Nisi niti jednom napisao ništa što ne bi bilo sročeno na način diskreditacije i omalovažavanja tuđeg mišljenja koje se ne slaže s tvojim. Mislim da se čak i poznajemo, poslovno.
Ja tebe uopste ne razumijem.
Narocito ovo boldirano. Sam pises da moze i ne moze.
Teoretski sve moze jeboga ti.
Ali ako je struka (ma kakvom god je ti i svi mi smatrali, tu ima strucnih ljudi koji sigurno znaju bolje i od tebe i od mene) odlucila da je bolje to ne raditi (ako su uopste to i razmatrali), onda valjda postoji razlog zasto je tako.
Da li se moglo to uraditi, pa jeste. Ali postoji razlog zasto nije.
I btw ako vec pricas o sarajevskom GA, vidimo dokle je to dosle. Nidokle. I nece nigdje ni otici. A taj projekat je po vitrinama vec 40 godina.
Tvoj problem je sto mastas i vjerovatno nisi u ovoj struci, dok s druge strane @tec je blizak ovim poslovima i gleda to drugacije.
Naslovnica wrote:
Opet ti izvodiš svojevoljne i pogrešne zaključke kako tebi odgovara, kako bi mogao da blatiš nekoga ko se usuđuje da kaže svoje mišljenje.
Ko je rekao da je gradski put autocesta, presaberi se?! Kakva poređenja jabuka i krušaka?! Poređenje jabuka i krušaka bi bilo da sam spomenuo M-17 u poređenju s autoputem, ali poređenje "gradskog autoputa" i eventualnog autoputa preko trase M17 kroz Zenicu je usporedivo sa stanovišta eksproprijacije i izvodljivosti projekta. Apsolutno je usporedivo.
Ja opet tvrdim da je sa stanovišta eksproprijacije i izvodljivosti izgradnje itekako bilo moguće provesti autoput punog profila preko postojeće trase M-17, a ti tvrdiš da nije. Svoje mišljenje gledaš kao jedino ispravno, bez ikakvih argumenata, a mišljenja onih koji se ne slažu sa tobom omalovažavaš pogrdnim riječima i namjerno ili ne iznosiš pogrešne zaključke.
Ja sam rekao gdje se slažem sa tobom.
Gradsku "autocestu" sam spomenuo iz razloga mogućnosti eksproprijacije i izgradnje traka i objekata koji su unutar naseljenog područja, a najpribližniji autoputu. Ako će se u Sarajevu moći izgraditi ono što je planirano, nema razloga da se isto to ne može izgraditi i u Zenici, + zaustavne. Nikakvog razloga. Ko god prođe Zenicom preko M-17 vidjeće da je to moguće. Ti jednako govoriš ne može, a ja kažem da može.Ali nema alternativne ceste, i zato i nije moglo.
Jedini ko je ovdje zabio glavu u pijesak si ti, jer ja pišem jedno, a ti to interpretiraš to na svoj način, izvodiš proizvoljne zaključke i nastojiš da me diskredituješ i omalovažavaš, na jedan vrlo nepristojan i nekulturan način, što samo govori o tebi. Nisi niti jednom napisao ništa što ne bi bilo sročeno na način diskreditacije i omalovažavanja tuđeg mišljenja koje se ne slaže s tvojim. Mislim da se čak i poznajemo, poslovno.
Ja tebe uopste ne razumijem.
Narocito ovo boldirano. Sam pises da moze i ne moze.
Teoretski sve moze jeboga ti.
Ali ako je struka (ma kakvom god je ti i svi mi smatrali, tu ima strucnih ljudi koji sigurno znaju bolje i od tebe i od mene) odlucila da je bolje to ne raditi (ako su uopste to i razmatrali), onda valjda postoji razlog zasto je tako.
Da li se moglo to uraditi, pa jeste. Ali postoji razlog zasto nije.
I btw ako vec pricas o sarajevskom GA, vidimo dokle je to dosle. Nidokle. I nece nigdje ni otici. A taj projekat je po vitrinama vec 40 godina.
Tvoj problem je sto mastas i vjerovatno nisi u ovoj struci, dok s druge strane @tec je blizak ovim poslovima i gleda to drugacije.
Očito da nisi dovoljno dobro čitao moje postove, ili ih nisi razumio.
Sa stanovišta ekaproprijacije i izvodljivosti trase i pripadajućih objekata - može se sadašnjom trasom M17 provući autoput
Ali se mora obezbijediti alternativna cesta. E to je neizvodljivo. Kako bi izgledala alternativna cesta i kuda bi išla ako bi autoput išao trasom današnje M-17?
Prema tome, odabrana je trasa autoputa iznad Zenice. Najgora moguća, ali jedina izvodljiva opcija. E sada, kako je tu trasu trebalo izvesti - struka je rekla svoje. Jedni kažu da je optimalno rješenje bilo "ovako", drugi "onako". Više tunela? Trake autoputa na različitim kotama? Za sada je, nažalost, ukinuto odmorište iznad Zenice, koje bi bilo fantastično sa stanovišta pogleda na, prvenstveno Željezaru. Impozantno. Ali ne može. Jedva se i trasa nekako drži. Primjenjuju se mjere koje do sada u BiH nikada nisu bile u upotrebi. Vidjećemo. Do struke je. Struka dala idejna rješenja, struka radila istražne radove, struka projektovala...Rok za završetak radova 11/2018.
Nemam pojma o tehnologiji ali zar nema jednostavnijeg i efikasnijeg nacina gradnje stubova u vodi od nasipanja sljunka pa prilaska masina i udaranja temelja?
Visoko u zraku i duboko u utrobi zemlje: Kako se gradi Koridor Vc
Dionica Donja Gračanica – Drivuša trenutno je najveće gradilište autoputa na Koridoru Vc. Dionica je duga nešto više od osam kilometara, a podijeljena je na dvije poddionice i to Donja Gračanica – Klopče koja je duga blizu 5,8 kilometara i Klopče – Drivuša od 2,3 kilometra. Investitor projekta je Javno preduzeće Autoceste FBiH.
Iako po dužini ne djeluje pretjerano impresivno, zbog geoloških uvjeta, ova dionica spada među najzahtjevnije na cijelom Koridoru Vc, od Svilaja do Bijače. Najveći problem, u vezi sa uvjetima u kojima se gradi ovaj dio autoputa, jeste što se radi o veoma mekanoj stijenskoj masi, odnosno zemlji, te u tome što se veoma često mijenjaju različite vrste terena, što dodatno doprinosi njegovoj nestabilnosti.
Uostalom, na ovoj dionici se nalaze tri velika klizišta, koja već decenijama prijete prigradskim zeničkim naseljima, a koja će, izgradnjom autoputa, konačno biti sanirana.
U toku pripremnih radova dodatan problem je bio izmještanje lokalne, ali i magistralne infrastrukture. Osim lokalnih vodovodnih, kanalizacionih, elektro i drugih instalacija, bilo je potrebno izmjestiti i dva kilometra gasovoda Sarajevo - Zenica, kao i šest kilometara dalekovoda, što je podrazumijevalo i postavljanje novih dalekovodnih stubova.
Poddionica Klopče – Drivuša se nastavlja na do sada izgrađeni dio autoputa, od petlje i naplatnih mjesta Zenica Jug dalje prema sjeveru. Ona ujedno predstavlja, posmatrano od sjevera prema jugu, završetak Zeničke zaobilaznice.
Radovi na ovoj poddionici su počeli još 2014. godine, tako da su na pojedinim mjestima oni već u završnoj fazi. Na ovoj poddionici se nalazi do sada najduži izgrađeni most na cijelom Koridoru Vc. Radi se o mostu Drivuša, koji je dug 650 metara. Osim mosta Počitelj, koji će biti dug blizu jednog kilometra, teško da će na cijelom Koridoru Vc biti još neki most koji će biti duži od ovog. Trenutno su na ovom mostu postavljena prva dva sloja asfalta, takozvani bitumenski nosivi slojevi, i za završetak kolovozne konstrukcije potrebno je postaviti još treći, takozvani habajući sloj.
Spomenimo da je ekipa Faktora bila prva, izuzimajući uposlenike firmi uključenih u gradnju, koja se vozila po asfaltiranom dijelu ovog mosta.
Drugi most je Perin Han, dug oko 350 metara. Trenutno se na njemu postavlja hidroizolacija, koja štiti betonsku konstrukciju od propadanja prouzrokovanog padavinama. Na ovom mostu postavljen je kvarcni pijesak, koji služi da bi lepenka, koja služi kao hidroizolacija, prionula za podlogu.
Stabilizacija klizišta
Ostatak od oko 1,3 kilometra čini takozvana otvorena trasa, a gotovo cijelom njenom dužinom izgrađeni su roštiljski zidovi, kako bi se spriječilo klizanje terena, koji bi se, u suprotnom mogao sručiti na autoput, a moguće je i odnijeti pojedine njegove dijelove.
U toku izgradnje ove poddionice iskopano je 350.000 kubnih metara zemlje, a nasuto je 231.000 kubnih metara nasipnog materijalla. U dva mosta koji su na njoj izgrađeni ugrađeno je, ilustracije radi, 7.100 tona armature. U mostove, kao i u potporne zidove ugrađeno je više od 51.000 kubnih metara betona. Primjera radi, ako bi se od te količine betona izlio jedan blok, površine fudbalskog terena, bio bi visok više od sedam metara.
Radi stabilizacije klizišta ugrađeno je više od 250 geotehničkih sidara, prosječne dužine od 25 metara. Sidra se postavljaju tako što se, kroz potporni rešetkasti zid, u brdo, koje je potrebno stabilizovati, iskopa rupa prečnika desetak centimetara. Rupa se kopa sve dok se ne dođe do takozvanog zdravog dijela, odnosno do čvrste stijenske mase. U tu rupu se ubacuje sidro, odnosno sajla za prednaprezanje, a zatim se ubrizgava beton. Nakon što beton očvrsne, sajla se prednapreže, te se na taj način zaustavlja klizanje terena, tako da potporni zid može zadržati težinu brda na koje je postavljen. Ukupna dužina sidara postavljenih na ovoj dionici je veća od 6,3 kilometara.
Ono što je specifično za ovu poddionicu je da je šira od ostatka autoputa. S obzirom na to da je nagib ceste nešto veći, odnosno strmiji, i iznosi 5,2 stepena, umjesto uobičajenih četiri, što je uvjetovano izgledom terena i projektovanom trasom, za svaki smjer se gradi, umjesto zaustavne, treća takozvana spora traka. Razlika je u tome što se, prilikom normalnog odvijanja saobraćaja, zaustavna traka ne koristi, dok će se na ovom dijelu spora traka ravnopravno koristiti kao i preostale dvije. Zbog toga je autoput na ovom dijelu širi od uobičajenih dimenzija.
Sve količine materijala spomenute za ovu poddionicu su višestruko veće na poddionici Donja Gračanica – Klopče, koja je više nego dvostruko duža, a sadrži identične loše geološke uvjete za gradnju.
Najznačajniji objekti na ovoj trasi su dva tunela Ričice i Pečuj, te četiri vijadukta Babina Rijeka, Pehare, Ričice i Klopačke Stijene.
Tunerl Pečuj, koji se nalazi na početku ove poddionice, posmatrano od sjevera prema jugu, dug je jedan kilometar. Do sada je u ovom tunelu probijena desna cijev, dok je za proboj lijeve cijevi ostalo još nekih petnaestak metara.
Cijevni štit
Loši geološki uvjeti znatno otežavaju i usporavaju izgradnju, odnosno iskop ovog, kao i tunela Ričice. Zbog mekane zemlje, koja se lako obrušava, potrebno je, prije nego što počne iskop, obaviti osiguranje stijenske mase, pomoću takozvanog cijevnog štita. U stijensku masu se, jedna do druge, postavljaju perforirane željezne cijevi, dužine devet metara. Cijevi se postavljaju u pravcu pružanja tunela i kroz njih se ubrizgava beton, koji se kroz perforaciju, odnosno rupice na cijevima, razljeva u okolnu stijensku masu. Cijevi se postavljaju na svakih šest metara iskopanog tunela, tako da se one međusobno preklapaju, radi osiguravanja od obružavanja u toku iskopa.
Tek kada beton očvrsne počinje iskop. S obzirom na mekan teren, dužina jednog koraka je oko jednog metra, a kopanje se vrši tunelskim bagerom, koji ima posebnu glavu sa kašikom, koja se može rotirati za 360 stepeni oko sve tri ose. Ilustracije radi, kada se tuneli kopaju kroz čvrste stijene, nije potrebno postavljati cijevni štit, dužina jednog koraka može iznositi i do deset metara, a iskop se vrši miniranjem, što znatno ubrzava rad.
Nakon obavljenog iskopa jednog koraka postavlja se takozvana primarna podgrada. Stijenska masa se prska mlaznim betonom, nakon toga se u nju postavljaju sidra, po istom principu kao i na potpornim zidovima, ali koja su kraća, a nakon toga se cijeli tunel prska još jednim slojem mlaznog betona. Nakon toga cijeli tunel se oblaže hidroizolacijom, odnosno PVC trakama, koje se međusobno vare, a svaki var se detaljno kontroliše. Između PVC traka i zidova tunela postavlja se posebno platno, takozvani geotekstil, koji služi da stijenska maza ne ošteti PVC trake. Hidroizolacija služi kako bi spriječila prodor vode koja se nalazi u okolnom terenu u untrašnjost tunela, i tu vodu odvodi do drenažnih cijevi.
Na hidroizolaciju postavlja se sekundarna betonska obloga, koja tunelu daje konačan izgled, onakav kakav vidimo dok se vozimo kroz njega. Također, ispod sekundarne obloge postavljaju se instalacije za osvjetljenje u tunelu, saobraćajne znakove, videonadzor, ventilaciju...
U iskopanom dijelu tunela Pečuj, kao i u tunelu Ričice već se postavlja sekundarna obloga. Tunel Ričice je dug 610 metara. Ova dva tunela međusobno su povezani vijaduktom Ričice koji je dug blizu 170 metara. Trenutno se na ovom mostu privode kraju betonski radovi, odnosno izgradnja rasponske konstrukcije i već se jasno može vidjeti budući izgled ovog vijadukta.
Na izlazu iz tunela Ričice, vozeći se od Zenice prema Sarajevu, dolazi se na vijadukt Pehare, dužine 380 metara. Na ovom mostu je izgradnja rasponske konstrukcije tek počela.
Nakon kraće dionice otvorenog dijela trase dolazi se na vijadukt Klopačke Stijene dužine 140 metara, a zatim i do vijadukta Babina Rijeka, koji je dug blizu 390 metara.
Skela koja "visi" u zraku
Za razliku od prethodna tri vijadukta, čija se rasponska konstrukcija gradi na skelama postavljenim na zemlju, Babina Rijeka se gradi metodom slobodne konzolne gradnje. Radi se o vrlo specifičnoj metodi koja se koristi za veoma visoke mostove i vijadukte, a do sada su na Koridoru Vc ovom metodom izgrađena samo dva mosta, Studenčica i Trebižat, na dionici Međugorje - Kravice.
S obzirom na to da će visina ovog vijadukta, od korita rijeke, odnosno najdublje tačke ispod njega, do kolovozne konstrukcije biti 110 metara, te da je najviši stub visok 80 metara, primjenjuje se slobodna konzolna gradnja prilikom izgradnje. Ova metoda podrazumijeva da se prvo izgradi stub, na čijem vrhu se postavlja skela za izgradnju rasponske konstrukcije. Rasponska konstrukcija se gradi u koracima, a skela za izgradnju je povezana samo sa do tada izgrađenim dijelom. Zbog toga izgleda kao da skela "visi" u zraku. Specifičnost ovog načina izgradnje je da se u isto vrijeme mora graditi ista dužina rasponske konstrukcije sa obje strane stuba, radi očuvanja ravnoteže. Spajanje rasponskih konstrukcija vrši se u zraku, na sredini između dva stuba.
I ovdje, kao i na poddionici Klopče - Drivuša, skoro cijelom dužinom otvorene trase izgrađeni su potporni zidovi, kako bi se spriječilo klizanje terena. Osim toga, na svim dijelovima gdje se nalaze potporni zidovi, sa suprotne strane kolovoza postavljani su nasipi. S obzirom na mekan teren, postavljana je podloga za nasipe tako što su u zemlju pobijani šipovi dužine od 20 do 30 metara, na koje se izljeva betonska ploča. Tek na tu ploču je postavljan nasipni materijal u slojevima. S tim ciljem, ispod nasipa je ugrađeno blizu 350 betonskih šipova, prečnika 120 centimetara, a njihova ukupna dužina iznosi blizu devet kilometara.
Osim toga, između svaka dva sloja nasipnog materijala, radi dodatnog učvršćivanja, postavljana je i armatura, koja se sastoji od plastičnih traka. Ova tehnika učvršćivanja nasipa prvi put je primijenjena u Francuskoj, a Donja Gračanica – Klopče je prva poddionica na Koridoru Vc na kojoj se koristio ovaj način ojačanja nasipa.
Na otvorenoj trasi na ovoj poddionici ukupno će biti iskopano 1,1 milion kubnih metara zemlje. Tome treba dodati i 250.000 kubnih metara materijala, koliko je iskopano u dva tunela, Pečuj i Ričice. Također, bit će ugrađeno 466.000 kubnih metara nasipnog materijala.
Ovdje je ugrađeno više od 2.200 geotehničkih sidara za stabilizaciju terena, odnosno sanaciju klizišta. Njihova ukupna dužina je veća od 55 kilometara, koliko otprilike iznosi dionica autputa od Sarajeva do Zenice.
U otvorenu trasu, vijadukte i tunele bit će ugrađeno ukupno 130.000 kubnih metara betona. Ako bismo od ove količine betona gradili onaj blok površine fudbalskog terena, sada bi bio visok blizu 19 metara. Tek radi ilustracije o tome o kolikoj količini betona se radi.
Osim toga, s obzirom na to da se koristio za različite namjene, na ovoj poddionici je korišteno 10 različitih vrsta betona. Negdje on treba da trpi opterećenja velikih masa, negdje različite atmosferske uvjete, negdje so koja se zimi posipa po cestama radi sprečavanja smrzavanja kolovoza... Sve su to razlozi zbog kojih se u beton dodaju različiti aditivi koji služe za poboljšavanje određenih karakteristika betona.
Na poddionici Donja Gračanica - Klopče trenutno je na izgradnji direktno angažovano 430 radnika. S obzirom na to da je većina radova na poddionici Klopče-Drivuša već završena, broj angažovanih radnika je manji, a u vrijeme kada je gradnja bila u punom jeku bilo ih je oko 300.
Vrijedi spomenuti još da je vrijednost radova na poddionici Donja Gračanica – Klopče nešto veća od 107 miliona eura, odnosno nešto više od 210 miloiona KM, a novac je osiguran putem kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i OPEC-ovog fonda za međunarodni razvoj (OFID). Izgradnja poddionice Klopče – Drivuša vrijedna je oko 33 miliona eura, odnosno oko 65 miliona maraka, a novac je osiguran kreditom Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj (KFAER).
Pogledajte kako će izgledati dionica autoputa od Zenice do Nemile
Nastavak gradnje autoputa A1 od Zenice ka sjeveru podrazumijeva gradnju dionice Nemila - Zenica sjever u dužini većoj od 17 kilometara. Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine danas su objavile vizuelni prikaz budućeg savremenog puta.
Dionica je podijeljena u četiri poddionice, dok se na videu prikazan dio do granice Općine Zenica pa je oko dva kilometra trase ostalo "nevidljivo". Na veći dio prikazane dionice bageri bi trebali izaći do kraja godine.
Prva poddionica iz pravca Zenice je Donja Gračanica – Zenica sjever – tunel Zenica duga 3,9 km. Gradit će se preko naselja Donja Gračanica, a sastojat će se od tunela Hum dužine 400 m, dva kraća vijadukta i od tunela Vraca dužine 300 m. U sklopu ove poddionice gradiće se i petlja Zenica sjever sa naplatnim mjestom, mada se taj dio ne vidi na vizuelnom prikazu. Tender je otvoren početkom godine, ali zasad nema informacija o početku gradnje.
Ponirak - Vraca dionica je od 2,6 kilometara, ali je jedna od najskupljih s obzirom da košta 160 miliona KM jer uključuje tunel "Zenica" dužine oko 2,4 kilometra. 50 miliona eura osigurano kod EIB-a. Početak radova se očekuje na ljeto s obzirom da je projekat gotov, a da je eksproprijacija na oko 93 posto.
Na tu će se poddionicu nadovezivati Vranduk - Ponirak koji će koštati oko 100 miliona KM (49 miliona eura osigurao OFID) i njen projekat još uvijek završen. Također, eksproprijacija je na oko 74 posto. Prvi radovi na 5,3 kilometra se očekuju nakon augusta 2018.
Kraj dionice bit će na poddionici Nemila - Vranduk. Dugačka je 5,7 kilometara i njena vrijednost je oko 70 miliona KM (novac osigurala KFAED). Projektovanje je na 70 posto dok eksproprijacija nije ni započeta. Autoceste FBiH se nadaju da će gradnja početi na jesen.
