Novi razgovori na pomolu: Za izmjene Izbornog zakona i Ustava krajnji rok je 30. april!
Nakon što je Evropsko vijeće usvojilo zaključke o BiH u kojima je istaknut i poziv političarima u BiH da završe ustavnu i izbornu reformu, koja je ključna za stabilnost i punu funkcionalnost zemlje kako se navodi u zaključku, kao i da podrže sve ostale prioritete iz Mišljenja Europske komisije radi dobivanja kandidatskog statusa, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović to je doživio kao “vjetar u leđa”.
EU je spremna nastaviti svoj angažman na visokom nivou u tom pogledu, odnosno spremni su ponovo posredovati među političkim akterima u BiH dodaje se u zaključcima.
Danas je na press konferenciji predsjednik HDZ-a otvoreno kazao da postoji mogućnost novih razgovora, te da on nikada nije rekao da su pregovori propali, ali da su oni prošlosedmični u tom formatu završeni.
Podsjećamo, u tim četverodnevnim razgovorima o izmjenama Izbornog zakona učestvovali su HDZ BiH, HDZ 1990 iako nije parlamentarna stranka, SDA, SBB, NIP i NES. Stranke ljevice SDP BiH, DF i Naša stranka pozvane su samo na sastanak o integritetu izbornog procesa. Iako su iz Delegacije EU za Patriju istakli da su svi klubovi političkih partija zastupljenih u Predstavničkom domu PS BiH pozvani na pregovore i prije zadnje runde razgovora koji nisu učestvovali u Neumu, predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić koji je i državni zastupnik potvrdio je da nije dobio poziv na pregovore o izbornom zakonu kao predsjednik stranke.
„Prije zadnje runde pregovora, predstavnici partija koji se nisu pridružili razgovorima u Neumu su ponovo pozvani na učešće. Tako da je neistinito reći da su neke stranke bile isključene“, naveli su iz Delegacije EU na upit Patrije zašto su stranke ljevice izostavljeni iz razgovora.
Međutim, ovaj odgovor je u koliziji sa dva odvojena sastanka koja su se vodila u zgradi Delegacije EU što govori ipak o nekoj vrsti razdvajanja parlamentarnih stranaka.
Vratimo se Čoviću. On je danas vrlo optimistično istakao kako se došlo “do samog kraja i da treba biti strpljiv i završiti to”.
“Bez bilo kakve nervoze, uvijek imate vremena i za nekakve drugačije odluke. Što se tiče Izbornog zakona ja mislim da smo napravili jedan ogroman iskorak što se tiče hrvatske strane, došli do one mjere u koju se ne može dirati u Ustav BiH i Ustav FBiH se ne može dirati. To su stvari konstitutivnost i legitimno predstavljanje i o tome se ne može pregovarati", kazao je.
Dakle, ukoliko bi se razgovori i nastavili naredne sedmice ili početkom aprila vremena za izmjene u Parlamentu BiH je sve manje. Cijela procedura bi trebala ići po skraćenoj proceduri kako bi izmjene stupile na snagu prije raspisivanja izbora 4. maja. Prema Izbornom zakonu izbori se raspisuju 150 dana prije izbora. S obzirom da su 1., 2. i 3. maj praznici (Dan rada i Ramazanski bajram) očekuje se da prvi naredni radni dan izbori budu raspisani.
Drugi problem osim sve manje vremena jeste i stav političkih predstavnika iz RS-a barem onih koji čine vlast koji ne učestvuju u pregovorima tvrdeći da je “cijeli problem u FBiH”. Međutim, bilo kakav dogovor makar se on ticao saglasnosti stranaka iz FBiH mora biti usvojen i glasovima iz RS-a. Jasna je pozicija SNSD-a. Sve što bude odgovaralo Draganu Čoviću Dodikovi zastupnici će podržati. Ni opozicija iz RS-a nije dovoljno zastupljena u pregovorima.
Dodatni problem javlja se u izmjenama koje se tiču integriteta izbornog procesa. SNSD ima svoj prijedlog i vrlo teško će dići ruku za prijedlog koji je preporuka ODIHR-a i CIK-a. No, ono što je dobro, za razliku od Čovića koji najavljuje bojkot ili čak blokadu izbora iako posljednjih dana sve tiše ili nikako nakon jasnih stavova iz Delegacije EU i Ambasade SAD, SNSD se sprema za izbore što je Dodik i potvrdio ističući da će vrlo brzo izaći s imenima kandidata za određene pozicije.
Ukoliko se i nastave razgovori, jasno je da se oni više ne mogu voditi bez učešća svih parlamentarnih stranaka ili barem onih koji imaju potrebne ruke za izmjene Ustava BiH koji se mijenja sa dvije trećine glasova. Kapacitet SDP BiH, DF-a i Naše stranke je 10 zastupnika.
Također postoji mogućnost da EU ovog puta pošalje širu delegaciju umjesto Angeline Eichhorst koja nije postigla značajan uspjeh kao medijator u ovom procesu.
