Na današnji dan je rođeno toliko zanimljivih i važnih osoba... Neke ćemo pomenuti i u emisiji
Na današnji dan rođen je Alfred Tarski (rođen kao Alfred Teitelbaum). Toliko smo ga puta dosad spominjali, najčešće po
paradoksu Banach-Tarski. Doprinosi Tarskog matematici su brojni, kako u polju algebre, teorije skupova, teorije mjere, tako i u metamatematici i teoriji modela. Student Tarskog po imenu Robert Vaught ga je svrstao među 4 najveća logičara svih vremena, uz Aristotela,
Fregea i Gödela. U njegovoj biografiji supružnici Feferman kažu
""Along with his contemporary, Kurt Gödel, he changed the face of logic in the twentieth century, especially through his work on the concept of truth and the theory of models."
Kakav odličan uvod za drugi dio naše emisije!
Na današnji dan umro je Kurt Gödel. Pojednostavljeno govoreći, Gödel je pokazao da u svakom aksiomatskom matematičkom sistemu postoje tvrdnje koje nisu ni dokazive ni oborive na osnovu odabranih aksioma (teoreme nepotpunosti). Također je pokazao da hipoteza o kontinuumu nije oboriva u teoriji skupova ako su njeni aksiomi konzistentni. Slično kao i Heisenberg sa načelom neodređenosti, izveo revoluciju u naučnom mišljenju. Da je matematika ljudima bliža od fizike, sada bi ljudi gledali u ovu sliku dolje i pitali - ko je ovaj čovjek pored Gödela? Ovako će vas vjerovatno pitati - ko je ovaj čovjek pored Einsteina?
Na današnji dan umro je William (Vilibald) Feller. Stručnjak za teoriju vjerovatnoće, autor slavne dvotomne knjige An Introduction of Probability Theory and Its Applications. Neću puno pisati o našem Viliju (Vili je Hrvat, znate?), to je Darko Žubrinić već sjajno uradio
ovdje.