Jugoslavija

[Osmi Socrates]

Pa ne znam koga puca adrenalin ako ste već došli i do ekološke osviještenosti Tita i partije.

Šta je sljedeće? Bili svi vegani?

[n+1]

Sad malo o ljepšim stranama Jugoslavije. Slušaš ovo i poželiš otići na Konjuh razapeti zastavu.

[konoplja]

Ne samo da nisu isključive stvari, nego su ovi Nobelovci iz ekonomskih nauka, koje piupiu spominje, davno utvrdili da postoji pozitivna korelacija između svih indikatora kvalitete života i BDP, pa tako kada govorimo o BDP, mi govorimo istovremeno i nužno također o kvaliteti života.

A ovo je barem treći put da na ovom forumu isto ponavljam gospođi, što ona svaki put prikladno zaboravi, jer su suprotnom ne bi mogla isticati lažnu dihotomiju, i baratati poluistinama.

Ma džaba ti pišeš druže-kolega en plus je'an kad nisi voljan da eksperimentiraš sa utopijom.
A sad će sumirprimus. Večer je, smračilo se i situacija na istočnim frontovima se stišava, pa će da ti sjebe koncepciju.

[necko_hz]

Evo, da ne ostanem dužan. Najpopularniji indkator kvalitete života je HDI: Human Development Index.

The Human Development Index (HDI) is a summary measure of key dimensions of human development: a long and healthy life, a good education, and a decent standard of living.

Kada ga plotamo uz GDP per capita za države svijeta, dobivamo ovo:

Spoiler

Show

Dakle, vidimo da države koje imaju viši GDP per capita, tipično imaju i viši HDI. Što sugerira da je GDP per capita jako dobar prediktor i onih dimenzija koje HDI nastoji obuhvatiti: obrazovanje i zdravlje.

Dobro, možda ni HDI nije adekvatan indikator kvalitete života? Takve konsideracije dovele su do razvoja Augmented Human Development Index, koji osim gore rečenih dimenzija uključuje i političke i građanske slobode. Kada ga plotamo sa GDP per capita:

Spoiler

Show

Uh-oh, opet vidimo da države koje imaju viši GDP per capita, imaju i viši A-HDI. Da, očigledan outlier je... dum-dum, komunistička Kina.

Dobro, možda ni A-HDI ne valja. Nejednakost! Nejednakost je bitna, Piketty i all that jazz. Pa su razvili Inequality-adjusted Human Development Index, koji uključuje i mjere nejednakosti. Kada ga plotamo:

Spoiler

Show

Mislim da ne trebam ponovo sumirati rezultat.

Dobro, dobro, možda treba uračunati i razliku u spolovima? Welcome to Gender Development Index.

Spoiler

Show

Viši GDP per capita -> Viši GDI.

Dobro, hajd zajebi development indexe, šta kažu ljudi jesu li sretni, zadovoljni, anegdotalna iskustva, i tako to?

Spoiler

Show

I potom se jednog poslijepodneva loguješ na forum i čitaš kako @piupiu objašnjava da GDP per capita jednostavno nije dobra mjera, jer je njoj važnije zdravstvo i obrazovanje, ili nejednakost.

Ti bi trebao biti malo obzirniji prema jugosaurusima, bez obzira koliko argumentovano i tačno bilo to što potenciraš i objašnjavaš.

Ljudi su ipak u godinama, narušenog zdravlja, a ne pomaže ni to što nove generacije slabo ili nikako puše šuplju o jugoslovenskom raju, pa im se i taj adut glorifikacije vlastite mladosti, rahmetli države i Tita dž.š obije o glavu.

Zato, malo lakše.

[teskeredzic_22]

Lakše malo

Bosna će suvereno ove godine biti prvak Kantona Sarajevo

Ko može i zna bolje u ovom gradu ?

[necko_hz]

Evo, već vidimo ko će se večeras predozirati apaurinima.

[teskeredzic_22]

Ma jašta

Samo da siđem da to obavim pred zgradom na zelenoj površini , zdravije je

Ups nema više zelene površine
Ups , nezdravo je

[necko_hz]

E, na šta spade kuća jugovića.

Drži se, stari.

I dvije čehne bijelog luka dnevno, radi pritiska.

[teskeredzic_22]

Ma jašta

Domaćeg..ups , gdje u Sarajevu kupiti domaći luk ?

[Velkoski]

naruči sa ibeja

[n+1]

To njihovo eksperimentisanje je interesantno ako znamo da je još Marks insistirao na historijskoj dijalektici. Odnosno, da nema preskakanja razvojnog puta: feudalizam ide u kapitalizam, a kapitalizam u komunizam.

Onda su komunisti našeg vremena povjerovali da mogu cijelu jednu razvoju epohu preskočiti. Iz današnje perspektive je cijela stvar izuzetno naivna, jer znamo koliko su za ekonomski razvoj bitni "nedvidljivi" elementi poput snage institucija, obrazovanosti stanovništva, radne discipline, a ništa od toga ne dolazi preko noći, niti dolazi tako što navaljaš fabrike jednu na drugu.

A još važnije, čak i kada sve uradiš kako treba, za brzo konvergenciju Zapadu kakvu su oni sanjali OPET je potreban neki faktor X, koji je svega nekoliko država u historiji uspjelo pronaći (npr. Južna Koreja ili Singapur), a koji ekonomisti još uvijek nisu precizno identificirali (google Total Factor Productivity - TFP).

Njihovo zaduživanje radi kapitalnih investicija (fabrika) samo je čekalo na prvi značajniji poremećaj na tržištu kapitala, koji bi niz planinu dugova zakotrljao mećavu govana. To se i desilo kada je čika Volcker odlučio završiti s inflacijom koja je Ameriku mučila još od 70-tih, pa je digao cijenu kapitala u nebesa, poslao vlastitu ekonomiju u recesiju, ali nuspojava je faktički bila veponiziranje gomile duga koje su socijalističke države do tog trenutka uzele od Zapadnih institucija.

Zbog toga je suštinski pogrešno tvrditi da je osamdesetih nešto pošlo po zlu, jer perfect storm koji će oduvati socijalizam bio je latentan dugo vremena. S tim da, recimo, zanimljivo je razmišljati i o tome da sav taj dug ne bi skoro ništa značio u globalnoj ekonomskoj klimi 00-tih i pogotovo 10-tih jer su kamatne stope težile nuli, i uz minimalan ekonomski rast, dug bi se topio.

[toska]

Čitava priča u postratnom dobu je malo komplikovanija.

Postratna situacija sa siromaštvom, nezaposlenošću itd. se koristila kao sredstvo za dalje ponižavanje ljudi i to obično iz ugodnih pozicija.
Hoćete nezavisnu državu BiH, eto vam sad, Jugoslavija vam je bila sve, sad šuge itd.

Meni je uvijek bilo jasno odakle te priče ali mnogima baš i ne i samo su je širili.
Srećom s vremenom i boljom situacijom toga je logično sve manje.

[teskeredzic_22]

Spoiler

Show

To njihovo eksperimentisanje je interesantno ako znamo da je još Marks insistirao na historijskoj dijalektici. Odnosno, da nema preskakanja razvojnog puta: feudalizam ide u kapitalizam, a kapitalizam u komunizam.

Onda su komunisti našeg vremena povjerovali da mogu cijelu jednu razvoju epohu preskočiti. Iz današnje perspektive je cijela stvar izuzetno naivna, jer znamo koliko su za ekonomski razvoj bitni "nedvidljivi" elementi poput snage institucija, obrazovanosti stanovništva, radne discipline, a ništa od toga ne dolazi preko noći, niti dolazi tako što navaljaš fabrike jednu na drugu.

A još važnije, čak i kada sve uradiš kako treba, za brzo konvergenciju Zapadu kakvu su oni sanjali OPET je potreban neki faktor X, koji je svega nekoliko država u historiji uspjelo pronaći (npr. Južna Koreja ili Singapur), a koji ekonomisti još uvijek nisu precizno identificirali (google Total Factor Productivity - TFP).

Njihovo zaduživanje radi kapitalnih investicija (fabrika) samo je čekalo na prvi značajniji poremećaj na tržištu kapitala, koji bi niz planinu dugova zakotrljao mećavu govana. To se i desilo kada je čika Volcker odlučio završiti s inflacijom koja je Ameriku mučila još od 70-tih, pa je digao cijenu kapitala u nebesa, poslao vlastitu ekonomiju u recesiju, ali nuspojava je faktički bila veponiziranje gomile duga koje su socijalističke države do tog trenutka uzele od Zapadnih institucija.

Zbog toga je suštinski pogrešno tvrditi da je osamdesetih nešto pošlo po zlu, jer perfect storm koji će oduvati socijalizam bio je latentan dugo vremena. S tim da, recimo, zanimljivo je razmišljati i o tome da sav taj dug ne bi skoro ništa značio u globalnoj ekonomskoj klimi 00-tih i pogotovo 10-tih jer su kamatne stope težile nuli, i uz minimalan ekonomski rast, dug bi se topio.

Socijalizam i komunizam nisu urođeni ljudskoj prirodi , ljudi su stoka a neokolonizatori i liberalni kapitalisti su zvijeri.
Pola planete je bilo gladno , danas je gladno i ostaće gladno do onog momenta dok nas meteor opet ne složi i potamani poput dinosaurusa.
Jednostavno je.

Sanjati o utopiji je legitimno.
Reći da nešto nije bilo korisno i humano samo zato jer nije bilo rentabilno ili profitabilno je neistina.
Opšta korist ne mjeri samo profitom.

[necko_hz]

Čitava priča u postratnom dobu je malo komplikovanija.

Postratna situacija sa siromaštvom, nezaposlenošću itd. se koristila kao sredstvo za dalje ponižavanje ljudi i to obično iz ugodnih pozicija.
Hoćete nezavisnu državu BiH, eto vam sad, Jugoslavija vam je bila sve, sad šuge itd.

Meni je uvijek bilo jasno odakle te priče ali mnogima baš i ne i samo su je širili.
Srećom s vremenom i boljom situacijom toga je logično sve manje.

I sad je to ponižavanje današnjice nauštrb glorifikovanja nekadašnjice aktuelno, samo je manje onih koji puše tu šuplju. Razmišljaju ljudi svojim glavama, što je onima čiji su i karakteri i svjetonazori izgrađeni isključivo na onome što im je vrhovno Božanstvo govorilo teško prihvatiti.

A neki će, poput @n+1, fakat i odvojiti vrijeme da te nebuloze argumentovano raščlanjuju i svrstavaju tamo gdje im je mjesto. Sizifov posao, ali da je uživanje čitati, jeste.

[konoplja]

Historijski materijalizam je bila vodeća misao sve dok se revolucije nisu ostvarile ili su propale u industrijaliziranim i kapitalističkim mjestima poput Britanskog i Njemačkog carstva. Istina je da se očekivalo da će to biti prve komunističke utopije, kad ono šipak. Agrarno i feudalno Rusko Carstvo preskoči stepenicu i postade SSSR. Potom se teoretičari i intelektualci uhvatiše pera i nastade neo-marksizam.
Tako da možemo reći da su Jugoslaveni neo-marksisti.

[n+1]

Spoiler

Show

To njihovo eksperimentisanje je interesantno ako znamo da je još Marks insistirao na historijskoj dijalektici. Odnosno, da nema preskakanja razvojnog puta: feudalizam ide u kapitalizam, a kapitalizam u komunizam.

Onda su komunisti našeg vremena povjerovali da mogu cijelu jednu razvoju epohu preskočiti. Iz današnje perspektive je cijela stvar izuzetno naivna, jer znamo koliko su za ekonomski razvoj bitni "nedvidljivi" elementi poput snage institucija, obrazovanosti stanovništva, radne discipline, a ništa od toga ne dolazi preko noći, niti dolazi tako što navaljaš fabrike jednu na drugu.

A još važnije, čak i kada sve uradiš kako treba, za brzo konvergenciju Zapadu kakvu su oni sanjali OPET je potreban neki faktor X, koji je svega nekoliko država u historiji uspjelo pronaći (npr. Južna Koreja ili Singapur), a koji ekonomisti još uvijek nisu precizno identificirali (google Total Factor Productivity - TFP).

Njihovo zaduživanje radi kapitalnih investicija (fabrika) samo je čekalo na prvi značajniji poremećaj na tržištu kapitala, koji bi niz planinu dugova zakotrljao mećavu govana. To se i desilo kada je čika Volcker odlučio završiti s inflacijom koja je Ameriku mučila još od 70-tih, pa je digao cijenu kapitala u nebesa, poslao vlastitu ekonomiju u recesiju, ali nuspojava je faktički bila veponiziranje gomile duga koje su socijalističke države do tog trenutka uzele od Zapadnih institucija.

Zbog toga je suštinski pogrešno tvrditi da je osamdesetih nešto pošlo po zlu, jer perfect storm koji će oduvati socijalizam bio je latentan dugo vremena. S tim da, recimo, zanimljivo je razmišljati i o tome da sav taj dug ne bi skoro ništa značio u globalnoj ekonomskoj klimi 00-tih i pogotovo 10-tih jer su kamatne stope težile nuli, i uz minimalan ekonomski rast, dug bi se topio.

Socijalizam i komunizam nisu urođeni ljudskoj prirodi , ljudi su stoka a neokolonizatori i liberalni kapitalisti su zvijeri.
Pola planete je bilo gladno , danas je gladno i ostaće gladno do onog momenta dok nas meteor opet ne složi i potamani poput dinosaurusa.
Jednostavno je.

Sanjati o utopiji je legitimno.
Reći da nešto nije bilo korisno i humano samo zato jer nije bilo rentabilno ili profitabilno je neistina.
Opšta korist ne mjeri samo profitom.

Nerentabilno može biti korisno, ali je rijetko održivo.

Dvadeseto stoljeće nas je naučilo da se o ekonomskim pitanjima, uostalom kao i o svim važnim pitanjima, treba razmišljati nijansirano, a ne crno-bijelo i utopistčki, jer se ipak radi o ljudskim sudbinama. Ako ćemo pravo: ko je jugoslovenskim komunistima dao pravo da eksperimentišu životima svojih građana? Eksperimentiši, jarane, na filmu i u muzici, a ne sa socioekonomskih sistemom.

Čisto paralele radi, danas imamo UBI kao neku vrstu ljevičarske utopističke ideje, ali nikome ne pada na pamet da ide grlom u jagode, pa se provode stotine manjih studija, kako bismo razumjeli efekte i posljedice primjene istog. A to je samo jedna potencijalna ekonomska politika, ne radikalna promjena cijelog sistema.

[_BataZiv_0809]

To njihovo eksperimentisanje je interesantno ako znamo da je još Marks insistirao na historijskoj dijalektici. Odnosno, da nema preskakanja razvojnog puta: feudalizam ide u kapitalizam, a kapitalizam u komunizam.

Historijskoj dijalektici?
Explain kako to mislis....

[Bodkin]

Čitava priča u postratnom dobu je malo komplikovanija.

Postratna situacija sa siromaštvom, nezaposlenošću itd. se koristila kao sredstvo za dalje ponižavanje ljudi i to obično iz ugodnih pozicija.
Hoćete nezavisnu državu BiH, eto vam sad, Jugoslavija vam je bila sve, sad šuge itd.

Meni je uvijek bilo jasno odakle te priče ali mnogima baš i ne i samo su je širili.
Srećom s vremenom i boljom situacijom toga je logično sve manje.

I sad je to ponižavanje današnjice nauštrb glorifikovanja nekadašnjice aktuelno, samo je manje onih koji puše tu šuplju. Razmišljaju ljudi svojim glavama, što je onima čiji su i karakteri i svjetonazori izgrađeni isključivo na onome što im je vrhovno Božanstvo govorilo teško prihvatiti.

A neki će, poput @n+1, fakat i odvojiti vrijeme da te nebuloze argumentovano raščlanjuju i svrstavaju tamo gdje im je mjesto. Sizifov posao, ali da je uživanje čitati, jeste.

Po svim parametrima je bosna na dnu evropske ljestvice. Mozes do ujutro o nekim kompleksim statistikama i brojevima ali realnost te demantuje.
A i ima nesto u tome da ides i pitas ljude okolo kad im je bilo bolje. Poenta je sto vecinom po jugoslaviji pljuju ljudi koji je nisu dozivjeli. Barem na ovom forumu

Recimo ako pitas starije njemce ili austrijance, prije im je bilo bolje. Garant je prije gdp per capita bio veci ali iz nekog razloga njima nije bolje. Cak i nasa dijaspora alicnonpise na dijaspora temama

[n+1]

To njihovo eksperimentisanje je interesantno ako znamo da je još Marks insistirao na historijskoj dijalektici. Odnosno, da nema preskakanja razvojnog puta: feudalizam ide u kapitalizam, a kapitalizam u komunizam.

Historijskoj dijalektici?
Explain kako to mislis....

Pa to je njegova famozna teorija historijskog materijalizma ili historijske dijalektike. Marks je smatrao da svaki socioekonomski sistem spontano stvara preduslove za vlastito penzionisanje i nastanak novog socioekonomskog sistema.

Industrijska revolucija podrazumijevala je radnike u fabrici. Međutim, da bi se to dogodilo, institucije feudalnog sistema morale su biti sahranjene, jer je kmet vezan za zemlju u feudalizmu. Kidanje normi feudalizma, značilo je njegov nestanak, i uspon kapitalizma.

Po istoj matrici, komunizam je trebao zamijeniti kapitalizam. Samo su kasniji komunisti malo odlučili ubrzati stvari, pa preći iz faktički feudalizma u socijalizam.

[n+1]

Čitava priča u postratnom dobu je malo komplikovanija.

Postratna situacija sa siromaštvom, nezaposlenošću itd. se koristila kao sredstvo za dalje ponižavanje ljudi i to obično iz ugodnih pozicija.
Hoćete nezavisnu državu BiH, eto vam sad, Jugoslavija vam je bila sve, sad šuge itd.

Meni je uvijek bilo jasno odakle te priče ali mnogima baš i ne i samo su je širili.
Srećom s vremenom i boljom situacijom toga je logično sve manje.

I sad je to ponižavanje današnjice nauštrb glorifikovanja nekadašnjice aktuelno, samo je manje onih koji puše tu šuplju. Razmišljaju ljudi svojim glavama, što je onima čiji su i karakteri i svjetonazori izgrađeni isključivo na onome što im je vrhovno Božanstvo govorilo teško prihvatiti.

A neki će, poput @n+1, fakat i odvojiti vrijeme da te nebuloze argumentovano raščlanjuju i svrstavaju tamo gdje im je mjesto. Sizifov posao, ali da je uživanje čitati, jeste.

Recimo ako pitas starije njemce ili austrijance, prije im je bilo bolje. Garant je prije gdp per capita bio veci ali iz nekog razloga njima nije bolje. Cak i nasa dijaspora alicnonpise na dijaspora temama

Ako pitaš bilo koga, bilo gdje, prije je bilo bolje.

[agnostic_front]

Dok sam imao sedam godina o vrat mi stavili crvenu maramu.
Gadno je stezalo, ja se davio, pa jos i danas imam traumu

[swanfilter]

To njihovo eksperimentisanje je interesantno ako znamo da je još Marks insistirao na historijskoj dijalektici. Odnosno, da nema preskakanja razvojnog puta: feudalizam ide u kapitalizam, a kapitalizam u komunizam.

Historijskoj dijalektici?
Explain kako to mislis....

Pa to je njegova famozna teorija historijskog materijalizma ili historijske dijalektike. Marks je smatrao da svaki socioekonomski sistem spontano stvara preduslove za vlastito penzionisanje i nastanak novog socioekonomskog sistema.

Industrijska revolucija podrazumijevala je radnike u fabrici. Međutim, da bi se to dogodilo, institucije feudalnog sistema morale su biti sahranjene, jer je kmet vezan za zemlju u feudalizmu. Kidanje normi feudalizma, značilo je njegov nestanak, i uspon kapitalizma.

Po istoj matrici, komunizam je trebao zamijeniti kapitalizam. Samo su kasniji komunisti malo odlučili ubrzati stvari, pa preći iz faktički feudalizma u socijalizam.

Po matrici nekoj, il je Marx bio tog misljenja?

Ja ne vidim ni u teoriji mogucnosti da se iz kapitalizma pređe u komunizam i da to u praksi funkcionise bez katastrofalnih posljedica ...

[_BataZiv_0809]

To njihovo eksperimentisanje je interesantno ako znamo da je još Marks insistirao na historijskoj dijalektici. Odnosno, da nema preskakanja razvojnog puta: feudalizam ide u kapitalizam, a kapitalizam u komunizam.

Historijskoj dijalektici?
Explain kako to mislis....

Pa to je njegova famozna teorija historijskog materijalizma ili historijske dijalektike. Marks je smatrao da svaki socioekonomski sistem spontano stvara preduslove za vlastito penzionisanje i nastanak novog socioekonomskog sistema.

Industrijska revolucija podrazumijevala je radnike u fabrici. Međutim, da bi se to dogodilo, institucije feudalnog sistema morale su biti sahranjene, jer je kmet vezan za zemlju u feudalizmu. Kidanje normi feudalizma, značilo je njegov nestanak, i uspon kapitalizma.

Po istoj matrici, komunizam je trebao zamijeniti kapitalizam. Samo su kasniji komunisti malo odlučili ubrzati stvari, pa preći iz faktički feudalizma u socijalizam.

Da, ali me zanima upotreba pojma "dijalektika" u ovom kontekstu u kojem si je upotrijebio.

[konoplja]

Historijskoj dijalektici?
Explain kako to mislis....

Pa to je njegova famozna teorija historijskog materijalizma ili historijske dijalektike. Marks je smatrao da svaki socioekonomski sistem spontano stvara preduslove za vlastito penzionisanje i nastanak novog socioekonomskog sistema.

Industrijska revolucija podrazumijevala je radnike u fabrici. Međutim, da bi se to dogodilo, institucije feudalnog sistema morale su biti sahranjene, jer je kmet vezan za zemlju u feudalizmu. Kidanje normi feudalizma, značilo je njegov nestanak, i uspon kapitalizma.

Po istoj matrici, komunizam je trebao zamijeniti kapitalizam. Samo su kasniji komunisti malo odlučili ubrzati stvari, pa preći iz faktički feudalizma u socijalizam.

Da, ali me zanima upotreba pojma "dijalektika" u ovom kontekstu u kojem si je upotrijebio.

Moraš biti upućen u Hegela, a to je komplikovano, i niko ne zna šta je Hegel želio reći.

[n+1]

Historijskoj dijalektici?
Explain kako to mislis....

Pa to je njegova famozna teorija historijskog materijalizma ili historijske dijalektike. Marks je smatrao da svaki socioekonomski sistem spontano stvara preduslove za vlastito penzionisanje i nastanak novog socioekonomskog sistema.

Industrijska revolucija podrazumijevala je radnike u fabrici. Međutim, da bi se to dogodilo, institucije feudalnog sistema morale su biti sahranjene, jer je kmet vezan za zemlju u feudalizmu. Kidanje normi feudalizma, značilo je njegov nestanak, i uspon kapitalizma.

Po istoj matrici, komunizam je trebao zamijeniti kapitalizam. Samo su kasniji komunisti malo odlučili ubrzati stvari, pa preći iz faktički feudalizma u socijalizam.

Da, ali me zanima upotreba pojma "dijalektika" u ovom kontekstu u kojem si je upotrijebio.

To je termin kojeg je Marks preuzeo od Hegela (kao i puno toga drugog). Hegel je govorio o historijskoj dijalektici, ali u kontekstu profiliranja ideja. Tipa, filozof A iznese tezu, filozof B antitezu (nekada i stoljećima kasnije), pa se iz toga rađa neka sinteza, i tako koncepti evoluiraju i napreduju. Marks je to primijenio na socioekonomsku dinamiku.