Slike starog Sarajeva

[duga puska]

prejaka slika

[bitanga_sa_otesa]

[Challenger_]

100% tucali pred kinima

Jašta.

Da te pitam nešto. Da li je 80-ih u bivšoj Miloša Obilića, s desne strane ulice a prije skretanja prema Hodžićevom "Mondu" postojala kafana "Kanarinac" u kojoj je bio fliper?

Ako jeste, sjećaš li se do kada je kafana postojala, do kada su držali fliper?

Bila kafana "Kanarinac" u Patkama--ulica Patke moje dobre jaranice i školske drugarice otac držo tu kafanu

kod Muharemove pekare Muharemova pekara birvaktile bila a sadašnji gazda Meho radio kod njega

ne znam do kad je radila i da li radi danas prvi odlazak na čaršiju odoh u Patke

Nema dalje.

U stvari, ima. Koliko sam skontao "Kanarinac" je trebao biti negdje na samom spoju ulica M.Obilića/Safvet-bega Bašagića i Patke, ili sam sve te priče, sjećanja i kvazisjećanja pomješao...

[muha_sa]

znam da su bile--al ih opet moram stavit

[muha_sa]

nema kod Jažica praštanja--samo piši

[dječak sa šibicama]

Dok sam bio u maloj raji sa Gorice, mi smo za karte uglavnom prodavali cigle mada iskreno, tu se uglavnom posalje mali cigo da trazi para a ako mu neko ne da i opali mu cvoku, onda po pare ide neko od onih grmalja. Prodavanja cigle se bas i ne sjecam, jedino smo imali jednu budalu koja odvali komad asfalta sa neke rupe u cesti u Tepebasinoj i slicno, pa onda sa tim hoda oko kina i prodaje.

Otimali su i meni pare, posebno cige, zavisi sa kim si u drustvu u datom trenutku.

Kinoteka nama mladjima bas i nije bila toliko interesantna, vise smo se skupljali oko prvog maja i sutjeske gdje se uglavnom "davala" tematika karate filmova i pornica u vecernjem terminu u maju. Radnik je bio elitno kino za nase poglede.

[Challenger_]

Sjever-jug orjentacija crkava u sarajevu je izuzetak. Ustaljena je praksa da oltar u katoličkim, pravoslavnim i anglikanskim crkvama bude na istočnoj strani (ad orientem), tj. da ulaz bude na zapadu. Pravoslavci su zadrzali strogi pristup takvom nacinu gradnje, dok pri izgradnji katolickih crkava ne postoji tolika stega, pa se moze naci dosta objekata koji nemaju nikakvu posebnu orjentaciju, vec su jednostavno izgradjeni gdje je bilo mjesta.

Sve do jedne katoličke crkve u Sarajevu OSIM crkve Svetog Ante na Bistriku (ne računam ove izgrađene poslije rata) su građene u pravcu sjever-jug, sa oltarom na sjeveru, dok je crkva na Bistriku pozicionirana istok-zapad, sa oltarom na istoku, kao u (svim) pravoslavnim crkvama. U razgovoru sa nekadašnjim gvardijanom fra Pericom, saznao sam da je taj pravac, navodno, bio determinisan isključivo pozicijom zemljišta na kome su AU vlasti i franjevačka zajednica izgradile crkvu, a na mjestu gdje je nekada postojala mala drvena crkvica i dubrovačka trgovačka kolonija poznata kao Latinluk.








Što se pravoslavnih bogomolja tiče one mogu imati ulaze na više strana, osim na istočnoj.

[trambusek88]

ovo je zadnja rijec tehnike

kod mene bio komad drveta spengan nakom žicom al opet uz Bradinu prokuha

al je zimi jedan od rijetkih koji je bez stajanja na Jahorinu izlazio

znam i registraciju SA-136-69

nemojte me ružit ako sam skreno sa teme jer cu se plaho nasekirat

Po tablama bi rekao da je 1966 registrovan.

[zateznistub]

Gledam ovu sliku kad se hepok pravio, na mjestu današnje okretaljke se lubenice prodavale...moja majko koliko li smo ih se nakrali pa jeli kod garaža...

[high_volume]

nema kod Jažica praštanja--samo piši

Ovo bi mogao biti Fikanov Rekord, bio je svijetlo plavi. U vrijeme kad je taksirao s njim i vozio Pušku na poslove u inostranstvo. Danas mu je radnja tu iza Jažinih leđa

[bitanga_sa_otesa]

nije ovo rekord ,vec kapiten...

[muha_sa]

ovo je zadnja rijec tehnike

kod mene bio komad drveta spengan nakom žicom al opet uz Bradinu prokuha

al je zimi jedan od rijetkih koji je bez stajanja na Jahorinu izlazio

znam i registraciju SA-136-69

nemojte me ružit ako sam skreno sa teme jer cu se plaho nasekirat

Po tablama bi rekao da je 1966 registrovan.

veze nemam kad je registrovan od jarana ga kupio pocetkom sedamdesetih

kontra se vrata otvarala, ovako


Šandor mi održavo kad je trebalo nešto vece odradit a kod njega se ovako radilo

Gospon Šandor trebalo bi mi ventile naštelovat
eh dobro, hajd sinak uzmi viljuškasti kljuc pa odvrni ove matice--kad odvrneš zovi me da ti pokažem štaŠ dalje

i ovo je nešto u duhu teme

nema kod Jažica praštanja--samo piši

Ovo bi mogao biti Fikanov Rekord, bio je svijetlo plavi. U vrijeme kad je taksirao s njim i vozio Pušku na poslove u inostranstvo. Danas mu je radnja tu iza Jažinih leđa

nekad je tu na tom mjestu Pekar zelenaru držo

[high_volume]

.

[muha_sa]

.

niže Mordine zelenare je bila ašcinica Rahmana Cengica a Pekareva zelenara drito iza ledja Jažica na slici

[Banksy]

Nisam je prije vidjela

A Latinluk je bio oko h. Evrope, dole niže, čini mi se.

Edit, da https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Latinluk

[Challenger_]

A Latinluk je bio oko h. Evrope, dole niže, čini mi se.

Edit, da https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Latinluk

Ama na lijevoj obali, oko Konaka. To bi bio zaključak žučnih rasprava mog starog i njegovih istorijsko/historijsko/povjesničarskih krugova. Skoro sam išao gore (zabijam nos svugdje) i od bivšeg gvardijana dobio potvrdu te teze iako, opet, nisam siguran 100%.

Jedno je sigurno, dubrovačka trgovačka kolonija je iznjedrila Latinluk, a Latinluk crkvu. Latinluk je postpeneo obnavljan i nakon upada Eugena Savojskog i bio je vitalan sve do pada Dubrovačke republike za vrijeme Napoleona 1808. godine.

Jedno definitivno nisam siguran a to je da li je Latinluk (i crkva u njemu) nastao prije ili poslije dolaska Sefarda.

Nevjerovatna fotografija, nevjerovatno naslijeđe, tim prije što uopšte nije isključeno da dio tih ljudi svoje porijeklo vuku iz antičkog Jerusalima iz koga su protjerani na sve strane svijeta:

The Provençal Rabbi and scholar, Rabbi Abraham ben David, wrote in anno 1161: "A tradition exists with the [Jewish] community of Granada that they are from the inhabitants of Jerusalem, of the descendants of Judah and Benjamin, rather than from the villages, the towns in the outlying districts [of Palestine]."[39] Elsewhere, he writes about his maternal grandfather's family and how they came to Spain: "When Titus prevailed over Jerusalem, his officer who was appointed over Hispania appeased him, requesting that he send to him captives made-up of the nobles of Jerusalem, and so he sent a few of them to him, and there were amongst them those who made curtains and who were knowledgeable in the work of silk, and [one] whose name was Baruch, and they remained in Mérida."[40] Here, Rabbi Abraham ben David refers to the second influx of Jews into Spain, shortly after the destruction of Israel's Second Temple.

[bitanga_sa_otesa]

potkresani londonac
@trambusek88 znas li sta o ovome?

[muha_sa]

potkresani londonac
@trambusek88 znas li sta o ovome?

a dobre slikeeeeeeeeeeeeeeeee

[Banksy]

A Latinluk je bio oko h. Evrope, dole niže, čini mi se.

Edit, da https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Latinluk

Ama na lijevoj obali, oko Konaka. To bi bio zaključak žučnih rasprava mog starog i njegovih istorijsko/historijsko/povjesničarskih krugova. Skoro sam išao gore (zabijam nos svugdje) i od bivšeg gvardijana dobio potvrdu te teze iako, opet, nisam siguran 100%.

Nije bilo potrebe za raspravama. Latinluk (Frenkluk) je bio na desnoj obali Miljacke, na površini od Ćumurija mosta, pa gore Štrosmajerovom, pa desno Ferhadijom, dole Zlatarskom, pa do Latinske (Frenkluk) ćuprije, a njegovo postojanje - stanovništvo, broj domaćinstava, uglednici, crkve, požari, razaranja, itd - rekonstruirano i dokumentirano do detalja. Pišem nekad šire...

[muha_sa]

A Latinluk je bio oko h. Evrope, dole niže, čini mi se.

Edit, da https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Latinluk

Ama na lijevoj obali, oko Konaka. To bi bio zaključak žučnih rasprava mog starog i njegovih istorijsko/historijsko/povjesničarskih krugova. Skoro sam išao gore (zabijam nos svugdje) i od bivšeg gvardijana dobio potvrdu te teze iako, opet, nisam siguran 100%.

Nije bilo potrebe za raspravama. Latinluk (Frenkluk) je bio na desnoj obali Miljacke, na površini od Ćumurija mosta, pa gore Štrosmajerovom, pa desno Ferhadijom, dole Zlatarskom, pa do Latinske (Frenkluk) ćuprije, a njegovo postojanje - stanovništvo, broj domaćinstava, uglednici, crkve, požari, razaranja, itd - rekonstruirano i dokumentirano do detalja. Pišem nekad šire...

Mene moji dok sam bio djete slali u Latinluk, al u "Orl" apoteku jel ono kasnije bješe apoteka "Prvi maj"

[Challenger_]

Nije bilo potrebe za raspravama. Latinluk (Frenkluk) je bio na desnoj obali Miljacke, na površini od Ćumurija mosta, pa gore Štrosmajerovom, pa desno Ferhadijom, dole Zlatarskom, pa do Latinske (Frenkluk) ćuprije, a njegovo postojanje - stanovništvo, broj domaćinstava, uglednici, crkve, požari, razaranja, itd - rekonstruirano i dokumentirano do detalja. Pišem nekad šire...

Bojim se da pričamo o različitim stvarima. Jedno je mjesto trgovine (desna obala) a nešto sasvim drugo mjesto dubrovačke kolonije, konaka, kuća i mahale, te crkve, koja je na približno istom mjestu kao danas.

Ali, hajde, neću slijepo tvrditi. Kada budeš na potezu - baci izvore.

[Mišo_Kovač]

Gdje je bila ova franjevacka crkva Blazene Djevice Marije koja je unistena i Crkvište koje se spominje u clanku o Latinluku? Crkva s takvim imenom postoji na stupu, al ona je dosta mladja :/

[black]

A Latinluk je bio oko h. Evrope, dole niže, čini mi se.

Edit, da https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Latinluk

Ama na lijevoj obali, oko Konaka. To bi bio zaključak žučnih rasprava mog starog i njegovih istorijsko/historijsko/povjesničarskih krugova. Skoro sam išao gore (zabijam nos svugdje) i od bivšeg gvardijana dobio potvrdu te teze iako, opet, nisam siguran 100%.

Nije bilo potrebe za raspravama. Latinluk (Frenkluk) je bio na desnoj obali Miljacke, na površini od Ćumurija mosta, pa gore Štrosmajerovom, pa desno Ferhadijom, dole Zlatarskom, pa do Latinske (Frenkluk) ćuprije, a njegovo postojanje - stanovništvo, broj domaćinstava, uglednici, crkve, požari, razaranja, itd - rekonstruirano i dokumentirano do detalja. Pišem nekad šire...

katastrofalni požar 8. augusta 1879, koji je progutao 304 kuće, 434 dućana i 135 drugih objekata u 36 ulica u prilično velikom radijusu oko današnjeg hotela ‘Evrope’ (Evropa), a nakon kojeg su se počeli na tom prostoru graditi sasvim novi i drugačiii objekti. Navedeni požar i nova izgradnja u potpunosti su zatrli staru, vrlo staru četvrt (mahalu) Latinluk (od Gazi Husrev-begova bezistana i Principova mosta na zapad do pred ulice Zrinskog i Štrosmajeravu), tako da više ne znamo ni kako je taj kraj arhitektonski izgledao.

Po dolasku Austro-Ugara iz kuće Sime Sokolovića 1879.godine krenula je vatrena stihija koja je pomela čitav Latinluk, čaršiju i druge dijelove grada. Nukleus života katoličke zajednice u našem gradu prebačen je na novu lokaciju. Tu je nikla Župna crkva, Franjevački samostan, Bogoslovija i na kraju, danas poznata Crkva svetog Ante Padovanskog…

Latinska ćuprija, simbolizira liniju spajanja kultura preko 200 godina. Ime je dobila po Latinluku, mahali s desne strane, gdje je nekad bila kolonija dubrovačkih trgovaca i poslovnih agenata trgovačkih kuća.

U ovom kvartu nalazi se Despića kuća koja ne samo da predstavlja kulturu stanovanja imućne, pravoslavne porodice iz 17. vijeka, već se može smatrati pretečom savremenog pozorišta s obzirom da su se u njoj odigravale prve pozorišne predstave.

[Banksy]

Bojim se da pričamo o različitim stvarima. Jedno je mjesto trgovine (desna obala) a nešto sasvim drugo mjesto

dubrovačke kolonije, konaka, kuća i mahale, te crkve, koja je na približno istom mjestu kao danas.

Ali, hajde, neću slijepo tvrditi. Kada budeš na potezu - baci izvore.

Da, sve to na desnoj obali - Latinluk. Katoličke crkve odavno nema, 1700 i neka, moram provjeriti tačnu godinu, bila negdje na mjestu današnje Despića kuće, za njom napravljena nova, pa i ona otišla, kad je Latinluk i konačno do temelja izgorio (moram provjeriti godinu, 19. st.) bilo oko 300 domaćinstava, itd.
Sv Anto je neka mnogo kasnija, nevezana priča, na drugoj obali.

[Challenger_]

Da, sve to na desnoj obali - Latinluk. Katoličke crkve odavno nema, 1700 i neka, moram provjeriti tačnu godinu, bila negdje na mjestu današnje Despića kuće, za njom napravljena nova, pa i ona otišla, kad je Latinluk i konačno do temelja izgorio (moram provjeriti godinu, 19. st.) bilo oko 300 domaćinstava, itd.
Sv Anto je neka mnogo kasnija, nevezana priča, na drugoj obali.

Prva je došla sa Dubrovčanima a "otišla" (izgorila) sa Eugenom Savojskim. Druga je napravljena znatno kasnije, nešto prije ili oko Berlinskog kongresa takođe stradala (požar ako se dobro sjećam), a ta druga jeste bila ili na istoj ili približno istoj lokaciji kao ona na Bistriku.

Što se osnovne teze tiče, mislim da je riječ o ustaljenoj praksi miješanja naselja, mahale i da tako kažem trgovišta, mjeste gdje se odvijala trgovina.

Skoro sam 100% uvjeren da je prva (upravo) Dubrovačka kolonija bila s one strane Miljacke, ali da bih bacio referentne izvore treba mi mnogo vremena.