quiqui wrote:Alfons Kauders wrote:quiqui wrote:
Ide, ide. Vracali bi mi te kredite, ali u minimalnim ratama, a dugorocno. MMF bi prisilio(preko medj.sudova) izvrsenje, preko plata javne uprave Doslovno tako ide.
Ovo ukratko i pojednostavljeno pricam. A koga zanima, mize pravno i ekonomski istraziti.
Stotine muha jednim udarcem.
Ali politicari to nikad nece spomenuti kao mogucnost.
Sta mislis zasto?
Ali narod..forumi, plenumi, protesti. Niko ne prica o tome...
ne ide to tako, al ni blizu...
satro bi privredu... totalno... kreditni rejting s B ide na D (default)... cime dodatno raste cijena kapitalteze je investirati, pada potrosnja, prihodi drzave, fondova... dakle usporava se ekonomska aktivnost, bdp pada dvocifrenom stopom godisnje i te "manje rate" bi bilo podjednako tesko vracati kao ove koje imamo sad
zapravo, kad bi neko bez razloga proglasio bankrot i namjerno unistio privredu, mislim da bi mu trebalo suditi za veleizdaju, te ga objesiti na prvu banderu - jer bi nas otjerao u jos vecu glad
Nisam ti bezveze spomenula Argentinu kao primjer.
U ekonomiji prevladava teorija da su svi ekonomski dogadjaji vec vidjeni i da se, uz vrlo mala odstupanja, konstantno ponavljaju.
Istina je da kreditni rejting pada. Ali zar je cilj ove drzave da svoju suverenost i drzavnost odrzava kreditiranjem?
Nije tacno da cijena kapitala i GDP samim tim padaju. Mogli bi ako bi samo proglasili bakrot i cekali s neba da padne rjesenje.
argentinu nisi pomenula, barem ne meni - niti ima previse dodirnih tacaka sa ekonomskim problemima s kojim se suocavamo u BiH
nisam rekao da pada cijena kapitala, vec raste... a bdp pada, itekako
a evo argentine
The depression, which began due to the Russian and Brazilian financial crises and worsened after the dot-com bubble burst,[1][2] caused widespread unemployment, riots, the fall of the government, a default on the country’s foreign debt, the rise of alternative currencies and the end of the peso’s fixed exchange rate to the US dollar.[1][2] The economy shrank by 28 percent.[3][7] Over 50 percent of Argentines were poor, and the indigents amounted 25 percent; seven out of ten Argentine children were poor.[2][7]
By 2002 GDP growth had returned, surprising economists and the business media,[8][9] and the economy began to grow at an average 9% per year.[10][11] In 2005, Argentina’s GDP exceeded pre-crisis level. As of 2013, the default had not been completely resolved, although the government had repaid its IMF loans in full.
ljudi zijanili 28%... a nama GDP ove godine trebao rasti 2.8%... oporavili su se za 7 godina, nama bi trebalo dosta vise - samo da se vratimo na isti nivo... dakle imali bi deceniju jos vece neimastine i gladi prije no sto se vratimo na ono sto imamo danas... i dje je tu napredak? nisam kornjaca da zivim 300 godina
To bi znacili ukljucivanje akadamske zajednice i mladih entuzijasta u KREIRANJU EKONOMSKE POLITIKE DRZAVE, koju mi uopce nemamo sad. Jake mjere akumulacije lapitala kroz raznorazne neiskoristene mjere dosad: akumulacija kapitala kroz podsticanje stednje, limitiranje stranih banaka, apsolutno ulaganje u privredu-posebno (bio) poljoprivredu jer tu lezi NASE bogatstvo i prednost, masovno zaposljavanje (makar cijena rada i bila minimalna ali srazmjerna u svim oblastima u pocetku), stavljanje u funkciju drzavne imovine i javnih dobara (to pitanje se moze rijesiti uz 10ak dobrih strucnjaka za 10ak dana), usmjeravanje budzeta prevashodno na privredu, maximalno oporezivanje "luksuza" (alkohol,duhan,automobili,gorivo), smanjene oporezivanja osnovnih namjernica (mlijeko, brasno i sl). Argentinci su cak blokirali jedno vrijeme racune sve u zemlji, da ne bi izasao novac vani, kao privremena mjera. Pogledaj im sad GDP i GDP per capita u odnosu na kriznu 2000/2002 god.
podsticanje stednje vec imamo, u vidu povoljnih kamata na orocenu stednju i osiguranja depozita... stednja je sasvim ok, pogledaj malo zvanicne podatke, zapravo iznenadjujuce dobro stojimo kad je stednja u pitanju
"limitiranje" stranih banaka u EU nije moguce... masovno zaposljavanje? ulaganje u privredu? kako? nije ovo vise socijalizam... ulaganja u stvari koje ce nas uciniti konkurentnim svakako, infrastruktura, skolstvo, dokvalifikacija/prekvalifikacija kadrova s biroa itd... ali i to kosta
za oporezivanje luksuza se slazem - debilno je sto se drzavi procentualno plati isto poreza kada uzimas audi od 200,000 maraka ili skodu od 20,000... to je daaavno trebalo uraditi... akcize na duhan rastu svake godine i to se takodjer vec dovodi u sklad s zemljama u okruzenju, to nema potrebe dirati... alkohol bi se mozda jos moglo opaliti putem akciza...
slazem se i za oporezivanje osnovnih namirnica, ali samo djelimicno... mi imamo izrazito nisku stopu PDV-a koju bi morali znacajno povecati kada bi prestali oporezivati te stvari... stoga su rezultati upitni... jer bi pdv vjerovatno bio blizu hrvatskog (25%)... onda bi npr. na litar mlijeka placali 0 PDV-a umjesto 25kf, ali bi npr na neke druge prijeko potrebne stvari placali vise... npr. deterdzent od 10km, sad je 1.7km poreza, a s vecom stopom bi bilo 2.5km... i tako se vrtimo ukrug... plus nizak PDV na sve nije tako los za privredu kao sto neki misle... ako neko namjerava uloziti 200,000 da pokrene neku firmu, kod nas ce na sve sto kupi platiti 34,000 PDV-a, a u Hrvatskoj 50,000...
)...
nego bi svi socijale i da hebu mater onima koji su je se domogli prije njih
