#1126
Posted: 15/06/2006 14:01
http://www.oslobodjenje.ba/index.php?op ... &Itemid=52Ne postoji patriotska i nepatriotska nauka
Od prošle godine Bosnu i Hercegovinu “trese piramidomanija”. Otkad je ljubitelj piramida, “nezavisni istraživač”, ekonomista Semir Osmanagić najavio mogućnost da se na području Visokog nalazi piramida puno veća i mnogo starija i od Keopsove, i onako podijeljena zemlja podijelila se na dva dijela. Priča o piramidi, tačnije piramidama izmiče kontroli glede onih koji spadaju u grupu - a u njoj su najvećim dijelom ljudi iz struke - “nevjernih Toma”. Automatski se u pitanje dovodi i njihova ljubav prema BiH. Tako priča o piramidama sve više nije arheološki, nego sociološki fenomen.
Sagovornik nam je dugogodišnji naučni saradnik Akademije nauka i umjetnosti BiH, urednik balkanološkog časopisa Godišnjak prof. dr. Blagoje Govedarica, koji se dugo bavio arheološkim istraživanjima u BiH i Hrvatskoj. Sada živi u SR Njemačkoj i predaje arheologiju jugoistočne Evrope na Institutu za prahistoriju i ranu historiju Univerziteta u Heidelbergu. Razgovor smo obavili prije sastanka Evropskog udruženja arheologa proteklog petka u Sarajevu na kojem je i tajnik ovog udruženja Predrag Novaković bio kategoričan - Visočica nije piramida.
Kao lego-kockice
“Prije svega, još nije otkrivena niti dokazana ni jedna, a već se priča o devet piramida, kaže prof. dr. Govedarica. Koliko puta se mora ponoviti osnovni princip da prije svega treba nešto istražiti i dokazati, pa tek sa tim činjenicama ići u javnost, a ne obratno, kao što to čini gospodin Osmanagić. Kako možete ozbiljno uzimati nekoga ko se sa istorijskim spomenicima igra kao lego-kockicama, prebacujući ih s kontinenta na kontinent. Gospodin Osmanagić je vidio piramide u Gvatemali u srednjoj Americi i zarekao sa da će iste takve, ali još veće i starije, otkriti i u njegovoj staroj domovini, na zapadnom Balkanu. To je sve lijepo i u krajnjoj liniji benevolentno i bezazleno, ali ja tu ne vidim nikakvu logiku ni nauku, samo infantilni patriotizam.
Kopanja koja traju na Visočici ne mogu ni na koji način biti korisna
Šta bi mogli biti navodni dokazi koje je do sada pronašao. On stalno potencira da je sve snimljeno i ovjereno satelitskom tehnologijom, a da bh. arheolozi, kada su ispitivali ovo područje, nisu imali takvu tehniku?
- Sve te priče o satelitima i visokoj tehnologiji i o podacima koji se na osnovu toga dobijaju služe za fasciniranje djece i neznalica. Naravno da je ta tehnologija dostupna arheolozima i ona se u arheološkom radu koristi već godinama. Tu izuzimam mjerenje zagrijavanja i hlađenja objekata koje je Osmanagić očigledno pokupio iz nekog vojnog arsenala. Mi to ne koristimo, a ne znam ni zašto bismo. Sva preliminarna ispitivanja i premjeravanja terena izvode se s ciljem pripreme arheoloških iskopavanja i za njihovu bolju organizaciju, jer se definitivan dokaz postojanja nekog objekta može dobiti samo iskopavanjima. U slučaju Visočice, Osmanagić je i prije satelitskih snimaka bio ubijeđen da se tu radi o piramidi, te je mogao odmah preći na iskopavanja i bez mahanja tom za Bosance “nedostižnom” tehnologijom. Spominjanje satelita je tipičan primjer psihološke i propagandne obrade javnosti, po oprobanom američkom modelu, koji je Osmanagić, to treba i ovdje reći, veoma dobro savladao i prilagodio ovdašnjim prilikama.
Dakle, dokazi o postojanju građevine mogu se dobiti samo iskopavanjima. Do sada se ti dokazi na iskopavanju nisu pojavili. Gromade stijena kojima se to nastoji dokazati i objašnjenje da su to bile neke primitivne piramide je krajnje smiješno. Nema primitivnih piramida, jer se svaka koja je do naših dana opstala pokazala kao remek-djelo i vrhunac tehnologije. Takvo šta se, naravno, ne može napraviti od amorfnih gromada, jer bi se takva zgrada odmah srušila, pa ne bismo imali prilike da je otkrivamo i konstatujemo kako je bila primitivna. Ne treba se zavaravati – ono što se na Visočici iskopava i pokazuje su čiste prirodne stijene i gromade. Jer kakva bi to bila visoka civilizacija koja na takav primitivan način gradi tako komplikovane i sofisticirane građevine?
Šta je potrebno uraditi u vezi sa «postojanjem» piramida na tlu BiH?
-To pitanje se može vrlo jednostavno raščistiti, samo ukoliko za to postoji interes. Trebalo bi oformiti ekspertnu grupu sastavljenu od kompetentnih stručnjaka iz tri discipline koje su ovdje involvirane: praistorija BiH, geologija BiH i egiptologija. Tu ekspertnu grupu može birati Ministarstvo za kulturu, ili Osmanagićeva fondacija, ili i jedni i drugi, to je sasvim svejedno. Sasvim je svejedno i iz koje zemlje bi oni dolazili. Jedini uslov je da izabrani specijalisti rade u svojoj struci i da su do sada objavili barem 20 relevantnih radova iz oblasti kojom se bave. U tom slučaju bi bio dovoljan samo jedan obilazak iskopavanja na Visočici, da bi se donio kompetentan i objektivan sud o bosanskim piramidama.
Osmanagić se sa svojim tezom pojavio u vrijeme kada je u bh. arheologiji nakon punih 120 godina uspješnog rada nastao “vakuum”?
- Arheologija u BiH ima dugu i uzlaznu tradiciju i vrlo je cijenjena u svijetu. Pokušaj potpunog poništavanja tog cjelokupnog rada je sam po sebi apsurdan i samo pokazuje nesagledive dimenzije neznanja i bezobzirne ignorancije onoga ko se u to upušta. No, činjenica je da je u ovom posljednjem ratu i nakon njega došlo do smjene generacije, a mnogo mladih ljudi je i napustilo zemlju. Mislim da finansijski momenat nije presudan za aktuelnu stagnaciju arheološkog rada. Više je to ta neuspjela smjena generacija i nepostojanje studija arheologije u Sarajevu u kome jedino postoje sve predispozicije za otvaranje katedre, na kojoj bi se mogli školovati novi kadrovi. Tačno je da je Osmanagić sa svojom privlačnom ali nimalo ostvarljivom, pa time i neodgovornom pričom, uletio u taj prazan prostor i tako olakšao svoj prodor u javnost. Nije iznesena snažna i jasna naučna argumentacija kao što je to bilo ranije u slučaju Roberta Salinasa Pricea i čije nebuloze o Troji u Gabeli nisu prošle, mada su političari i dio javnosti iz čisto ekonomskih razloga bili tome skloni. Sve misleći, slično ovima danas, da če čitav svijet poslušati tu priču i da će Gabela/Visočica postati nova turistička Meka. Tada su, ipak, bila druga vermena, a bilo je i dovoljno pameti da se uvidi da venecijanska tvrđava u Gabeli ne može biti Prijamova Troja, te je bruka pravovremeno i uspješno suzbijena. No, treba reći da su malobrojni arheolozi koju danas još djeluju u BiH isto tako ozbiljni znanstvenici koji se drže naučne etike i istraživačkog morala. Ne postoji patriotska i nepatriotska nauka – postoji samo ona koja se zasniva na argumentima i činjenicama. Sve drugo je šarlatanstvo.
Prašina u oči
Kako objašnjavate nalaz eksperta iz Egipta da je nađeno vezivno tkivo koje je napravila ljudska ruka, čak se prema citatu iz časopisa Archaeology online news, od 19. maja spominje i pješčani malter?
- Pošto niko osim možda Osmanagića ne zna prave reference tog specijaliste iz Egipta, smatram da je to samo jedan od prolaznih aduta iz bogatog propagandnog repertoara kojim se javnosti sipa prašina u oči. Pri tom ni u kom pogledu ne bih želio da dovodim u sumnju naučni integritet tog čovjeka koga i ne znam, ali mislim da je i on sam nesvjesno upao u ovu propagandnu retortu i da je izmanipulisan. U svakom slučaju, dr. Bereket je ovdje doveden u neprijatnu situaciju da se izjašnjava o stvarima koje prevazilaze njegova stručna znanja. Jer da poznaje bosansku i evropsku arheologiju znao bi da su malter na ovo područje donijeli Rimljani prije 2000 godina, a da se prije toga ovdje gradilo u tehnici suhozida. Prema tome, eventualni nalaz maltera na Visočici bi bio direktan kontraargument priči o piramidi.
Koje je su eventualne “opasnosti” od priče o piramidama?
-Od same priče o piramidama nema nikakve ozbiljnije opasnosti, osim što narod sve više gubi tlo pod nogama i okreće se životu u oblacima. Nije isključeno da se tu radi o nekoj masovnoj psihoterapiji koja u ovom trenutku Bosni godi, a možda će od toga i biti neke koristi, barem u formi “placebo efekta”. Međutim, pozadina toga i insistiranje na najstarijoj civilizaciji koja je potekla odavde i proširila se po čitavom svijetu, daleko su opasniji i na to će svjetska javnost bez sumnje reagovati, u najmanju ruku sa podsmijehom.
Da li, s druge strane, kopanja koja sad traju na neki način mogu biti “korisna”?
- Kopanja koja traju na Visočici ne mogu ni na koji način biti korisna. Time se samo troši novac iz kase ove siromašne države i bez potrebe prekopava i unakazuje jedno lijepo brdo. Arheološka iskopavanja su veoma skupa i preporuka je da se izvode samo tamo gdje je to stvarno neophodno. Ovdje to sasvim sigurno nije slučaj.
Osim toga, Visočacima iza Osmanagića neće ostati nikakva veleljepna piramida već ogoljeno i razoreno brdo koje se više neće moći vratiti u prvobitno stanje, barem ne u dogledno vrijeme. Dignuta zemlja i vegetacija se na tu stjenovitu podlogu ne mogu nakalemiti i povratiti vještačkim putem, a prirodi će trebati najmanje stotinu godina da se sama zaliječi. A treba li reći da priroda nije nikakvo naše privatno vlasništvo, već blagotvorno naslijeđe i zalog za budućnost, te smo dužni da je čuvamo.
Ipak, Osmangić je uspio animirati medije u BiH ali i šire, pa su se u priču, o piramidama u Visokom uključili i CNN?
- Ako mislite na podršku Osmanagićevim maštarijama, istina je da su mediji u BiH animirani, ali samo njihov jedan dio. U inostranstvu se o tome izvještava krajnje marginalno i to uglavnom sa znatnom dozom humora. Često se čuju komentari da je stanovništvo Visokog uhvatila prava “piramidomanija”, te iako im svi stručnjaci iz zemlje i iz inostranstva kazuju da tako nešto ne može biti, oni se na to nimalo ne osvrću, jer su već odlučili da imaju piramide. Takvom humorističkom marginalizovanju ove priče znatno doprinose nespretni i konfuzni pokušaji da se stijene koje se vide na ekranu objasne kao dokaz visoke tehnologije i neponovljive umjetnosti građenja.
Kako vjetar duva
BiH je dovoljno bogata zemlja da može biti turistički intersantna i bez piramida. Ipak, ti spomenici se uništavaju ili im se, pak, ne pruža adekvatna zaštita?
- Naravno da BiH i bez piramida može biti turistički atraktivna sa stanovišta kulturnih spomenika. U ovoj zemlji je registrovano, a dobrim dijelom i istraženo 6.300 arheoloških nalazišta i spomenika. Dobar dio njih spada u spomenike vrhunske svjetske kategorije. Pravilnom prezentacijom nekih od najatraktivnijih mogli bismo privući stotine hiljada turista, te ne bismo morali izmišljati piramide i slična čudesa. No, vi ste sasvim u pravu, postojeći spomenici su ostali bez zaštite. Snaga i pažnja medija i javnosti se troši u bespoštednoj i jalovoj borbi za i protiv piramida, dok vrijedni i nenadoknadivi spomenici nepovratno propadaju.
- U opštoj euforiji da piramide postoje, zanemaruje se primarna, arheološka struka?
- Niko u svijetu ne može to razumjeti, a ponajmanje ljudi iz arheološke struke. Jedan stručnjak iz Londona ili Njujorka naprosto ne shvata dimenzije ignorancije i megalomanije istorijskih falcifikata koje se nastoje širiti po Bosni, niti mu može ići u glavu da se tako nešto u današnje vrijeme uopšte može desiti. Jer, ne zaboravimo da Osmanagić bez imalo obzira manipuliše i elektronskim sredstvima brze komunikacije, prekrajajući i brišući jednom datu informaciju prema trenutnoj potrebi i na način kako vjetar duva. Pri tom je njegova virtuelna internet-priča za stranu javnost puno umjerenija, opreznija i u cjelini znatno drugačija od one koja je namijenjena domaćoj upotrebi. Zbog toga su ti strani komentari još skromni i praćeni nedoumicom. No, na tome se sigurno neće ostati, a cjelokupna ova priča sve više zalazi u domen sociologije i budite uvjereni da će, ako se ubrzo ne zaboravi, ostati interesantna samo kao tema za sociološke i sociopolitičke studije.
I potonula bi da je bilo
Zašto na tlu BiH ne može biti piramida?
-Kad se nastoji dokazati postojanje bilo kakvog arheološkog objekta, onda je prije svega neophodno razmotriti mogućnost njegovog nastanka u lokalnom kontekstu, odnosno u njegovom kulturnom okruženju. Ovdje su u pitanju monumentalne i veoma komplikovane građevine čija izgradnja zahtijeva neobično velika tehnološka i organizaciona znanja, te bi na terenu morali postojati i drugi prateći elementi koji bi na to ukazivali. Ti elementi bi bili velike i razvijene aglomeracije sa drugim monumentalnim građevinama rađenim istom tehnikom kao i piramide, veliki hramovi, skulpture i sl. E, vidite, u Egiptu se u doba starog carstva (cca 2700-2200 g. pr. n.e.) to susreće na svakom koraku, a na našem području nema ništa od toga. U toku čitavog praistorijskog perioda kod nas nema nikakvog traga civilizacije koja bi bila u stanju da gradi takve objekte. Ni prije 12.000 godina, a ni kasnije. To su dokazane činjenice. Kamenu građevinu dimenzija Visočice sa visinom od 223 metra i dužinom stranice od 365 metara teško da bismo mogli i danas izgraditi, jer je za to, pored tehničkih pomagala koja bi se mogla i pribaviti, potreban i veliki interes i velika finansijska sredstva. Egipatski faraoni su sve to imali, a mi to ni danas nemamo.
Osim toga treba reći da težinu od tolikih milijardi tona koncentrisanih na tako malom prostoru ni tlo ne bi moglo da izdrži, te bi piramida, da je ikad i bilo, već davno potonula u zemlju, ili bila razrušena. Tako se ta priča kosi ne samo sa svim istorijskim činjenicama već i sa prirodnim zakonima.
.Lovrenović
, razhebali smo vam teferic 
