Otvorena Međunarodna likovna kolonija “Breške”
Međunarodna likovna kolonija “Breške” otvorena je sinoć u istoimenom selu kod Tuzle. Deseti susreti likovnih umjetnika ove godine okupili su stvaraoce iz BiH, Srbije, Hrvatske i Mađarske.
Njih dvanaest će do subote raditi na različitim lokacijama, a domaćini će im prezentirati tradiciju ovog kraja. Likovna kolonija Breške postala je u proteklih deset godina prepoznatljiva po broju učenika iz više zemalja u okruženju, ali i kvalitetnom radu na različitim lokacijama Tuzlanskog kantona.
Iako sa smanjenim brojem učesnika, očekuje se da kolonija i ove godine opravda epitet jedne od najboljih manifestacija ovakve vrste u regionu. S obzirom na mnoštvo godišnjica koje se ove godine obilježavaju u Breškama, umjetnici će najviše raditi upravo ovdje. Dijelom će svoj rad locirati i na panonskim jezerima, na jezerima u okolini Lukavca, kao i Kući plamena mira u Tuzli.
HKD „Napredak“ je, u sklopu likovne kolonije Breške, organizirao nastup folklornih skupina iz Husina, Ljubača, Doknja i Brešaka. Održana je i izložba narodnih nošnji, ručnih radova i starinskih predmeta. To je prvi put da ova kolonija ima sadržaje koji promoviraju kulturu, tradiciju i običaje brežačkog kraja.
(FENA)
Vijesti iz Tuzle
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1127 Re: Vijesti iz Tuzle
Djeca sa posebnim potrebama dobijaju svoj centar
Predstavnici Općine Tuzla, Udruženja građana “Koraci nade” Tuzla i humanitarne organizacije Hilfswerk Austrija potpisali su danas Memorandum o razumijevanju. Ovim se regulišu međusobni odnosi između potpisnika u sklopu Projekta “Izgradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama Koraci nade Tuzla”.
Procijenjena vrijednost projekta je oko 800.000 €, a sredstva su obezbijeđena u saradnji sa Raiffeisenzentralbank AG Austria, Rottary Club Austria, Općinom Tuzla i organizacijom „Koraci nade”. „U ovom momentu je sakupljeno 2/3 ukupnih sredstava, jer je projektom predviđen i zahtjev koji se odnosio na sprat, što je povećalo kvadraturu. Na kraju je i Raiffeisenzentralbank AG Austria dala manje sredstava od predviđenog. Ali mi i dalje radimo na prikupljanju sredstava i nadamo se da će na vrijeme biti obezbjeđena ukupna sredstva”, kazala je šefica misije Hilfswerk Austrija za Bosnu i Hercegovinu Suzana Jašarević.
Riječ je o objektu od oko 700 m2, koji će imati prizemlje i sprat, a nalazit će se u Ši Selu. U objektu su predviđeni razni kabineti, potrebni djeci sa posebnim potrebama. Sa djecom će raditi logopedi, defektolozi, fizioterapeuti. Predviđeno je da objekat ima i bazen, gdje će se vršiti terapije korisnika. „Oko polovine korisnika centra dolazi iz Tuzle, a druga polovina je iz ostalih općina Tuzlanskog kantona. Ovom prilikom pozivam i Vladu Tuzlanskog kantona da uloži sredstva u ovaj centar i time pokaže da brine o djeci sa posebnim potrebama. Što se tiče Općine Tuzla mi ćemo sve završiti sa Udruženjem građana “Koraci nade” Tuzla i humanitarnom organizacijom Hilfswerk Austrija. Vječita namjena ovog objekta će biti briga o djeci sa posebnim potrebama”, izjavio je načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović.
Direktorica UG Koraci nade Jasmina Krivošija pozvala je sve potencijalne donatore koji su u mogućnosti i koji zainteresovani da humanim činom pomognu, kako bi ovaj objekat što prije zaživio. Njegov projekat je završen i nalazi se na reviziji. Gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama Koraci nade Tuzla trebala bi početi sredinom augusta.
Memorandum su potpisali, u ime Općine Tuzla načelnik Jasmin Imamović, te u ime HO Hilswerk Austrija šefica misije za BiH Suzana Jašarević.
http://www.tip.ba/2009/06/22/djeca-sa-p ... -centar-2/
Predstavnici Općine Tuzla, Udruženja građana “Koraci nade” Tuzla i humanitarne organizacije Hilfswerk Austrija potpisali su danas Memorandum o razumijevanju. Ovim se regulišu međusobni odnosi između potpisnika u sklopu Projekta “Izgradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama Koraci nade Tuzla”.
Procijenjena vrijednost projekta je oko 800.000 €, a sredstva su obezbijeđena u saradnji sa Raiffeisenzentralbank AG Austria, Rottary Club Austria, Općinom Tuzla i organizacijom „Koraci nade”. „U ovom momentu je sakupljeno 2/3 ukupnih sredstava, jer je projektom predviđen i zahtjev koji se odnosio na sprat, što je povećalo kvadraturu. Na kraju je i Raiffeisenzentralbank AG Austria dala manje sredstava od predviđenog. Ali mi i dalje radimo na prikupljanju sredstava i nadamo se da će na vrijeme biti obezbjeđena ukupna sredstva”, kazala je šefica misije Hilfswerk Austrija za Bosnu i Hercegovinu Suzana Jašarević.
Riječ je o objektu od oko 700 m2, koji će imati prizemlje i sprat, a nalazit će se u Ši Selu. U objektu su predviđeni razni kabineti, potrebni djeci sa posebnim potrebama. Sa djecom će raditi logopedi, defektolozi, fizioterapeuti. Predviđeno je da objekat ima i bazen, gdje će se vršiti terapije korisnika. „Oko polovine korisnika centra dolazi iz Tuzle, a druga polovina je iz ostalih općina Tuzlanskog kantona. Ovom prilikom pozivam i Vladu Tuzlanskog kantona da uloži sredstva u ovaj centar i time pokaže da brine o djeci sa posebnim potrebama. Što se tiče Općine Tuzla mi ćemo sve završiti sa Udruženjem građana “Koraci nade” Tuzla i humanitarnom organizacijom Hilfswerk Austrija. Vječita namjena ovog objekta će biti briga o djeci sa posebnim potrebama”, izjavio je načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović.
Direktorica UG Koraci nade Jasmina Krivošija pozvala je sve potencijalne donatore koji su u mogućnosti i koji zainteresovani da humanim činom pomognu, kako bi ovaj objekat što prije zaživio. Njegov projekat je završen i nalazi se na reviziji. Gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama Koraci nade Tuzla trebala bi početi sredinom augusta.
Memorandum su potpisali, u ime Općine Tuzla načelnik Jasmin Imamović, te u ime HO Hilswerk Austrija šefica misije za BiH Suzana Jašarević.
http://www.tip.ba/2009/06/22/djeca-sa-p ... -centar-2/
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1128 Re: Vijesti iz Tuzle
Zločin bez kazne
Travnik / Vitez
Napad HVO-a i hrvatskih civila na Tuzlanski konvoj spasa
1993.godine u junu mjesecu na području opština Vitez i Travnik pripadnici HVO-a i hrvatski civili napali su Tuzlanski konvoj spasa, koji je gladne 1993. godine značio jako puno zbog pomoći koju je nosio, napadnut je, opljačkan, mnogi su ranjeni i ubijeni.
Supruge ubijenih vozača
Prema izvještaju kojeg je tada sačinio Centar službi bezbjednosti Tuzla „U selu Rankovići, na ulasku u Travnik, žene i djeca su blokirali put tako da je konvoj morao stati, a žene su motkama počele razbijati stakla na vozilima. Tom prilikom došlo je do masovne pljačke, maltretiranja pa i silovanja od strane pripadnika lokalnog HVO-a.
Na ovom dijelu puta, prema izjavama učesnika konvoja, od strane pripadnika ekstremnog HVO mučki su ubijeni Fikret Hadžibeganović, suvozač u autobusu vlasništvo Rešada Bundevice iz Tuzle, Fikret Ademović, vozač DP „Mljekara“ u Tuzli, Mustafa Karić, vozač DD „Transport i mehanizacija“ iz Gračanice, Hamdo Mutišević i Hasan Gušić, vozači autobusa iz Tuzle kojeg su granatirani. Silovane su dvije još neidentifikovane žene, a veći broj učesnika konvoja je ranjen, pretučen i ponižavan na razne načine. Prema izjavama učesnika konvoja u Novom Travniku je u transporteru UNPROFOR-a primjećen i general-bojnik Milivoj Petković koji je, navodno, rekao da se to dešava zbog pogibije nekoliko pripadnika HVO prethodnog dana u sukobu sa Armijom BiH.
Prilikom ulaska u Vitez ponovo je došlo do otvaranja vatre od strane pripadnika lokalnog HVO, tako da je konvoj razbijen u više dijelova, a zatim je došlo ponovo do oružane pljačke, pri čemu je dio vozila usmjeren u kasarnu Vitez, dio na Kamenolom, a dio na Pješčaru. Učesnici konvoja morali su da istovaraju robu sa kamiona uz stalno maltretiranje i prijetnje bojovnika HVO. Prema izjavama vozača, u Tvornici eksploziva „Vitezit“ u Vitezu ubijena su dva nepoznata vozača“.
U trenutku kada je pravio ovaj izvještaj Centar službi bezbjednosti nije imao potpune podatke o broju poginulih. Naknadno je utvrđeno da je tom prilikom ubijen i Adil Akeljić, po radnoj obavezi vozač Logističkog centra Tuzla. Njegova, kao i porodice drugih žrtava imale su velike probleme sa državnom birokratijom prilikom dokazivanja nasilne smrti njihovih najdražih i ostvarivanju prava po tom osnovu.
U izjavi koju je neposredno nakon ovog zločina dala tuzlanskom „Frontu slobode“ Jasna Arcberger, organizatorka prikupljanja humanitarne pomoći u Austriji, i sama ranjena prilikom napada HVO, je naglasila:
„Najveća poniženja doživjeli smo neposredno nakon granatiranja. Jedan od bojovnika nam je uzviknuo: - Eto vam vaših Balija, hoće da vas pobiju. Potom su sve zdrave i prestrašene putnike poveli u jednu obližnju kuću i izdvojili Hrvate od Muslimana. Svim Muslimanima su pokupili novac i dragocijenosti. Računam da su ljudima oduzeli najmanje 300.000 DM. To veče poveli su nas u Vitez. Nikome nisu dali ni jaknu iz autobusa da uzme. Spavali smo na livadi pred bazom UNPROFOR-a. Polugola djeca su plakala i drhtala od zime. Tražili smo od UNPROFOR-a da nam pomognu. Hladno, engleski, su rekli da nemaju mandat za tako nešto“.
Iako izgubljeni životi predstavljaju najveći gubitak, napadom na tuzlanski „Konvoj spasa“ u kojeg su bile uprte uči cijelog tuzlansklog regiona, pričinjena je i ogromna materijalna šteta. U sastavu ovog konvoja bila je i pomoć koju su u Austriji prikupili Karitas iz Graca, tadašnji predsjednik Štajerske pokrajine dr Jozef Krajner i Tuzlacima poznata humanitarka Jasna Arcberger. Vrijednost samo ove donacije koja je bila smještena u tri autobusa iznosila je oko 2 miliona njemačkih maraka.
Napadom na konvoj i pljačkom humanitarne pomoći upućene opštinama tuzlanskog regiona pričinjena je slijedeća materijalna šteta:
TUZLA: oteta 22 kamiona sa robom, dva sanitetska kombija sa opremom i lijekovima, oko milion DM gotovine, velika količina robe široke potrošnje koja je zajedno sa vozilima procjenjena na oko 7 miliona maraka.
LUKAVAC: ukradeno 31 teretno vozilo, dva kombija, oko 100.000 DM gotovog novca i značajna količina roba široke potrošnje u vrijednosti od 800.000 DM.
ŽIVINICE: ukradeno 30 teretnih vozila, 2 putnička automobila, 25.000 DM gotovog novca, robe široke potrošnje u vrijednosti od 200.000 DM i oko 200 tona druge robe čija vrijednost nije utvrđena.
KLADANJ: ukradena 3 putnička vozila
KALESIJA: ukradeno 11 teretnih vozila, 4 putnička, 2 kombija, 70.000 DM gotovine, robe za široku potrošnju u vrijednosti od 15.000 DM i 80 tona druge robe čija vrijednost nije utvrđena.
GRADAČAC: ukradeno 1 teretno, 1 putničko vozilo, 1.500 DM gotovine i robe za široku potrošnju u vrijednosti od 30.000 DM.
GRAČANICA: ukradeno 15 kamiona, 4 automobila. Ukupna vrijednost otete robe i prevoznih sredstava oko 2 miliona DM.
SREBRENIK: ukradeno 12 kamiona, 2 automobila, 2 kombija, oko 100.000 DM gotovine i oko 150 tona raznih vrsta robe čija vrijednost nije procjenjena.
BANOVIĆI: ukradena 2 kamiona i oko 20 tona razne robe.
ZVORNIK: ukradena 2 kamiona, 2 autombila. Ukupna vrijednost opljačkanih prevoznih sredstava i robe oko 5 miliona DM.
BRČKO: ukradena 4 kamiona, 1 kombi, roba široke potrošnje u vrijednosti od 200.000 DM i oko 40 tona druge vrste robe čija vrijednost nije procjenjena.
ČELIĆ: ukradeno 6 kamiona sa robom, 2 automobila, 1 kombi. Vrijednost ukradenog oko 1, 5 milion KM.
Rezime: Napadom HVO na tuzlanski „Konvoj spasa“ oteto je 142 teretna vozila, 20 putničkih, dvet kombija, otuđeno oko 1, 3 miliona DM gotovine, robe široke potrošnje u vrijednosti oko 17 miliona KM i oko 500 tona drugih vrsta roba čije vrijednost nije iskazana.
Šesnaest godina nakon ovakvog zločinačkog čina, čije su posljedice registrovale i kamere HTV-a i CNN-a, nije utvrđena ničija odgovornost.
Vitez, juni '93: Napad HVO-a i hrvatskih civila na Tuzlanski humanitarni konvoj
Travnik / Vitez
Napad HVO-a i hrvatskih civila na Tuzlanski konvoj spasa
1993.godine u junu mjesecu na području opština Vitez i Travnik pripadnici HVO-a i hrvatski civili napali su Tuzlanski konvoj spasa, koji je gladne 1993. godine značio jako puno zbog pomoći koju je nosio, napadnut je, opljačkan, mnogi su ranjeni i ubijeni.
Supruge ubijenih vozača
Prema izvještaju kojeg je tada sačinio Centar službi bezbjednosti Tuzla „U selu Rankovići, na ulasku u Travnik, žene i djeca su blokirali put tako da je konvoj morao stati, a žene su motkama počele razbijati stakla na vozilima. Tom prilikom došlo je do masovne pljačke, maltretiranja pa i silovanja od strane pripadnika lokalnog HVO-a.
Na ovom dijelu puta, prema izjavama učesnika konvoja, od strane pripadnika ekstremnog HVO mučki su ubijeni Fikret Hadžibeganović, suvozač u autobusu vlasništvo Rešada Bundevice iz Tuzle, Fikret Ademović, vozač DP „Mljekara“ u Tuzli, Mustafa Karić, vozač DD „Transport i mehanizacija“ iz Gračanice, Hamdo Mutišević i Hasan Gušić, vozači autobusa iz Tuzle kojeg su granatirani. Silovane su dvije još neidentifikovane žene, a veći broj učesnika konvoja je ranjen, pretučen i ponižavan na razne načine. Prema izjavama učesnika konvoja u Novom Travniku je u transporteru UNPROFOR-a primjećen i general-bojnik Milivoj Petković koji je, navodno, rekao da se to dešava zbog pogibije nekoliko pripadnika HVO prethodnog dana u sukobu sa Armijom BiH.
Prilikom ulaska u Vitez ponovo je došlo do otvaranja vatre od strane pripadnika lokalnog HVO, tako da je konvoj razbijen u više dijelova, a zatim je došlo ponovo do oružane pljačke, pri čemu je dio vozila usmjeren u kasarnu Vitez, dio na Kamenolom, a dio na Pješčaru. Učesnici konvoja morali su da istovaraju robu sa kamiona uz stalno maltretiranje i prijetnje bojovnika HVO. Prema izjavama vozača, u Tvornici eksploziva „Vitezit“ u Vitezu ubijena su dva nepoznata vozača“.
U trenutku kada je pravio ovaj izvještaj Centar službi bezbjednosti nije imao potpune podatke o broju poginulih. Naknadno je utvrđeno da je tom prilikom ubijen i Adil Akeljić, po radnoj obavezi vozač Logističkog centra Tuzla. Njegova, kao i porodice drugih žrtava imale su velike probleme sa državnom birokratijom prilikom dokazivanja nasilne smrti njihovih najdražih i ostvarivanju prava po tom osnovu.
U izjavi koju je neposredno nakon ovog zločina dala tuzlanskom „Frontu slobode“ Jasna Arcberger, organizatorka prikupljanja humanitarne pomoći u Austriji, i sama ranjena prilikom napada HVO, je naglasila:
„Najveća poniženja doživjeli smo neposredno nakon granatiranja. Jedan od bojovnika nam je uzviknuo: - Eto vam vaših Balija, hoće da vas pobiju. Potom su sve zdrave i prestrašene putnike poveli u jednu obližnju kuću i izdvojili Hrvate od Muslimana. Svim Muslimanima su pokupili novac i dragocijenosti. Računam da su ljudima oduzeli najmanje 300.000 DM. To veče poveli su nas u Vitez. Nikome nisu dali ni jaknu iz autobusa da uzme. Spavali smo na livadi pred bazom UNPROFOR-a. Polugola djeca su plakala i drhtala od zime. Tražili smo od UNPROFOR-a da nam pomognu. Hladno, engleski, su rekli da nemaju mandat za tako nešto“.
Iako izgubljeni životi predstavljaju najveći gubitak, napadom na tuzlanski „Konvoj spasa“ u kojeg su bile uprte uči cijelog tuzlansklog regiona, pričinjena je i ogromna materijalna šteta. U sastavu ovog konvoja bila je i pomoć koju su u Austriji prikupili Karitas iz Graca, tadašnji predsjednik Štajerske pokrajine dr Jozef Krajner i Tuzlacima poznata humanitarka Jasna Arcberger. Vrijednost samo ove donacije koja je bila smještena u tri autobusa iznosila je oko 2 miliona njemačkih maraka.
Napadom na konvoj i pljačkom humanitarne pomoći upućene opštinama tuzlanskog regiona pričinjena je slijedeća materijalna šteta:
TUZLA: oteta 22 kamiona sa robom, dva sanitetska kombija sa opremom i lijekovima, oko milion DM gotovine, velika količina robe široke potrošnje koja je zajedno sa vozilima procjenjena na oko 7 miliona maraka.
LUKAVAC: ukradeno 31 teretno vozilo, dva kombija, oko 100.000 DM gotovog novca i značajna količina roba široke potrošnje u vrijednosti od 800.000 DM.
ŽIVINICE: ukradeno 30 teretnih vozila, 2 putnička automobila, 25.000 DM gotovog novca, robe široke potrošnje u vrijednosti od 200.000 DM i oko 200 tona druge robe čija vrijednost nije utvrđena.
KLADANJ: ukradena 3 putnička vozila
KALESIJA: ukradeno 11 teretnih vozila, 4 putnička, 2 kombija, 70.000 DM gotovine, robe za široku potrošnju u vrijednosti od 15.000 DM i 80 tona druge robe čija vrijednost nije utvrđena.
GRADAČAC: ukradeno 1 teretno, 1 putničko vozilo, 1.500 DM gotovine i robe za široku potrošnju u vrijednosti od 30.000 DM.
GRAČANICA: ukradeno 15 kamiona, 4 automobila. Ukupna vrijednost otete robe i prevoznih sredstava oko 2 miliona DM.
SREBRENIK: ukradeno 12 kamiona, 2 automobila, 2 kombija, oko 100.000 DM gotovine i oko 150 tona raznih vrsta robe čija vrijednost nije procjenjena.
BANOVIĆI: ukradena 2 kamiona i oko 20 tona razne robe.
ZVORNIK: ukradena 2 kamiona, 2 autombila. Ukupna vrijednost opljačkanih prevoznih sredstava i robe oko 5 miliona DM.
BRČKO: ukradena 4 kamiona, 1 kombi, roba široke potrošnje u vrijednosti od 200.000 DM i oko 40 tona druge vrste robe čija vrijednost nije procjenjena.
ČELIĆ: ukradeno 6 kamiona sa robom, 2 automobila, 1 kombi. Vrijednost ukradenog oko 1, 5 milion KM.
Rezime: Napadom HVO na tuzlanski „Konvoj spasa“ oteto je 142 teretna vozila, 20 putničkih, dvet kombija, otuđeno oko 1, 3 miliona DM gotovine, robe široke potrošnje u vrijednosti oko 17 miliona KM i oko 500 tona drugih vrsta roba čije vrijednost nije iskazana.
Šesnaest godina nakon ovakvog zločinačkog čina, čije su posljedice registrovale i kamere HTV-a i CNN-a, nije utvrđena ničija odgovornost.
Vitez, juni '93: Napad HVO-a i hrvatskih civila na Tuzlanski humanitarni konvoj
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1129 Re: Vijesti iz Tuzle
Likovna kolonija Breške propraćena je nizom drugih jubileja
Deseta jubilarna Likovna kolonija Breške ove godine popraćena je nizom jubileja i time njezin značaj postaje dosta veći te će i sami umjetnici svojim likovnim djelima ovu koloniju učiniti dosta posebnijom.
2009. godina je u potpunosti jubilarna jer na svjetskom nivou Franjevci slave 800 godina od osnivanja franjevačkog reda, Župna zajednica Breške, koja je domaćin likovnih kolonija slavi također 170 godina, časne sestre Kćeri Božje ljubavi također proslavljaju 125. rođendan od dolaska u ovo malo tuzlansko mjesto i kada su utemeljile školu, Crkva na Breškama također ove godine proslavlja 120 godina, a uz sve to ove godine je i jubilarna deseta Međunarodna likovna kolonija Breške.
- Ovi jubileji i slavlja uvijek su prilika da nekog pohvalimo i da se divimo snazi i upornosti ljudi. Ipak, ovi jubileji nisu samo prilika za slavlje, oni su prilika za provjeru ideja, temelja, orjentira i mnogo toga. Da bi neke čovjekova ideja preživjela i odgovorila modernim izazovima, potrebno je stati i promišljati kako dalje. Iako je sve pogodila finansijska kriza i znamo da je bez novaca bilo što teško napraviti, svjedoci smo da čovjekova upornost uvijek pobjeđuje i dolazi u najboljem trenutku, rekao je tuzlanski gvardijan fra Zdravko Anđić.
Stati danas ne znači da čovjek treba biti pasivan, već to znači duhovni hod intelekta i duhovnog puta k novim vizijama i novim idejama. Sve ono što je tako ovogodišnju koloniju trebalo sputati i spriječiti možda da se ona održi, ipak nije, jer duhovni intelekt je pobijedio. Ovogodišnja likovna kolonija Breške je poticaj i snaga kako ići dalje.
- Biti hrabar znači imati vedru budućnost i znati se uhvatiti u koštac sa svim nedaćama i nevoljama s ciljem jasne vizije nečega boljeg i ljepšega, naglasio je fra Zdravko.
Fundus Napretka do sada broji oko 320 umjetničkih djela nastalih na Kolonijama proteklih deset godina, a predviđa se da će i ova Kolonija iza sebe ostaviti oko 30 umjetničkih djela. Nikola Čiča posebno je istaknuo činjenicu da se ovakvim fundusom djela može malo koja institucija pohvaliti na području BiH. Ove godine se javila i jedna ideja, a to je da se jedan dio slika dobrotvornim aukcijama pokuša prodati od čega bi se stipendirali siromašni, a nadareni učenici i studenti. Ova već tradicionalna manifestacija održava se u okviru kulturne manifestacije „Ljeto u Tuzli“ i među ljubiteljima umjetnosti ima brojnu publiku i moćnu duhovnu potporu. Tradicionalni, pokrovitelji ove kulturne manifestacije su Vlada TK-a, Općina Tuzla i Franjevački samostan „Sv. Petra i Pavla“ u Tuzli.
Ovogodišnja likovna kolonija okupit će umjetnike iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Mađarske, Češke i Makedonije. Ove godine Češka prvi puta sudjeluje na likovnoj koloniji i češka umjetnica Petra Jovanovska vuče korijene s ovih prostora. iz Mađarske stiže umjetnica Adrien Farkas i umjetnik Kalman Bukosti. Iz Srbije dolazi Anđelka Dulić i Divna Lulić Jovičić. Iz Hrvatske dolazi Drago Marelja i Ivan Perak. Moguće je da će još neki umjetnici doći na kraći period. Uz inostrane umjetnike na koloniji će učestvovati i domaći umjetnici Vinko Lamešić, Fuad Kasumović, Čazim Sarajlić i Aleksandar Marković.
Umjetnici će ove godine slikati na više lokacija u Tuzli, a planirano je da slikaju i izvan grada, u Lukavcu i tamošnjem jezeru Bistarac. Predsjednik HKD Napredak Tuzla Nikola Čiča posebno se osvrnuo na činjenicu da i uz nedostatak novca kolonija nikada neće stati, već da će i dalje postati događaj i vrijeme kada Tuzla postaje središte umjetnosti.
Koloniju je u nedjelju svečano otvorio hrvatski konzul Josip Juras, čija zemlje ove godine slavi svoju punoljetnost i čime se prudrižila nizu jubileja koji se ove godine proslavljaju.
Na koloniji sudjeluje 12 umjetnika iz BiH, Hrvatske, Srbije, Mađarske i Češke. Treba naglasiti da će ove godine umjetnici imati priliku za druženje s članovima Udruge Breščani koji su već jučer za njih priredili priredbu na kojoj je sudjelovalo niz folklornih skupina iz Husina, Ljubača, Doknja i Brežaka. Upriličena je i izložba narodnih nošnji, ručnih radova i starinskih predmeta.
M.Nikolić
Deseta jubilarna Likovna kolonija Breške ove godine popraćena je nizom jubileja i time njezin značaj postaje dosta veći te će i sami umjetnici svojim likovnim djelima ovu koloniju učiniti dosta posebnijom.
2009. godina je u potpunosti jubilarna jer na svjetskom nivou Franjevci slave 800 godina od osnivanja franjevačkog reda, Župna zajednica Breške, koja je domaćin likovnih kolonija slavi također 170 godina, časne sestre Kćeri Božje ljubavi također proslavljaju 125. rođendan od dolaska u ovo malo tuzlansko mjesto i kada su utemeljile školu, Crkva na Breškama također ove godine proslavlja 120 godina, a uz sve to ove godine je i jubilarna deseta Međunarodna likovna kolonija Breške.
- Ovi jubileji i slavlja uvijek su prilika da nekog pohvalimo i da se divimo snazi i upornosti ljudi. Ipak, ovi jubileji nisu samo prilika za slavlje, oni su prilika za provjeru ideja, temelja, orjentira i mnogo toga. Da bi neke čovjekova ideja preživjela i odgovorila modernim izazovima, potrebno je stati i promišljati kako dalje. Iako je sve pogodila finansijska kriza i znamo da je bez novaca bilo što teško napraviti, svjedoci smo da čovjekova upornost uvijek pobjeđuje i dolazi u najboljem trenutku, rekao je tuzlanski gvardijan fra Zdravko Anđić.
Stati danas ne znači da čovjek treba biti pasivan, već to znači duhovni hod intelekta i duhovnog puta k novim vizijama i novim idejama. Sve ono što je tako ovogodišnju koloniju trebalo sputati i spriječiti možda da se ona održi, ipak nije, jer duhovni intelekt je pobijedio. Ovogodišnja likovna kolonija Breške je poticaj i snaga kako ići dalje.
- Biti hrabar znači imati vedru budućnost i znati se uhvatiti u koštac sa svim nedaćama i nevoljama s ciljem jasne vizije nečega boljeg i ljepšega, naglasio je fra Zdravko.
Fundus Napretka do sada broji oko 320 umjetničkih djela nastalih na Kolonijama proteklih deset godina, a predviđa se da će i ova Kolonija iza sebe ostaviti oko 30 umjetničkih djela. Nikola Čiča posebno je istaknuo činjenicu da se ovakvim fundusom djela može malo koja institucija pohvaliti na području BiH. Ove godine se javila i jedna ideja, a to je da se jedan dio slika dobrotvornim aukcijama pokuša prodati od čega bi se stipendirali siromašni, a nadareni učenici i studenti. Ova već tradicionalna manifestacija održava se u okviru kulturne manifestacije „Ljeto u Tuzli“ i među ljubiteljima umjetnosti ima brojnu publiku i moćnu duhovnu potporu. Tradicionalni, pokrovitelji ove kulturne manifestacije su Vlada TK-a, Općina Tuzla i Franjevački samostan „Sv. Petra i Pavla“ u Tuzli.
Ovogodišnja likovna kolonija okupit će umjetnike iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Mađarske, Češke i Makedonije. Ove godine Češka prvi puta sudjeluje na likovnoj koloniji i češka umjetnica Petra Jovanovska vuče korijene s ovih prostora. iz Mađarske stiže umjetnica Adrien Farkas i umjetnik Kalman Bukosti. Iz Srbije dolazi Anđelka Dulić i Divna Lulić Jovičić. Iz Hrvatske dolazi Drago Marelja i Ivan Perak. Moguće je da će još neki umjetnici doći na kraći period. Uz inostrane umjetnike na koloniji će učestvovati i domaći umjetnici Vinko Lamešić, Fuad Kasumović, Čazim Sarajlić i Aleksandar Marković.
Umjetnici će ove godine slikati na više lokacija u Tuzli, a planirano je da slikaju i izvan grada, u Lukavcu i tamošnjem jezeru Bistarac. Predsjednik HKD Napredak Tuzla Nikola Čiča posebno se osvrnuo na činjenicu da i uz nedostatak novca kolonija nikada neće stati, već da će i dalje postati događaj i vrijeme kada Tuzla postaje središte umjetnosti.
Koloniju je u nedjelju svečano otvorio hrvatski konzul Josip Juras, čija zemlje ove godine slavi svoju punoljetnost i čime se prudrižila nizu jubileja koji se ove godine proslavljaju.
Na koloniji sudjeluje 12 umjetnika iz BiH, Hrvatske, Srbije, Mađarske i Češke. Treba naglasiti da će ove godine umjetnici imati priliku za druženje s članovima Udruge Breščani koji su već jučer za njih priredili priredbu na kojoj je sudjelovalo niz folklornih skupina iz Husina, Ljubača, Doknja i Brežaka. Upriličena je i izložba narodnih nošnji, ručnih radova i starinskih predmeta.
M.Nikolić
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1130 Re: Vijesti iz Tuzle
Prijem u povodu Dana državnosti republike Hrvatske
U povodu Dana državnosti Republike Hrvatske, 25. juna sinoć je u Tuzli, u organizaciji Generalnog konzulata RH u Tuzli upriličen prijem za predstavnike političkog, vjerskog, kulturnog i javnog života Tuzlanskog i Posavskog kantona, te Distrikta Brčko, kao i za predstavnike iz 10 općina Republike Srpske koje se nalaze na tom konzularnom području.
Tom prilikom generalni konzul RH Josip Juras rekao je da će se sutra napuniti tačno 18 godina od kada je Hrvatski sabor donio historijske odluke na osnovu izražene volje većine hrvatskih građana. Prema riječima konzula Jurasa, kroz to razdoblje Hrvatska je napravila puno, posebno u obrazovanju, kulturi, nauci i zdravstvu, a na vanjsko političkom planu čuvala je dobrosusjedske odnose.
“Susjedi su vrlo bitni za raspoloživost i za egzistenciju svake države, sa susjedima se uvijek treba razgovarati i pregovarati, jer ako nakon toga slijede uspjesi. Hrvatska je prošle godine ušla u NATO savez , a to znači sigurnost ne samo za RH , nego i za susjedne zemlje, a u prvom redu mislim na BiH. Iako je ovo vrijeme globalne ekonomske krize, NATO savez donosi mogućnosti jačanja ekonomije ne samo RH nego i susjednih država, u prvom redu BiH, jer imamo se pravo takmičiti i javljati na tendere u okružju NATO saveza”, rekao je konzul Juras.
Govoreći o odnosu između RH i BiH, Juras je kazao da Hrvatska vodi i jača razgovore s BiH, ali i da ima određenih nesporazuma. Oni se rješavaju i rješavat će se, rekao je konzul, ističući kako Hrvatska želi i čini sve da uđe u Europsku uniju. Podsjetio je da Hrvatska po svom ustavnom zakonu vodi brigu o Hrvatima i hrvatskim državljanima na području BiH. “Temeljna odrednica hrvatske politike je konstitutivnost sva tri naroda na području BiH, i bošnjačkog i srpskog, ali i drugih naroda. Svi moraju živjeti u miru, raditi za uspješniju i sretniju budućnost”, kazao je Juras.
Na kraju svoga obraćanja poručio je da je za dobrosusjedske odnose bitno dobro susjedstvo, uzajamno povjerenje, suverenitet i teritorijalna cjelovitost svake države, kako i RH i tako i BiH.
(FENA)
U povodu Dana državnosti Republike Hrvatske, 25. juna sinoć je u Tuzli, u organizaciji Generalnog konzulata RH u Tuzli upriličen prijem za predstavnike političkog, vjerskog, kulturnog i javnog života Tuzlanskog i Posavskog kantona, te Distrikta Brčko, kao i za predstavnike iz 10 općina Republike Srpske koje se nalaze na tom konzularnom području.
Tom prilikom generalni konzul RH Josip Juras rekao je da će se sutra napuniti tačno 18 godina od kada je Hrvatski sabor donio historijske odluke na osnovu izražene volje većine hrvatskih građana. Prema riječima konzula Jurasa, kroz to razdoblje Hrvatska je napravila puno, posebno u obrazovanju, kulturi, nauci i zdravstvu, a na vanjsko političkom planu čuvala je dobrosusjedske odnose.
“Susjedi su vrlo bitni za raspoloživost i za egzistenciju svake države, sa susjedima se uvijek treba razgovarati i pregovarati, jer ako nakon toga slijede uspjesi. Hrvatska je prošle godine ušla u NATO savez , a to znači sigurnost ne samo za RH , nego i za susjedne zemlje, a u prvom redu mislim na BiH. Iako je ovo vrijeme globalne ekonomske krize, NATO savez donosi mogućnosti jačanja ekonomije ne samo RH nego i susjednih država, u prvom redu BiH, jer imamo se pravo takmičiti i javljati na tendere u okružju NATO saveza”, rekao je konzul Juras.
Govoreći o odnosu između RH i BiH, Juras je kazao da Hrvatska vodi i jača razgovore s BiH, ali i da ima određenih nesporazuma. Oni se rješavaju i rješavat će se, rekao je konzul, ističući kako Hrvatska želi i čini sve da uđe u Europsku uniju. Podsjetio je da Hrvatska po svom ustavnom zakonu vodi brigu o Hrvatima i hrvatskim državljanima na području BiH. “Temeljna odrednica hrvatske politike je konstitutivnost sva tri naroda na području BiH, i bošnjačkog i srpskog, ali i drugih naroda. Svi moraju živjeti u miru, raditi za uspješniju i sretniju budućnost”, kazao je Juras.
Na kraju svoga obraćanja poručio je da je za dobrosusjedske odnose bitno dobro susjedstvo, uzajamno povjerenje, suverenitet i teritorijalna cjelovitost svake države, kako i RH i tako i BiH.
(FENA)
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1131 Re: Vijesti iz Tuzle
Franjevački samostan - Koncert klasične muzike
U sklopu manifestacije "Petrovo u Tuzli" u petak, 26. juna u 19 sati u Franjevačkom samostanu Sv.Petra i Pavla bit će održan koncert klasične muzike. Gost večeri je orguljaš Libor Dudaš
Obilježavanje 26.juna Međunarodnog dana podrške žrtvama torture
Povodom obilježavanja 26.juna Međunarodnog dana podrške žrtvama torture, održat će Manifestacija ''Zajedno protiv torture'' u organizaciji UG "Viva žene" i uz podršku Omladinskog pokreta "Revolt". Manifestacija je namjenjena za sve građane, koji žele da na kreativan način podrže žrtve torture. 26.06.2009 19:00 TTC TELEX
"Skadarlijske noći" od 25. do 27. juna u Hotelu Tuzla
U okviru manifestacije "Ljeto u Tuzli" u Hotelu Tuzla će biti održana prva kulturna manifestacija pod nazivom „Skadarlijske noći“. Cilj ove zabave je razmjena kultura sa zemljama u regionu ."Skadarlijske noći" u Tuzli će trajati tri dana 25. i 26. juna u Kristalnoj dvorani hotela, te 27. juna u Nacionalnom restoranu.
Hafiska dova
U nedjelju, 28. juna 2009. održat će se Hafiska dova Edinu Smajiću, prvom tuzlanskom hafizu u posljednjih osamdeset godina.
Dova će biti proučena poslije podne namaza u Behram-begovoj (Šarenoj) džamiji.
Hafiz Edin Smajić rođen je 31. 08. 1982. godine u Tuzli od oca Hamze i majke Berside. Završio je Srednju ekonomsku školu u Tuzli i student je na Ekonomskom fakultetu. Zaposlen je u JZU Univerzitetski klinički centar Tuzla. Njegov muhaffiz je bio hfz. Sabahudin-ef. Skejić
Sedmica evropskog filma
U Kući plamena mira Tuzla od 22. do 26. juna 2009. sa početkom u 20 sati planirane su projekcije filmova.
Ulaz slobodan!
U sklopu manifestacije "Petrovo u Tuzli" u petak, 26. juna u 19 sati u Franjevačkom samostanu Sv.Petra i Pavla bit će održan koncert klasične muzike. Gost večeri je orguljaš Libor Dudaš
Obilježavanje 26.juna Međunarodnog dana podrške žrtvama torture
Povodom obilježavanja 26.juna Međunarodnog dana podrške žrtvama torture, održat će Manifestacija ''Zajedno protiv torture'' u organizaciji UG "Viva žene" i uz podršku Omladinskog pokreta "Revolt". Manifestacija je namjenjena za sve građane, koji žele da na kreativan način podrže žrtve torture. 26.06.2009 19:00 TTC TELEX
"Skadarlijske noći" od 25. do 27. juna u Hotelu Tuzla
U okviru manifestacije "Ljeto u Tuzli" u Hotelu Tuzla će biti održana prva kulturna manifestacija pod nazivom „Skadarlijske noći“. Cilj ove zabave je razmjena kultura sa zemljama u regionu ."Skadarlijske noći" u Tuzli će trajati tri dana 25. i 26. juna u Kristalnoj dvorani hotela, te 27. juna u Nacionalnom restoranu.
Hafiska dova
U nedjelju, 28. juna 2009. održat će se Hafiska dova Edinu Smajiću, prvom tuzlanskom hafizu u posljednjih osamdeset godina.
Dova će biti proučena poslije podne namaza u Behram-begovoj (Šarenoj) džamiji.
Hafiz Edin Smajić rođen je 31. 08. 1982. godine u Tuzli od oca Hamze i majke Berside. Završio je Srednju ekonomsku školu u Tuzli i student je na Ekonomskom fakultetu. Zaposlen je u JZU Univerzitetski klinički centar Tuzla. Njegov muhaffiz je bio hfz. Sabahudin-ef. Skejić
Sedmica evropskog filma
U Kući plamena mira Tuzla od 22. do 26. juna 2009. sa početkom u 20 sati planirane su projekcije filmova.
Ulaz slobodan!
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1132 Re: Vijesti iz Tuzle
Dana 25.06 2009 godine navršilo se šest mjeseci od prerane smrti doc.dr.med.sci Nedreta Mujkanovića.
Rukovodstvo KV Stranke za Bosnu i Hercegovinu se sa ponosom sjeća njegove plemenitosti,ljudskosti i dobrih djela.
Neka mu je vječni rahmet .
Rukovodstvo KV Stranke za Bosnu i Hercegovinu se sa ponosom sjeća njegove plemenitosti,ljudskosti i dobrih djela.
Neka mu je vječni rahmet .
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1133 Re: Vijesti iz Tuzle
Obilježen međunarodni dan UN-a protiv torture
Generalna skupština UN-a je 1984. godine usvojila Konvenciju protiv torture i drugih surovih, nehumanih i ponižavajućih postupaka i kažnjavanja, a dokument je stupio na snagu 26. juna 1987. Konvencija obavezuje države potpisnice da torturu proglase kriminalnim djelom i da krivično gone i kažnjavaju počinioce takvih djela.
Bosna i Hercegovina jedna od potpisnica UN deklaracije o ljudskim pravima i pratećih konvencija preuzela je obaveze da omogući jednaka prava i tretman za sve žrtve torture.
Kako bi obilježila Međunarodni dan UN-a protiv torture i lošeg postupanja, Delegacija Evropske komisije u BiH pridružila se globalnim naporima u borbi protiv torture, podržavajući niz aktivnosti organizovanih kao dio kampanje “Zajedno protiv torture”. Domaće nevladine organizacije iz cijele Bosne i Hercegovine bili su partneri u organizovanju ove kampanje.
Tim povodom Udruženje građana „Vive žene“ iz Tuzle večeras je na prostoru stadiona Teleks organizovalo obilježavanje 26.juna Međunarodnog dana podrške žrtvama torture pod sloganom “Zajedno protiv torture”.
Najčešće žrtve torture u našoj zemlji su bivši zarobljenici logora tokom agresije na BiH. U posljednje vrijeme prisutan je i povećan broj nasilja u porodici. Od 1993. godine kada je osnovano UG “Vive žene” kroz ovaj centar je prošlo više od 5.000 žrtava rata ili osoba pogođenih ratom. Tortura je nedozvoljeno djelo prema međunarodnim zakonima, ali je i dalje prisutna u preko 100 zemalja širom svijeta. Tortura uništava kako muškarce, žene tako i djecu, porodice i cjelokupne zajednice. Tortura sprečava zajednice da se humano i ekonomski razvijaju, što je osnovno pravo svakog ljudskog bića.
Na večerašnjoj manifestaciji od Vlade Bosne i Hercegovine zatraženo je da omogući jednaka prava i tretman za sve žrtve torture.
“26.juni kao simbol nas pokreće i daje moralnu, etičku i profesionalnu obavezu da radimo na prevenciji torture i da se borimo za osiguranje prava osoba koja su preživjela torturu. Više od dekade se u svijetu obilježava 26. juni gdje hiljade osoba i organizacija sirom svijeta govore protiv torture i zahtjevaju osiguranje prava osoba koje su preživjele torturu. Danas odajemo počast svim djevojčicama i dječacima, ženama i muškarcima koji su bili izloženi ovom užasnom zločinu, onima koji su izgubili svoj život na taj način i svima onima koji su preživjeli. Svi zajedno, širom svijeta, na današnji dan stojimo Zajedno protiv torture“ - navode predstavnici UG „Vive žene“.
Na večerašnjoj manifestaciji organizovane su radionice za djecu , lutkarska predstava ''Bajke iz stare sehare'' koju su izveli Ivana Milosavljević i Enver Hasić, članovi Lutkarskog teatra “Sale” iz Tuzle. Za mlade je priređen koncert tuzlanskih bendova Zgate i Fetus.
Program su podržali: Delegacija Evropske komisije u BiH, Omladinski pokret "Revolt”, Tuzlanska pivara, Bihaćka pivara, Pizzerija “Dalma” i Coloseum.
Generalna skupština UN-a je 1984. godine usvojila Konvenciju protiv torture i drugih surovih, nehumanih i ponižavajućih postupaka i kažnjavanja, a dokument je stupio na snagu 26. juna 1987. Konvencija obavezuje države potpisnice da torturu proglase kriminalnim djelom i da krivično gone i kažnjavaju počinioce takvih djela.
Bosna i Hercegovina jedna od potpisnica UN deklaracije o ljudskim pravima i pratećih konvencija preuzela je obaveze da omogući jednaka prava i tretman za sve žrtve torture.
Kako bi obilježila Međunarodni dan UN-a protiv torture i lošeg postupanja, Delegacija Evropske komisije u BiH pridružila se globalnim naporima u borbi protiv torture, podržavajući niz aktivnosti organizovanih kao dio kampanje “Zajedno protiv torture”. Domaće nevladine organizacije iz cijele Bosne i Hercegovine bili su partneri u organizovanju ove kampanje.
Tim povodom Udruženje građana „Vive žene“ iz Tuzle večeras je na prostoru stadiona Teleks organizovalo obilježavanje 26.juna Međunarodnog dana podrške žrtvama torture pod sloganom “Zajedno protiv torture”.
Najčešće žrtve torture u našoj zemlji su bivši zarobljenici logora tokom agresije na BiH. U posljednje vrijeme prisutan je i povećan broj nasilja u porodici. Od 1993. godine kada je osnovano UG “Vive žene” kroz ovaj centar je prošlo više od 5.000 žrtava rata ili osoba pogođenih ratom. Tortura je nedozvoljeno djelo prema međunarodnim zakonima, ali je i dalje prisutna u preko 100 zemalja širom svijeta. Tortura uništava kako muškarce, žene tako i djecu, porodice i cjelokupne zajednice. Tortura sprečava zajednice da se humano i ekonomski razvijaju, što je osnovno pravo svakog ljudskog bića.
Na večerašnjoj manifestaciji od Vlade Bosne i Hercegovine zatraženo je da omogući jednaka prava i tretman za sve žrtve torture.
“26.juni kao simbol nas pokreće i daje moralnu, etičku i profesionalnu obavezu da radimo na prevenciji torture i da se borimo za osiguranje prava osoba koja su preživjela torturu. Više od dekade se u svijetu obilježava 26. juni gdje hiljade osoba i organizacija sirom svijeta govore protiv torture i zahtjevaju osiguranje prava osoba koje su preživjele torturu. Danas odajemo počast svim djevojčicama i dječacima, ženama i muškarcima koji su bili izloženi ovom užasnom zločinu, onima koji su izgubili svoj život na taj način i svima onima koji su preživjeli. Svi zajedno, širom svijeta, na današnji dan stojimo Zajedno protiv torture“ - navode predstavnici UG „Vive žene“.
Na večerašnjoj manifestaciji organizovane su radionice za djecu , lutkarska predstava ''Bajke iz stare sehare'' koju su izveli Ivana Milosavljević i Enver Hasić, članovi Lutkarskog teatra “Sale” iz Tuzle. Za mlade je priređen koncert tuzlanskih bendova Zgate i Fetus.
Program su podržali: Delegacija Evropske komisije u BiH, Omladinski pokret "Revolt”, Tuzlanska pivara, Bihaćka pivara, Pizzerija “Dalma” i Coloseum.
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1134 Re: Vijesti iz Tuzle
"Skadarlijske noći" od 25. do 27. juna u Hotelu Tuzla
U okviru manifestacije "Ljeto u Tuzli" u Hotelu Tuzla je održana prva kulturna manifestacija pod nazivom „Skadarlijske noći“. Cilj ove zabave je razmjena kultura sa zemljama u regionu ."Skadarlijske noći" u Tuzli će trajati tri dana 25. i 26. juna u Kristalnoj dvorani hotela, te 27. juna u Nacionalnom restoranu.
U okviru manifestacije "Ljeto u Tuzli" u Hotelu Tuzla je održana prva kulturna manifestacija pod nazivom „Skadarlijske noći“. Cilj ove zabave je razmjena kultura sa zemljama u regionu ."Skadarlijske noći" u Tuzli će trajati tri dana 25. i 26. juna u Kristalnoj dvorani hotela, te 27. juna u Nacionalnom restoranu.
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1135 Re: Vijesti iz Tuzle
Nakon 80 godina i Tuzla dobila novog hafiza
Pred predstavnicima tuzlanskog medžlisa, brojnim hafizima, vjernicima i gostima, danas je u Šarenoj džamiji učena hafiska dova za Edina Smajića. Edin Smajić je prvi tuzlanski hafiz u posljednjih 80 godina. Edin Smajić rođeni je Tuzlak. Hafiz Edin Smajić, sa Kur'anom kako kaže, počeo se družiti još u djetinstvu. Iako nije pohađao medresu, već srednju ekonomsku školu, 2006. godine odlučio je postati hafiz. Tri godine i četiri mjeseca, koliko mu je bilo potrebno da Kur'an nauči napamet, pomagao mu je muhaffiz Sabahudin ef. Skejić. Biti hafiz je, kako kaže Edin, izuzetna čast, ali i velika odgovornost.
Običaj je da se okupe hafizi sa ovog područja i da se na jedan svečan način pokloni pažnja novom hafizu. Smajić potiče iz ugledne Muslimanske porodice koja je vjeru njegovala godinama unazad a kako ističe njegov mentor ef. Skejić, s njim je bilo pravo zadovoljstvo raditi.Za tri godine i 4 mjeseca Kuran je naučio u cijelosti. Biti hafiz, kako kaže odgovornost je ali i čast. Kuran se uči malo po malo i polako, kaže Smajić. Lagan je za učenje i svako ko pristupi ovom zadatku treba izbjeći predrasude da je ova božija knjiga opširna i teško savladiva.
Hafiz Edin Smajić:
''Malo mi je žao što je tako bio dug taj period da u Tuzli nije bilo Tuzlaka hafiza, al' eto drago mi je što sam ponio tu titulu da prekinem taj niz i da ću prezentovati Kur'an u pravom njegovom svjetlu u ovom gradu''.
Naučiti Kur'an napamet, kako kaže hafiz Edin nije teško, ali se to ne događa preko noći, već dugotrajnim i ustrajnim radom.
Pred predstavnicima tuzlanskog medžlisa, brojnim hafizima, vjernicima i gostima, danas je u Šarenoj džamiji učena hafiska dova za Edina Smajića. Edin Smajić je prvi tuzlanski hafiz u posljednjih 80 godina. Edin Smajić rođeni je Tuzlak. Hafiz Edin Smajić, sa Kur'anom kako kaže, počeo se družiti još u djetinstvu. Iako nije pohađao medresu, već srednju ekonomsku školu, 2006. godine odlučio je postati hafiz. Tri godine i četiri mjeseca, koliko mu je bilo potrebno da Kur'an nauči napamet, pomagao mu je muhaffiz Sabahudin ef. Skejić. Biti hafiz je, kako kaže Edin, izuzetna čast, ali i velika odgovornost.
Običaj je da se okupe hafizi sa ovog područja i da se na jedan svečan način pokloni pažnja novom hafizu. Smajić potiče iz ugledne Muslimanske porodice koja je vjeru njegovala godinama unazad a kako ističe njegov mentor ef. Skejić, s njim je bilo pravo zadovoljstvo raditi.Za tri godine i 4 mjeseca Kuran je naučio u cijelosti. Biti hafiz, kako kaže odgovornost je ali i čast. Kuran se uči malo po malo i polako, kaže Smajić. Lagan je za učenje i svako ko pristupi ovom zadatku treba izbjeći predrasude da je ova božija knjiga opširna i teško savladiva.
Hafiz Edin Smajić:
''Malo mi je žao što je tako bio dug taj period da u Tuzli nije bilo Tuzlaka hafiza, al' eto drago mi je što sam ponio tu titulu da prekinem taj niz i da ću prezentovati Kur'an u pravom njegovom svjetlu u ovom gradu''.
Naučiti Kur'an napamet, kako kaže hafiz Edin nije teško, ali se to ne događa preko noći, već dugotrajnim i ustrajnim radom.
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1136 Re: Vijesti iz Tuzle
2. Međunarodni “Tamburica fest” u Deronjama (Srbija)
Tuzlanski tamburaši ostvarili uspjeh
U Deronjama, selu u opštini Odžaci kod Novog Sada, proteklog vikenda održan je “2. Međunarodni “Tamburica fest”koji je trajao tri dana (26, 27 i 28 juni).
Učešće na ovom internacionalnom festivalu uzeli su predstavnici tamburaških orkestara iz četrnaest zemalja. Bosnu i Hercegovinu i grad Tuzlu predstavljao je petočlani sastav “Tuzlanski tamburaši”.
Tuzlanski tamburaši publici su se predstavili sa bosanskim sevdalinkama “Nema ljepše cure od malene Đule”, “Čudna jada od Mostara grada” a najviše ovacija srbijanske publike dobili su za izvedbu pjesme “Moj dilbere”. Ostvarili su plasman u finale koje se održalo 28.juna i na kojem je nastupilo sedam najboljih orkestara.
Prilikom dodjele nagrada stručni žiri na čelu s Predragom Cunetom Gojkovićem proglasio je Nalović Edina člana “Tuzlanskih tamburaša” za najvještijeg instrumentalistu (primaša). Pored toga naši tamburaši dobili su i specijalnu nagradu za umjetnički izraz.
A da su zaslužili sve te nagrade možete se uvjeriti u nastavku i poslušati izvedbu pjesmu “Nema ljepše cure od malene Đule” s kojom su se predstavili tuzlanskoj publici na cjelovečernjem koncertu u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli.
Tuzlanski tamburaši ostvarili uspjeh
U Deronjama, selu u opštini Odžaci kod Novog Sada, proteklog vikenda održan je “2. Međunarodni “Tamburica fest”koji je trajao tri dana (26, 27 i 28 juni).
Učešće na ovom internacionalnom festivalu uzeli su predstavnici tamburaških orkestara iz četrnaest zemalja. Bosnu i Hercegovinu i grad Tuzlu predstavljao je petočlani sastav “Tuzlanski tamburaši”.
Tuzlanski tamburaši publici su se predstavili sa bosanskim sevdalinkama “Nema ljepše cure od malene Đule”, “Čudna jada od Mostara grada” a najviše ovacija srbijanske publike dobili su za izvedbu pjesme “Moj dilbere”. Ostvarili su plasman u finale koje se održalo 28.juna i na kojem je nastupilo sedam najboljih orkestara.
Prilikom dodjele nagrada stručni žiri na čelu s Predragom Cunetom Gojkovićem proglasio je Nalović Edina člana “Tuzlanskih tamburaša” za najvještijeg instrumentalistu (primaša). Pored toga naši tamburaši dobili su i specijalnu nagradu za umjetnički izraz.
A da su zaslužili sve te nagrade možete se uvjeriti u nastavku i poslušati izvedbu pjesmu “Nema ljepše cure od malene Đule” s kojom su se predstavili tuzlanskoj publici na cjelovečernjem koncertu u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli.
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1137 Re: Vijesti iz Tuzle
UKC Tuzla vodeća zdravstvena ustanova u BiH
Kako saznajemo u Sindikatu zdravstva Tuzlanskog kantona Univerzitetsko klinički centar Tuzla, vodeća je ustanova u državi, u primjeni svih procedura vezanih za zdravstvo i zdravstvnu njegu a koje se rade u svim bolnicama širom svijeta. Sa nedostatkom materijala potrebnog za rad i redovno odvijanje određenih dijagnostičkih procedura u ovoj ustanovi se ne susreću i usluge se ne naplaćuju niti pacijenti medicinski materijal, potreban za određene medicinske radnje moraju nositi sa sobom. Kako ističu u Javnoj zdravstvenoj ustanovi Univerzitetsko-klinički centar Tuzla, neophodno je zadržati postojeći ljekarski kadar, koji je gotovo pa svakodnevno na usavršavanju. Ta vrijednost je neprocjenjiva, budući da je 80 % ljekara koji su zaposleni u ovoj ustanovi boravilo van zemlje na edukaciji.Uzimajući u obzir sve navedene činjenice, zdravstveni sistem na području Bosne i Hercegovine, pa samim tim i Tuzlanskog kantona je složen. Na području Tuzlanskog kantona postoji i želja i volja ljudi zaposlenih u zdravstvenom sektoru da se još više ulaže, te svakodnevno pokušavaju uticati na poboljšanje zdravstvenih usluga
(RTV SLON)
Kako saznajemo u Sindikatu zdravstva Tuzlanskog kantona Univerzitetsko klinički centar Tuzla, vodeća je ustanova u državi, u primjeni svih procedura vezanih za zdravstvo i zdravstvnu njegu a koje se rade u svim bolnicama širom svijeta. Sa nedostatkom materijala potrebnog za rad i redovno odvijanje određenih dijagnostičkih procedura u ovoj ustanovi se ne susreću i usluge se ne naplaćuju niti pacijenti medicinski materijal, potreban za određene medicinske radnje moraju nositi sa sobom. Kako ističu u Javnoj zdravstvenoj ustanovi Univerzitetsko-klinički centar Tuzla, neophodno je zadržati postojeći ljekarski kadar, koji je gotovo pa svakodnevno na usavršavanju. Ta vrijednost je neprocjenjiva, budući da je 80 % ljekara koji su zaposleni u ovoj ustanovi boravilo van zemlje na edukaciji.Uzimajući u obzir sve navedene činjenice, zdravstveni sistem na području Bosne i Hercegovine, pa samim tim i Tuzlanskog kantona je složen. Na području Tuzlanskog kantona postoji i želja i volja ljudi zaposlenih u zdravstvenom sektoru da se još više ulaže, te svakodnevno pokušavaju uticati na poboljšanje zdravstvenih usluga
(RTV SLON)
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1138 Re: Vijesti iz Tuzle
Na obilježavanje 60 mature došlo njih devet
Prisjećajući se perioda učenja, rješavanja zadataka, te pitajući jedni druge za zdravlje, bivši učenici prve generacije Srednje tehničke škole u Tuzli jučer su obilježili 60 godina mature, a okupljanju je prisustvovalo devet kolega.
- Nas 76 upisalo je ovu školu davne 1946. godine, a tri godine poslije, 1949. diplome su dobila 54 učenika, od kojih je kasnije 18 završilo više škole, fakultete, neki su magistrirali, a naša generacija dala je i četiri doktora nauka -kazao je dr. Smajl Nurbegović, jedan od organizatora sastanka.
Ova generacija, između ostalog, dala je značajan doprinos razvoju privrede i nauke na području tuzlanske regije. Neki su učestvovali u osnivanju Univerziteta u Tuzli, gdje su kasnije i predavali. Dio njih obavljao je čelne funkcije u hemijsko-tehnološkom i rudarskom kompleksu tuzlanskog bazena i šire.
Kažu da je među njima bilo fudbalera, glumaca, istaknutih atletičara, te književnika, a s ponosom ističu učešće u omladinskim radnim akcijama na izgradnji pruga i puteva.
- Šezdeset godina je praktično cijeli ljudski vijek, ali tokom burnih vremena koja su iza nas, uspjeli smo ostati čistog obraza -naglasio je dr. Nurbegović.
Okupljeni su se prisjetili svojih predavača i kolega, koji su odavno napustili ovaj svijet.
Nekadašnji učenici
Okupljanju u bašti restorana "Sezam" na Slanoj Banji jučer su osim dr. Smajla Nurbegovića prisustvovali i dr. Anto Raus, dr. Tadija Martinović, Hakija Hukić, Mehmed Kalesić, Tahir Dedić, Dragan Rička, Rešad Suman i Vladimir Cipra.
(AVAZ)
Prisjećajući se perioda učenja, rješavanja zadataka, te pitajući jedni druge za zdravlje, bivši učenici prve generacije Srednje tehničke škole u Tuzli jučer su obilježili 60 godina mature, a okupljanju je prisustvovalo devet kolega.
- Nas 76 upisalo je ovu školu davne 1946. godine, a tri godine poslije, 1949. diplome su dobila 54 učenika, od kojih je kasnije 18 završilo više škole, fakultete, neki su magistrirali, a naša generacija dala je i četiri doktora nauka -kazao je dr. Smajl Nurbegović, jedan od organizatora sastanka.
Ova generacija, između ostalog, dala je značajan doprinos razvoju privrede i nauke na području tuzlanske regije. Neki su učestvovali u osnivanju Univerziteta u Tuzli, gdje su kasnije i predavali. Dio njih obavljao je čelne funkcije u hemijsko-tehnološkom i rudarskom kompleksu tuzlanskog bazena i šire.
Kažu da je među njima bilo fudbalera, glumaca, istaknutih atletičara, te književnika, a s ponosom ističu učešće u omladinskim radnim akcijama na izgradnji pruga i puteva.
- Šezdeset godina je praktično cijeli ljudski vijek, ali tokom burnih vremena koja su iza nas, uspjeli smo ostati čistog obraza -naglasio je dr. Nurbegović.
Okupljeni su se prisjetili svojih predavača i kolega, koji su odavno napustili ovaj svijet.
Nekadašnji učenici
Okupljanju u bašti restorana "Sezam" na Slanoj Banji jučer su osim dr. Smajla Nurbegovića prisustvovali i dr. Anto Raus, dr. Tadija Martinović, Hakija Hukić, Mehmed Kalesić, Tahir Dedić, Dragan Rička, Rešad Suman i Vladimir Cipra.
(AVAZ)
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1139 Re: Vijesti iz Tuzle
Završena likovna kolonija „Breške 2009“
Izložbom radova nastalih u proteklih sedam dana na Međunarodnoj likovnoj koloniji „Breške 2009“ završena je ova manifestacija koja među ljubiteljima umjetnosti ima brojnu publiku.
Tako su preksinoć posjetioci u crkvi u Breškama imali priliku pogledati 38 radova koje je na ovogodišnjoj koloniji napravilo 12 umjetnika iz Mađarske, Češke, Hrvatske, Srbije i BiH: Petra Jovanovska, Pavica Pirc, Ivan Perak, Drago Marelja, Anđelka Dulić, Divna Lulić- Jovčić, Adrijen Farkaš, Kalman Bukošdi, Ćazim Sarajlić, Vinko Lamešić, Fuad Kasumović i Aleksandar Marković.
Organizator kolonije je HKD „Napredak“ Tuzla.
(A.Mu. - Avaz)
Izložbom radova nastalih u proteklih sedam dana na Međunarodnoj likovnoj koloniji „Breške 2009“ završena je ova manifestacija koja među ljubiteljima umjetnosti ima brojnu publiku.
Tako su preksinoć posjetioci u crkvi u Breškama imali priliku pogledati 38 radova koje je na ovogodišnjoj koloniji napravilo 12 umjetnika iz Mađarske, Češke, Hrvatske, Srbije i BiH: Petra Jovanovska, Pavica Pirc, Ivan Perak, Drago Marelja, Anđelka Dulić, Divna Lulić- Jovčić, Adrijen Farkaš, Kalman Bukošdi, Ćazim Sarajlić, Vinko Lamešić, Fuad Kasumović i Aleksandar Marković.
Organizator kolonije je HKD „Napredak“ Tuzla.
(A.Mu. - Avaz)
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1140 Re: Vijesti iz Tuzle
Nedavno je ispraćena 333. jubilarna generacija učenika Behram begove medrese iz Tuzle. Tim povodom u BKC-u je održana svečana akademija. Pa evo jedan snimak sa pomenute manifestacije.
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1141 Re: Vijesti iz Tuzle
Nakon 51 godine danas konačno počeli radovi na stadionu Tušanj
Izgradnja sjeverne tribine stadiona Tušanj sa 3.200 natkrivenih mjesta, počela je danas, 1. jula 2009. godine. Ukupna vrijednost radova na prvoj fazi izgradnje gradskog stadiona Tušanj iznosi oko 4.100.000 KM. Završetak radova planiran je 1. jula 2010. Pozvana je Vlada TK i Vlada FBiH da učestvuju u izgradnji gradskog stadiona Tušanj.Kapacitet sjeverne tribine će biti oko 3.000 sjedećih mjesta, što će na postojeću tribinu, povećati kapacitet stadiona Tušanj na oko 7.000 sjedećih mjesta.
Gradnjom stadiona Tušanj zasigurno će se povećati kvalitet sportskih, kulturnih i zabavnih manifestacija u gradu. Tenderi za ostale tribine bit će raspisivani posebno.
Načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović, kazao je kako od viših nivoa vlasti očekuje pomoć ,podsjetivši da od 1957. godine, kada je izgrađen stadion Tušanj, nije bilo značajnijih rekonstrukcija. “Stadion je samo održavan i postavljeni su reflektori. Važno je da smo ovaj stadion uspjeli sačuvati od privatizacije. Danas, nakon što smo dobili svu potrebnu dokumentaciju, možemo započeti sa realizacijom projekta, odnosno izgradnjom sjeverne tribine od 4 miliona KM”. Ovaj stadion je potreban cijeloj BiH, najmanje ovom kantonu. Općina Tuzla je uradila sve, drugi nisu ništa. Sada pozivamo Vladu TK da pokaže koliko joj je stalo do sporta, do fudbala. Neka budžetom za narednu godinu predvidi novac za stadion. Pozivamo i Vladu Federacije da uloži u ovaj stadion, kao što je učestvovala u izgradnji drugih stadiona. Mi možemo završiti stadion, ali hoćemo da vidimo da oni koji govore da im je stalo do sporta, to i dokažu”, izjavio je načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović prilikom današnjeg početka radova na Tušnju.
Kompletna izgradnja stadiona Tušanj prema procjenama trebala bi koštati oko 22 miliona KM, a imala bi minimalno 20 hiljada sjedišta sa pratećim sadržajima.
U današnjoj svečanosti učestvovali su i članovi KUD-a Zvonko Cerić Tuzla.
(TIP)
http://www.tip.ba/2009/07/01/konacno-po ... nu-tusanj/
Izgradnja sjeverne tribine stadiona Tušanj sa 3.200 natkrivenih mjesta, počela je danas, 1. jula 2009. godine. Ukupna vrijednost radova na prvoj fazi izgradnje gradskog stadiona Tušanj iznosi oko 4.100.000 KM. Završetak radova planiran je 1. jula 2010. Pozvana je Vlada TK i Vlada FBiH da učestvuju u izgradnji gradskog stadiona Tušanj.Kapacitet sjeverne tribine će biti oko 3.000 sjedećih mjesta, što će na postojeću tribinu, povećati kapacitet stadiona Tušanj na oko 7.000 sjedećih mjesta.
Gradnjom stadiona Tušanj zasigurno će se povećati kvalitet sportskih, kulturnih i zabavnih manifestacija u gradu. Tenderi za ostale tribine bit će raspisivani posebno.
Načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović, kazao je kako od viših nivoa vlasti očekuje pomoć ,podsjetivši da od 1957. godine, kada je izgrađen stadion Tušanj, nije bilo značajnijih rekonstrukcija. “Stadion je samo održavan i postavljeni su reflektori. Važno je da smo ovaj stadion uspjeli sačuvati od privatizacije. Danas, nakon što smo dobili svu potrebnu dokumentaciju, možemo započeti sa realizacijom projekta, odnosno izgradnjom sjeverne tribine od 4 miliona KM”. Ovaj stadion je potreban cijeloj BiH, najmanje ovom kantonu. Općina Tuzla je uradila sve, drugi nisu ništa. Sada pozivamo Vladu TK da pokaže koliko joj je stalo do sporta, do fudbala. Neka budžetom za narednu godinu predvidi novac za stadion. Pozivamo i Vladu Federacije da uloži u ovaj stadion, kao što je učestvovala u izgradnji drugih stadiona. Mi možemo završiti stadion, ali hoćemo da vidimo da oni koji govore da im je stalo do sporta, to i dokažu”, izjavio je načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović prilikom današnjeg početka radova na Tušnju.
Kompletna izgradnja stadiona Tušanj prema procjenama trebala bi koštati oko 22 miliona KM, a imala bi minimalno 20 hiljada sjedišta sa pratećim sadržajima.
U današnjoj svečanosti učestvovali su i članovi KUD-a Zvonko Cerić Tuzla.
(TIP)
http://www.tip.ba/2009/07/01/konacno-po ... nu-tusanj/
-
01010101
- Posts: 5
- Joined: 23/06/2009 21:30
#1142 Re: Vijesti iz Tuzle
Prijatelji iz Švicarske svirali na Korzu
Ispred slastičarne »Korzo« sinoć je održano »Veče internacionalne ulične muzike«. Svirali su prijatelji iz Švicarske, tačnije grupa »PEPPERONGINO« koju čine Edy Resen, Hans Gine Suter, Eric Vuille-Gautier, Heinz Windrner i Matthias Zimmermann.
Inače, grupa »PEPPERONGINO« svira muziku iz svih krajeva Europe – irsku narodnu muziku sa zapada, jdiš – melose sa Crnog mora, tanga iz Španije, švicarsku narodnu muziku, jazz i blues, pjesme iz cijelog svijeta. Ovaj poznati švicarski kvintet nastupa na festivalima širom svijeta. Istina, zatečena publika na Korzu je doživjela ugođaj svjetskih metropola.
Uz zahvalu prijateljima iz Švicarske, «Tuzla-x« prenosi djelić sinoćnje atmosfere.
http://www.--- NO LINKS ---/index.php?option ... Itemid=112
Ispred slastičarne »Korzo« sinoć je održano »Veče internacionalne ulične muzike«. Svirali su prijatelji iz Švicarske, tačnije grupa »PEPPERONGINO« koju čine Edy Resen, Hans Gine Suter, Eric Vuille-Gautier, Heinz Windrner i Matthias Zimmermann.
Inače, grupa »PEPPERONGINO« svira muziku iz svih krajeva Europe – irsku narodnu muziku sa zapada, jdiš – melose sa Crnog mora, tanga iz Španije, švicarsku narodnu muziku, jazz i blues, pjesme iz cijelog svijeta. Ovaj poznati švicarski kvintet nastupa na festivalima širom svijeta. Istina, zatečena publika na Korzu je doživjela ugođaj svjetskih metropola.
Uz zahvalu prijateljima iz Švicarske, «Tuzla-x« prenosi djelić sinoćnje atmosfere.
http://www.--- NO LINKS ---/index.php?option ... Itemid=112
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1143 Re: Vijesti iz Tuzle
Uoči godišnjice obilježavanja genocida u Srebrenici - Još jedna humana akcija za povratnike
Neformalna grupa gradjana iz Tuzle uz pomoc mnogobrojnih Tuzlaka realizirala je jos jednu akciju pomoci za povratnike u Podrinje. Vec sestu godina uoci obiljezavanja godisnjice genocida Tuzlaci posjecuju srebrenicko podrucje i na taj nacin zele da pokazu povratnicima da nisu sami i zaboravljeni.
Slike o akciji
Neformalna grupa gradjana iz Tuzle uz pomoc mnogobrojnih Tuzlaka realizirala je jos jednu akciju pomoci za povratnike u Podrinje. Vec sestu godina uoci obiljezavanja godisnjice genocida Tuzlaci posjecuju srebrenicko podrucje i na taj nacin zele da pokazu povratnicima da nisu sami i zaboravljeni.
Slike o akciji
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1144 Re: Vijesti iz Tuzle
Pomoć za porodicu u Puračiću
Ugledavši poziv za pomoć obitelji iz Puračića, koja je u požaru izgubila sve - od krova nad glavom, do dječijih igračaka (pogledaj ovdje) - forumaši Tuzla-X su se pokrenuli i udružili u želji da pomognu. Skupljeno je nekoliko kutija osnovnih namirnica, odjeće i obuće, igračaka, nešto kućnih potrepština i skroman novčani prilog, pa se krenulo ka Puračiću.
Pitali smo se kako ćemo ih naći, ali to uopće nije bio problem. S glavnog puta skrenusmo desno niz puteljak koji nas dovede do kuće ograđene žutom trakom s natpisom "policija". Kuća pocrnjela, jedne svoje strane gotovo da i nema.
Iz kuće preko puta izađe mlad čovjek, za njim mlađa, a zatim i starija žena. Pitamo znaju li gdje je porodica koju tražimo, a oni nam - u čudu - rekoše da su to, upravo, oni! Rekosmo ko smo, odakle smo, zašto smo tu... Bijaše nam svima pomalo i neugodno - njima što vide da ipak ima ljudi kojima je stalo, a nama što nismo mogli više! Nismo ni izvadili sve što donesosmo, kad se na stolu ispred kuće pojavi kafa! Dođe i par komšinica, a mi sjedosmo da popričamo.
Obitelj Sajiba Salkića je porijeklom iz zaseoka kraj Konjević Polja. Sajib je u zimu 1993. god. došao iz Srebrenice, u kojoj se s majkom bio sklonio nakon pada Konjević Polja. Izbjeglištvo za izbjeglištvom, nedaća za nedaćom. Prvu noć na slobodnoj teritoriji Sajib je proveo u SKPC Mejdan, a zatim su prebačeni u Lukavac, gdje su bili smješteni u jednoj osnovnoj školi. Nakon dugih godina izbjeglištva, a zatim i privatnog smještaja (pod kirijom), Sajib - sada već suprug i otac - je dobio kućicu u Novom Naselju u Puračiću. To je izbjegličko naselje sa 12 kuća, tek nešto većim od jednosobnog stana, a u skoro svakoj po dvije porodice. Naselje, na oko, izgleda simpatično, kao gradić Pejton, ali tužna (i ružna) realnost je daleko od idile. Prošle godine, kako nam govori Sajibova majka, nisu imali vode desetak mjeseci, a kad je imaju, sva je žuta i ne može se piti. Oko kuća imaju male bašte, tek toliko da si malo pomognu. Sajib i njegova supruga nemaju posla, a majka ima penziju od koje tek uspije lijekove da plati. Vratiti se, na žalost, ne mogu, jer ne mogu da završe administraciju vezanu za ostavinska pitanja. Kad bi se vratili, pitaju se, šta će kad tamo nikog nema, a nema ni ambulante blizu, ni škole, ni mogućnosti da se nešto zaradi.
Na to sve, dođe i taj crni 24. juni, kada se dogodio požar koji je progutao sve što su uspjeli da stvore. Krenulo je iz kuhinje, blizu frižidera, i, za tren oka, sve je već gorjelo. Sreća nije noću, kaže Sajibova supruga, dok su spavali; ko zna da li bi se spasili. Ovako su bar izvukli žive glave. Vatrogasna jedinica iz Lukavca je bila brža od one u Puračiću - kakav paradoks! Sajib ne može da shvati kako to može tako da se desi. Išao je, kaže, i u mjesnu zajednicu i u općinu, ali niko im još nije došao ni da vidi šta je bilo. Zvao je medije, tražio je pomoć, ali su se odazvali samo TV Lukavac i TV Slon.
Nema Sajib riječi, a ni njegova supruga, ni majka. Šute, piju kafu, a onda samo neko uzdahne i kaže: "Eh, da je bar krov nad glavom imati!". Sajib, njegova supruga i troje djece (kćerke od 4 i 7, te sin od 10 godina), sada žive sa Sajibovom majkom. Svih petero spava u jednom sobičku. Zahvaljuju se, a mi rekosmo da ćemo nastojati još da pomognemo.
Sajibov sin nije bio kući, ali zato jesu ove dvije princeze. Ima li išta na svijetu ljepše od osmjeha djeteta?
Ugledavši poziv za pomoć obitelji iz Puračića, koja je u požaru izgubila sve - od krova nad glavom, do dječijih igračaka (pogledaj ovdje) - forumaši Tuzla-X su se pokrenuli i udružili u želji da pomognu. Skupljeno je nekoliko kutija osnovnih namirnica, odjeće i obuće, igračaka, nešto kućnih potrepština i skroman novčani prilog, pa se krenulo ka Puračiću.
Pitali smo se kako ćemo ih naći, ali to uopće nije bio problem. S glavnog puta skrenusmo desno niz puteljak koji nas dovede do kuće ograđene žutom trakom s natpisom "policija". Kuća pocrnjela, jedne svoje strane gotovo da i nema.
Iz kuće preko puta izađe mlad čovjek, za njim mlađa, a zatim i starija žena. Pitamo znaju li gdje je porodica koju tražimo, a oni nam - u čudu - rekoše da su to, upravo, oni! Rekosmo ko smo, odakle smo, zašto smo tu... Bijaše nam svima pomalo i neugodno - njima što vide da ipak ima ljudi kojima je stalo, a nama što nismo mogli više! Nismo ni izvadili sve što donesosmo, kad se na stolu ispred kuće pojavi kafa! Dođe i par komšinica, a mi sjedosmo da popričamo.
Obitelj Sajiba Salkića je porijeklom iz zaseoka kraj Konjević Polja. Sajib je u zimu 1993. god. došao iz Srebrenice, u kojoj se s majkom bio sklonio nakon pada Konjević Polja. Izbjeglištvo za izbjeglištvom, nedaća za nedaćom. Prvu noć na slobodnoj teritoriji Sajib je proveo u SKPC Mejdan, a zatim su prebačeni u Lukavac, gdje su bili smješteni u jednoj osnovnoj školi. Nakon dugih godina izbjeglištva, a zatim i privatnog smještaja (pod kirijom), Sajib - sada već suprug i otac - je dobio kućicu u Novom Naselju u Puračiću. To je izbjegličko naselje sa 12 kuća, tek nešto većim od jednosobnog stana, a u skoro svakoj po dvije porodice. Naselje, na oko, izgleda simpatično, kao gradić Pejton, ali tužna (i ružna) realnost je daleko od idile. Prošle godine, kako nam govori Sajibova majka, nisu imali vode desetak mjeseci, a kad je imaju, sva je žuta i ne može se piti. Oko kuća imaju male bašte, tek toliko da si malo pomognu. Sajib i njegova supruga nemaju posla, a majka ima penziju od koje tek uspije lijekove da plati. Vratiti se, na žalost, ne mogu, jer ne mogu da završe administraciju vezanu za ostavinska pitanja. Kad bi se vratili, pitaju se, šta će kad tamo nikog nema, a nema ni ambulante blizu, ni škole, ni mogućnosti da se nešto zaradi.
Na to sve, dođe i taj crni 24. juni, kada se dogodio požar koji je progutao sve što su uspjeli da stvore. Krenulo je iz kuhinje, blizu frižidera, i, za tren oka, sve je već gorjelo. Sreća nije noću, kaže Sajibova supruga, dok su spavali; ko zna da li bi se spasili. Ovako su bar izvukli žive glave. Vatrogasna jedinica iz Lukavca je bila brža od one u Puračiću - kakav paradoks! Sajib ne može da shvati kako to može tako da se desi. Išao je, kaže, i u mjesnu zajednicu i u općinu, ali niko im još nije došao ni da vidi šta je bilo. Zvao je medije, tražio je pomoć, ali su se odazvali samo TV Lukavac i TV Slon.
Nema Sajib riječi, a ni njegova supruga, ni majka. Šute, piju kafu, a onda samo neko uzdahne i kaže: "Eh, da je bar krov nad glavom imati!". Sajib, njegova supruga i troje djece (kćerke od 4 i 7, te sin od 10 godina), sada žive sa Sajibovom majkom. Svih petero spava u jednom sobičku. Zahvaljuju se, a mi rekosmo da ćemo nastojati još da pomognemo.
Sajibov sin nije bio kući, ali zato jesu ove dvije princeze. Ima li išta na svijetu ljepše od osmjeha djeteta?
-
pepeljara
- Posts: 7362
- Joined: 22/08/2003 00:00
#1145 Lažna dojava o podmetnutoj bombi u RK Omega Tuzla
U 9:45 muška osoba dojavila je sekretarici direktora robne kuće Omega u Tuzli da je u ovom objektu podmetnuta bomba. Sekretarica je obavijestila MUP TK čiji su pripadnici izašli su na mjesto događaja. Omega je bila evakuisana, a nakon detaljnog pregleda ustanovljeno je da je dojava bila lažna.
Uz pripadnike MUP-a TK na mjesto događaja izašao je nadležni kantonalni tužilac. Rečeno je da će biti poduzete potrebne mjere na otkrivanju osobe koja se krije iza anonimnog poziva.
Izvor: http://www.tip.ba/2009/07/07/zbog-dojav ... ana-omega/
Uz pripadnike MUP-a TK na mjesto događaja izašao je nadležni kantonalni tužilac. Rečeno je da će biti poduzete potrebne mjere na otkrivanju osobe koja se krije iza anonimnog poziva.
Izvor: http://www.tip.ba/2009/07/07/zbog-dojav ... ana-omega/
-
Facasplaca
- Posts: 223
- Joined: 07/07/2009 10:18
#1146 Re: Vijesti iz Tuzle
nama su,dok sam isao u gimnaziju u tz, svake sedmice skoro zvali policiju o dojavi bombe u gms 
neki klinci vjerovatno ih prpa ufati pred kontrolni pa im to postane jedina solucija...
nama nije smetalo
neki klinci vjerovatno ih prpa ufati pred kontrolni pa im to postane jedina solucija...nama nije smetalo
-
IskrenTZ
- Posts: 46
- Joined: 05/07/2009 13:21
#1147 Re: Vijesti iz Tuzle
OPET PUCNJAVA U TUZLI
Tuzla: Pucnjava ispred Doma mladih
objavljeno: 17. 07. 2009
Prije desetak minuta (oko 23,15 sati) ispred Doma mladih u Tuzli došlo je do pucnjave, u kojoj prema neslužbenim informacijama ima i povrijeđenih. U toku je policijska potjera za muškarcem koji je pucao iz automatske puške. Više informacija očekujemo kasnije.
Tuzla: Dvoje povrijeđeno, potjera za golfom i BMW-om
objavljeno: 18. 07. 2009
U pucnjavi ispred Doma mladih dvije osobe su povrijeđene i smještene u UKC Tuzla, potvrđeno je u policiji. Policija je organizovala potjeru za golfom i BMW-om, svjetlije boje, u kojima su počinitelji pobjegli sa lica mjesta.Doznajemo da je blokiran cijeli grad.
Identitet povrijeđenih nije saopšten, a prema neslužbenim podacima pucano je na obezbjeđenje na ulazu u Dom mladih.
Izgleda jedno lice poginulo sef obezbjedenja.
Kako se pretpostavlja, iz automatskog oružja je pucao Fejzić Vehid koji je policiji poznat od ranije. Kako doznajemo radi se o bratu Fejzić Vahida koji se nalazi u pritvoru zbog nedavne pucnjave u Bankerovoj ulici.
Policija obezbjeđuje lice mjesta, tužitelj još uvijek nije izašao na teren
Tuzla: Pucnjava ispred Doma mladih
objavljeno: 17. 07. 2009
Prije desetak minuta (oko 23,15 sati) ispred Doma mladih u Tuzli došlo je do pucnjave, u kojoj prema neslužbenim informacijama ima i povrijeđenih. U toku je policijska potjera za muškarcem koji je pucao iz automatske puške. Više informacija očekujemo kasnije.
Tuzla: Dvoje povrijeđeno, potjera za golfom i BMW-om
objavljeno: 18. 07. 2009
U pucnjavi ispred Doma mladih dvije osobe su povrijeđene i smještene u UKC Tuzla, potvrđeno je u policiji. Policija je organizovala potjeru za golfom i BMW-om, svjetlije boje, u kojima su počinitelji pobjegli sa lica mjesta.Doznajemo da je blokiran cijeli grad.
Identitet povrijeđenih nije saopšten, a prema neslužbenim podacima pucano je na obezbjeđenje na ulazu u Dom mladih.
Izgleda jedno lice poginulo sef obezbjedenja.
Kako se pretpostavlja, iz automatskog oružja je pucao Fejzić Vehid koji je policiji poznat od ranije. Kako doznajemo radi se o bratu Fejzić Vahida koji se nalazi u pritvoru zbog nedavne pucnjave u Bankerovoj ulici.
Policija obezbjeđuje lice mjesta, tužitelj još uvijek nije izašao na teren
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1148 Re: Vijesti iz Tuzle
Liječnici se bore za život zaštitara Ivice Kantora
Gotovo da nema vikenda u Tuzli kada u nekom okupljalištu mladih ne dođe do pucnjave vatrenim oružjem, a kakva seu petak uveče dogodila ispred diskoteke “Palma” u Domu mladih u Tuzli, gdje su dvije osobe teško ozlijeđene, od kojih je jedna u životnoj opasnosti.
Pod još nerazjašnjem okolnostima, oko 23,15 sati, iz bijelog “golfa”, dvije osobe zapucale su iz vatrenog oružja prema skupini zaštitara. Navodno se jedan metak odbio od betonskog tla i pogodio u leđa šefa osiguranja ODB, Ivicu Kantora (43) iz Tuzle. Liječnici su izlaznu ranu pronašli na grudnom košu. Kantor je, kako doznaje TuzlaL!VE.ba, bio pri svijesti kada je uveden u operacionu salu UKC Tuzla.
Operacija je trajala četiri sata, Kantor je trenutno na aparatima za umjetno disanje.
- Zdravstveno stanje pacijenta još uvijek je veoma teško – izjavila je danas dežurna liječnica Odjela za reanimaciju dr. Dženeta Azabagić.
Drugi ozlijeđeni je gost diskoteke, izvjesni Mustafić, koji nije pogođen metkom, nego je ozlijedio ključnu kost kada se u strahu bacio iza jednog automobila.
Policija je iste večeri uhapsila u okolici Tuzle Vehida Fejzića (23) a blizu Zvornika Enisa Sačevića (23). Vehid Fejzić, kako je već objavljeno sudjelovao je i u nedavnom obračunu kod diskoteke “Roma”, a sedam dana kasnije u sudu je prijetio da će upucati sudiju Enesa Halilovića.
Da je tada, zbog prijetnje sudiji, pritvoren, vjerovatno se slučaj kod Doma mladih ne bi dogodio, kao ni nekoliko sati prije incident na Panonskom jezeru, gdje je Fejzić pravio izgrede, zbog čega je izbačen, i zbog čega je, kako će se vidjeti, pucao na Kantora.
Kantonalna tužiteljica Gordana Tadić nije mogla reći tko je od dvojice uhićenih pucao na Kantora. Na mjestu pucnjave pronađeno je šest-sedam čahura metaka ispaljenih iz automatske puške, a navodno i iz pištolja. Neki su meci pogodili pred ulazom parkiranog “renaulta”, nepoznatog vlasnika.
Tužiteljica je predložila jednomjesečni pritvor za uhapšene, doznaje TuzlaL!VE.ba.
O detaljima ranjavanja Ivice Kantora imamo i priču njegovog oca, Mihajla.
- Ivica je u petak završio smjenu na jezeru oko 14 sati i došao je kod mene. U jednoj prostoriji stana ima sprave za vježbe snage i svaki dan je održavao kondiciju. Nedugo poslije nazvali su ga s Panonice i rekli da jedan mladić pravi nered. Ivica se odmah spremio i vratio na Panonicu, a poslije sam od njegovih prijatelja čuo da je s pomoćnicima izbacio izgrednika vani, a ovaj mu je poručio: “Večeras ćeš biti upucan”! – ispričao je Mihajlo Kantor.
Je li to razlog osvete objasnit će uskoro istražitelji, kao i da li je oružje, kojim je pucano na Kantora, isto koje je korišćeno u obračunu kod “Rome”, a koje policija, i pored akcije traženja, nikada nije pronašla.
Inače, za ozlijeđenog zaštitara Ivicu Kantora prijatelji kažu da nije sklon izgredima, te da je u poslu ozbiljan i odgovoran. Prije godinu se oženio. Sa suprugom Gordanom ima jednogodišnju kćer Andreu. Njegov najmlađi brat, Franc Kantor, poginuo je u 24. godini prilikom granatiranja Kapije u Tuzli, zajedno sa još 70 mladih Tuzlaka. Ubrzo nakon toga, od tuge je umrla njihova majka Štefica.
Ivica Kantor sudionik je Domovinskog rata tokom kojeg je ranjen gelerom granate u butinu, prilikom jednog odlaska na zadatak vezan za odbranu Tuzle. Njegovi prijatelji, poznanici i radne kolege nadaju se da će se Ivica u bolnici izboriti za život. (TuzlaL!VE.ba)
http://tuzlalive.ba/portal/2009/07/lije ... e-kantora/
Gotovo da nema vikenda u Tuzli kada u nekom okupljalištu mladih ne dođe do pucnjave vatrenim oružjem, a kakva seu petak uveče dogodila ispred diskoteke “Palma” u Domu mladih u Tuzli, gdje su dvije osobe teško ozlijeđene, od kojih je jedna u životnoj opasnosti.
Pod još nerazjašnjem okolnostima, oko 23,15 sati, iz bijelog “golfa”, dvije osobe zapucale su iz vatrenog oružja prema skupini zaštitara. Navodno se jedan metak odbio od betonskog tla i pogodio u leđa šefa osiguranja ODB, Ivicu Kantora (43) iz Tuzle. Liječnici su izlaznu ranu pronašli na grudnom košu. Kantor je, kako doznaje TuzlaL!VE.ba, bio pri svijesti kada je uveden u operacionu salu UKC Tuzla.
Operacija je trajala četiri sata, Kantor je trenutno na aparatima za umjetno disanje.
- Zdravstveno stanje pacijenta još uvijek je veoma teško – izjavila je danas dežurna liječnica Odjela za reanimaciju dr. Dženeta Azabagić.
Drugi ozlijeđeni je gost diskoteke, izvjesni Mustafić, koji nije pogođen metkom, nego je ozlijedio ključnu kost kada se u strahu bacio iza jednog automobila.
Policija je iste večeri uhapsila u okolici Tuzle Vehida Fejzića (23) a blizu Zvornika Enisa Sačevića (23). Vehid Fejzić, kako je već objavljeno sudjelovao je i u nedavnom obračunu kod diskoteke “Roma”, a sedam dana kasnije u sudu je prijetio da će upucati sudiju Enesa Halilovića.
Da je tada, zbog prijetnje sudiji, pritvoren, vjerovatno se slučaj kod Doma mladih ne bi dogodio, kao ni nekoliko sati prije incident na Panonskom jezeru, gdje je Fejzić pravio izgrede, zbog čega je izbačen, i zbog čega je, kako će se vidjeti, pucao na Kantora.
Kantonalna tužiteljica Gordana Tadić nije mogla reći tko je od dvojice uhićenih pucao na Kantora. Na mjestu pucnjave pronađeno je šest-sedam čahura metaka ispaljenih iz automatske puške, a navodno i iz pištolja. Neki su meci pogodili pred ulazom parkiranog “renaulta”, nepoznatog vlasnika.
Tužiteljica je predložila jednomjesečni pritvor za uhapšene, doznaje TuzlaL!VE.ba.
O detaljima ranjavanja Ivice Kantora imamo i priču njegovog oca, Mihajla.
- Ivica je u petak završio smjenu na jezeru oko 14 sati i došao je kod mene. U jednoj prostoriji stana ima sprave za vježbe snage i svaki dan je održavao kondiciju. Nedugo poslije nazvali su ga s Panonice i rekli da jedan mladić pravi nered. Ivica se odmah spremio i vratio na Panonicu, a poslije sam od njegovih prijatelja čuo da je s pomoćnicima izbacio izgrednika vani, a ovaj mu je poručio: “Večeras ćeš biti upucan”! – ispričao je Mihajlo Kantor.
Je li to razlog osvete objasnit će uskoro istražitelji, kao i da li je oružje, kojim je pucano na Kantora, isto koje je korišćeno u obračunu kod “Rome”, a koje policija, i pored akcije traženja, nikada nije pronašla.
Inače, za ozlijeđenog zaštitara Ivicu Kantora prijatelji kažu da nije sklon izgredima, te da je u poslu ozbiljan i odgovoran. Prije godinu se oženio. Sa suprugom Gordanom ima jednogodišnju kćer Andreu. Njegov najmlađi brat, Franc Kantor, poginuo je u 24. godini prilikom granatiranja Kapije u Tuzli, zajedno sa još 70 mladih Tuzlaka. Ubrzo nakon toga, od tuge je umrla njihova majka Štefica.
Ivica Kantor sudionik je Domovinskog rata tokom kojeg je ranjen gelerom granate u butinu, prilikom jednog odlaska na zadatak vezan za odbranu Tuzle. Njegovi prijatelji, poznanici i radne kolege nadaju se da će se Ivica u bolnici izboriti za život. (TuzlaL!VE.ba)
http://tuzlalive.ba/portal/2009/07/lije ... e-kantora/
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1149 Re: Vijesti iz Tuzle
Proslavljen blagdan sv. Petra i Pavla
Brojnim prigodnim sadržajima ove godine u Tuzli je obilježen blagdan sv. Petra i Pavla, zaštitnika ove župe. Uz prigodne kulturne sadržaje i ove godine vjernici su se duhovno pripravljali kroz trodnevnicu a upriličeno je i predavanje o sv. Pavlu na temu “Od teroriste i progonitelja do svjedoka i mučenika”. Svete mise u danima trodnevnice kao i na sam patron predvodio je vlč. Ivan Bodrožić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Ujedno, Bodrožić je pripremio i spomenuto predavanje u kojemu je govoreći o životu sv Pavla i vjerskim slobodama podvukao paralelu između Pavlova i današnjeg vremena.
Vjera, nada i ljubav
U vrijeme trodnevnice kao i na sam blagdan, vlč Ivan je s vjernicima podijelio poruke Pavlova i Petrova života a to su kršćanske bogoslovne krjeposti – vjera, nada i ljubav. Vjernike je podsjetio da nam vjera daje mogućnost i spoznaju životnog saznanja o tomu tko smo zapravo mi i što je naš smisao života. Nada kako je kazao je iznimna motivacija o vječnom životu. Bog nas vječnošću motivira da ovdje dok smo na zemlji gradimo čestito društvo. Kao kruna svega je ljubav a to je ono što su spoznali i Petar i Pavao shvativši da čovjek koji ljubi Krista tek onda je pravi Kristov čovjek. “Krist Božji Sin ušao je u ljudski život ponizan do smrti na križu. Jedini način na koji kršćani mogu ostvariti vjeru, nadu i ljubav je kroz križ. Krist je na križu umro i nas pozvao da uzmemo svoj križ i nosimo za njim. Samo na takav način se kao ljudi možemo suobličiti Kristu, postati poput njega, nositi svoj križ i ostvariti ovo što nam Bog kroz vjeru, nadu i ljubav želi dati. Kao što je križ bio izraz božanske ljubavi, mora i za nas to biti odraz naše ljubavi prema sebi i svakom čovjeku za kojega se darujemo da bismo potom živjeli u vječnom životu” – poručio je.
Od teroriste i progonitelja do svjedoka i mučenika
U prigodnom predavanju posvećenom sv. Pavlu i vjerskim slobodama koje je upriličeno noć prije patrona, prof. Bodrožić je naglasio da je sv. Pavao u svom životu prolazio kroz razne faze, od teroriste i progonitelja do svjedoka i mučenika. Podsjetio je na vrijeme kada je Pavao progonio one koji su na drugačiji način ispovijedali vjeru jer su priznavali Krista. U pozadini Pavlovih stavova, naglasio je Bodrožić, ne postoji površnost nego kada promatramo njegov životni hod, vidimo da je on odgojen u najboljim školama i od najboljih odgojitelja. Bio je vrlo revan u vršenju zakona i iz te njegove revnosti prema zakonu, proizlazila je njegova želja i potreba da se obračunava s onima s kojima se nije slagao po pitanju vjerskih stavova. Predavač se dotakao i vremena progonjenja kršćana te spomenuo da se Pavlov preokret događa u Damasku gdje upoznaje Krista Isusa i kasnije priznaje da je ustvari progonio ime Isusa Nazarećanina jer mu nije išlo u glavu kako to Isus može biti Bog a Bog za Židove je samo jedan? Dotičući se dijela kada sv. Pavao ulazi u svijet pogana, društvo u kome ima više naroda koji žive zajedno i koji tolerantno izmjenjuju i posuđuju različite bogove, vlč. Ivan Bodrožić je naglasio da se i u tom vremenu govorilo o multietničnosti i toleranciji koja je samo bila maska jer je takvo društvo prema kršćanima zapravo bilo netolerantno.
Poganska religija pretpostavljala je štovanje bogova ali i cara kao Boga što je kršćanima bilo neprihvatljivo te su zato doživljavali progone. U ovakvom kontekstu Pavao se morao snalaziti. Upoznavajući Krista Gospodina u njemu se stvorilo novo poimanje. Shvatio je da je morao postati slobodan čovjek, da mora srušiti pregrade koje su Židovi gradili prema poganima i koje su pogani gradili prema onima koji nisu bili unutar tog društva. Tada je shvatio da ga je Krist učinio slobodnim čovjekom koji ne može zbog svojih uvjerenja ne komunicirati s čovjekom koga je Krist spasio. Snagom toga Pavao ulazi u društvo s ciljem da navještava da su svi ljudi jednoga Boga koji je sve stvorio. To mu je stvorilo nove poteškoće i njegova sloboda naviještanja Krista Gospodina dovela je do njegovog progonjenja jer kako se tada smatralo, nije poštovao zakone. No, Pavao je ostao dostojanstven, ponosan i slobodan. Podnio je mnogo progona ali je znao da za ime Božje mora trpjeti. Progonjen je, bičevan i stavljan u zatvor, ali uvijek je naviještao to što je od Krista primio - da naviješta slobodu svakom čovjeku, da je svaki čovjek pozvan na obraćenje spoznati veliku Božju ljubav. Tako je Pavao od teroriste i progonitelja postao svjedokom Božje ljubavi i Božjim mučenikom. Na taj način, naglašava Bodrožić, Pavao podučava i kršćane današnjeg vremena, da i mi u bilo kojim okolnostima u kojima živimo, da se ne damo zavarati i ne damo sebi oduzeti slobodu da ispovidimo Boga. “Ovakav pristup Pavlu koji je navijestio kršćanstvo kao religiju slobode je poruka koju je želio ostaviti nama u današnjem društvu u kome živimo. Svaki čovjek ima pravo na vjersku slobodu i niko ga ne smije tjerati da mijenja svoja uvjerenja. S druge strane, moramo uočiti da ovo suvereno društvo pomalo ima tendenciju relativizirati vjersko pitanje i reći kako društvo treba biti tolerantno. Držim da Pavao daje drugu poruku tolerancije a to je da svaki vjernik zna svoju istinu, da je ispovijeda i naviješta i da od nje ne smije odstupiti jer ta istina nikome ne donosi zlo” – kazao je Bodrožić. Dodao je da su u današnjem vremenu također evidentni pritisci od strane islama u vidu poistovjećivanja društva i vjere koje bi im omogućilo da polako istjeraju sa svog teritorija one koji nisu te vjere. “Isprepletenost vjere i društva koja nije postavljena na zdravoj osnovi, ima štetne rezultate” – kazao je te zaključio da se vjera od vođenja društva mora razdvojiti.
Ankica Stjepić Ćosić
Brojnim prigodnim sadržajima ove godine u Tuzli je obilježen blagdan sv. Petra i Pavla, zaštitnika ove župe. Uz prigodne kulturne sadržaje i ove godine vjernici su se duhovno pripravljali kroz trodnevnicu a upriličeno je i predavanje o sv. Pavlu na temu “Od teroriste i progonitelja do svjedoka i mučenika”. Svete mise u danima trodnevnice kao i na sam patron predvodio je vlč. Ivan Bodrožić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Ujedno, Bodrožić je pripremio i spomenuto predavanje u kojemu je govoreći o životu sv Pavla i vjerskim slobodama podvukao paralelu između Pavlova i današnjeg vremena.
Vjera, nada i ljubav
U vrijeme trodnevnice kao i na sam blagdan, vlč Ivan je s vjernicima podijelio poruke Pavlova i Petrova života a to su kršćanske bogoslovne krjeposti – vjera, nada i ljubav. Vjernike je podsjetio da nam vjera daje mogućnost i spoznaju životnog saznanja o tomu tko smo zapravo mi i što je naš smisao života. Nada kako je kazao je iznimna motivacija o vječnom životu. Bog nas vječnošću motivira da ovdje dok smo na zemlji gradimo čestito društvo. Kao kruna svega je ljubav a to je ono što su spoznali i Petar i Pavao shvativši da čovjek koji ljubi Krista tek onda je pravi Kristov čovjek. “Krist Božji Sin ušao je u ljudski život ponizan do smrti na križu. Jedini način na koji kršćani mogu ostvariti vjeru, nadu i ljubav je kroz križ. Krist je na križu umro i nas pozvao da uzmemo svoj križ i nosimo za njim. Samo na takav način se kao ljudi možemo suobličiti Kristu, postati poput njega, nositi svoj križ i ostvariti ovo što nam Bog kroz vjeru, nadu i ljubav želi dati. Kao što je križ bio izraz božanske ljubavi, mora i za nas to biti odraz naše ljubavi prema sebi i svakom čovjeku za kojega se darujemo da bismo potom živjeli u vječnom životu” – poručio je.
Od teroriste i progonitelja do svjedoka i mučenika
U prigodnom predavanju posvećenom sv. Pavlu i vjerskim slobodama koje je upriličeno noć prije patrona, prof. Bodrožić je naglasio da je sv. Pavao u svom životu prolazio kroz razne faze, od teroriste i progonitelja do svjedoka i mučenika. Podsjetio je na vrijeme kada je Pavao progonio one koji su na drugačiji način ispovijedali vjeru jer su priznavali Krista. U pozadini Pavlovih stavova, naglasio je Bodrožić, ne postoji površnost nego kada promatramo njegov životni hod, vidimo da je on odgojen u najboljim školama i od najboljih odgojitelja. Bio je vrlo revan u vršenju zakona i iz te njegove revnosti prema zakonu, proizlazila je njegova želja i potreba da se obračunava s onima s kojima se nije slagao po pitanju vjerskih stavova. Predavač se dotakao i vremena progonjenja kršćana te spomenuo da se Pavlov preokret događa u Damasku gdje upoznaje Krista Isusa i kasnije priznaje da je ustvari progonio ime Isusa Nazarećanina jer mu nije išlo u glavu kako to Isus može biti Bog a Bog za Židove je samo jedan? Dotičući se dijela kada sv. Pavao ulazi u svijet pogana, društvo u kome ima više naroda koji žive zajedno i koji tolerantno izmjenjuju i posuđuju različite bogove, vlč. Ivan Bodrožić je naglasio da se i u tom vremenu govorilo o multietničnosti i toleranciji koja je samo bila maska jer je takvo društvo prema kršćanima zapravo bilo netolerantno.
Poganska religija pretpostavljala je štovanje bogova ali i cara kao Boga što je kršćanima bilo neprihvatljivo te su zato doživljavali progone. U ovakvom kontekstu Pavao se morao snalaziti. Upoznavajući Krista Gospodina u njemu se stvorilo novo poimanje. Shvatio je da je morao postati slobodan čovjek, da mora srušiti pregrade koje su Židovi gradili prema poganima i koje su pogani gradili prema onima koji nisu bili unutar tog društva. Tada je shvatio da ga je Krist učinio slobodnim čovjekom koji ne može zbog svojih uvjerenja ne komunicirati s čovjekom koga je Krist spasio. Snagom toga Pavao ulazi u društvo s ciljem da navještava da su svi ljudi jednoga Boga koji je sve stvorio. To mu je stvorilo nove poteškoće i njegova sloboda naviještanja Krista Gospodina dovela je do njegovog progonjenja jer kako se tada smatralo, nije poštovao zakone. No, Pavao je ostao dostojanstven, ponosan i slobodan. Podnio je mnogo progona ali je znao da za ime Božje mora trpjeti. Progonjen je, bičevan i stavljan u zatvor, ali uvijek je naviještao to što je od Krista primio - da naviješta slobodu svakom čovjeku, da je svaki čovjek pozvan na obraćenje spoznati veliku Božju ljubav. Tako je Pavao od teroriste i progonitelja postao svjedokom Božje ljubavi i Božjim mučenikom. Na taj način, naglašava Bodrožić, Pavao podučava i kršćane današnjeg vremena, da i mi u bilo kojim okolnostima u kojima živimo, da se ne damo zavarati i ne damo sebi oduzeti slobodu da ispovidimo Boga. “Ovakav pristup Pavlu koji je navijestio kršćanstvo kao religiju slobode je poruka koju je želio ostaviti nama u današnjem društvu u kome živimo. Svaki čovjek ima pravo na vjersku slobodu i niko ga ne smije tjerati da mijenja svoja uvjerenja. S druge strane, moramo uočiti da ovo suvereno društvo pomalo ima tendenciju relativizirati vjersko pitanje i reći kako društvo treba biti tolerantno. Držim da Pavao daje drugu poruku tolerancije a to je da svaki vjernik zna svoju istinu, da je ispovijeda i naviješta i da od nje ne smije odstupiti jer ta istina nikome ne donosi zlo” – kazao je Bodrožić. Dodao je da su u današnjem vremenu također evidentni pritisci od strane islama u vidu poistovjećivanja društva i vjere koje bi im omogućilo da polako istjeraju sa svog teritorija one koji nisu te vjere. “Isprepletenost vjere i društva koja nije postavljena na zdravoj osnovi, ima štetne rezultate” – kazao je te zaključio da se vjera od vođenja društva mora razdvojiti.
Ankica Stjepić Ćosić
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#1150 Re: Vijesti iz Tuzle
Лиланје у Пожарници
Уочи Петров дана обичај је да се дјеца лилају са направљеним лилама од осушенних кора дивље трешње. Иако са мало дјеце веома је лијепо испраћен овај обичај у селу Пожарници крај Тузле. Након вечерње службе коју је служио јереј Иван Савиновић, дјеца са родитељима и бакама радовали су се пламену са својих лила. Након лилања свој дјеци су подијељени су пакетићи.
Уочи Петров дана обичај је да се дјеца лилају са направљеним лилама од осушенних кора дивље трешње. Иако са мало дјеце веома је лијепо испраћен овај обичај у селу Пожарници крај Тузле. Након вечерње службе коју је служио јереј Иван Савиновић, дјеца са родитељима и бакама радовали су се пламену са својих лила. Након лилања свој дјеци су подијељени су пакетићи.