Forum Klix.ba

brewer wrote:novi opširni post o belgiji i belgijskim pivima je napisan na mom blogu, kao i prethodni postovi o češkoj i bavarskoj, pa koga zanima može pročitati OVDJE

a u pripremi je post koji će obrađivati pivo i pivarstvo u velikoj britaniji, zatim će biti post o povijesti piva u USA i na kraju o bivšoj jugoslaviji, uključujući razvoj piva i pivarstva u BiH.

ako mislite da su ovi postovi o povijesti i razvoju piva dosadni, onda čekajte da počnem pisati konkretne stvari o tehnikama, o stilovima, o konzumaciji itd.

samo pisi..kasnije da sakupis sve u jednu finu knjigu..

illuminated wrote:

brewer wrote:novi opširni post o belgiji i belgijskim pivima je napisan na mom blogu, kao i prethodni postovi o češkoj i bavarskoj, pa koga zanima može pročitati OVDJE

a u pripremi je post koji će obrađivati pivo i pivarstvo u velikoj britaniji, zatim će biti post o povijesti piva u USA i na kraju o bivšoj jugoslaviji, uključujući razvoj piva i pivarstva u BiH.

ako mislite da su ovi postovi o povijesti i razvoju piva dosadni, onda čekajte da počnem pisati konkretne stvari o tehnikama, o stilovima, o konzumaciji itd.

samo pisi..kasnije da sakupis sve u jednu finu knjigu..

o tom po tom pripremam jedan detaljan post o tome kako je pivo došlo u BiH i kako se razvijalo, a imam jednu fantastičnu knjigu o tome, koja je fantastična samo zato jer je najvjerovatnije jedina knjiga na tu temu objavljena u BiH.

ako neko ima bilo kakve izvore informacija, stare članke, knjige u vezi piva i pivarstva ili memorabiliju vezanu za pivo, neka mi se javi jer sam kupac

Vrlo interesantan primjer serviranja.
Jedno pivo a tri moguće kombinacije.

AleksandarV wrote:Vrlo interesantan primjer serviranja.
Jedno pivo a tri moguće kombinacije.

super je video i vrlo zanimljiv način serviranja.

o ovome sam već pričao. svako ko sam proizvodi svoje pivo susreće se sa ovom dilemom. da li istočiti kvasac ili ne. ja sam se na početku trudio da ne istočim kvasac, međutim poslije sam ga počeo s užitkom konzumirati

trik je u tome da različiti sojevi kvasca mogu biti jako različiti u okusu i neki imaju jači okus a neki potpuno neutralan. na primjer, u ovom slučaju affligema je korišten belgijski kvasac koji daje jako puno karaktera i da li ga dodati u pivo ili ne, znači da li značajno promijeniti okus piva ili ne.

međutim, ako na primjer kuhate pivo sa Fermentis US-05 kvascem ili nekim hibridnim ale/lager sojem, kao što su alt i kolsch kvasci, istakanje sedimenta neće puno promijeniti okus jer se radi o neutralnom kvascima, tako da ćete samo zamutiti pivo. ista priča je na primjer sa komercijalnim pivom sierra nevada pale ale, koje također ima malo sedimenta od kvasca na dnu boce i koji je jednako tako neutralan.

neke pivare, s druge strane, dodaju u boce sasvim drugu vrstu kvasca različitu od one s kojom su fermentirali, upravo da bi kontrolirali okus u boci, odnosno smanjili ili povećali okus kvasca. naravno, mnoge od njih ovo rade kako bi sačuvale kvasac iz primarne fermentacije od "krađe".....

Evo da javim da sam upravo uplatio breweru novac za slad.

Brewer Svaka čast na trudu valja ti kakav spomenik dignut

@Zis - jesi li našao kakvih recepata gdje ide puno minhenskog slada

djulba wrote:Evo da javim da sam upravo uplatio breweru novac za slad.

Brewer Svaka čast na trudu valja ti kakav spomenik dignut

@Zis - jesi li našao kakvih recepata gdje ide puno minhenskog slada

hvala djulba, drago mi je ako sam pomogao i ako mogu pomoci.

kuhajte Altbier obavezno! postavit ću recept za altbier ovih dana. jako, jako dobro pivo i u njega ide dosta minhenskog.

A možeš li postaviti recept ili link za recept za kristal slad. nikako da nađem.

djulba wrote:A možeš li postaviti recept ili link za recept za kristal slad. nikako da nađem.

jako dobar opis za pravljenje kristal slada od pilsnerskog je dat u knjizi Radical Brewing, Randya Moshera. i ja radim ovom metodom (odnosno radio sam prije, a sad mi je to previše komplikovano, a i imam crystala). evo na brzinu i ukratko ću to pokušati prevesti ovdje -

za 1 kg crystala

- 1 kg pilsnerskog ili pale ale slada namočiti u vodi bez hlora (znači najbolje kupovna obična flaširana voda) u periodu od 24 sata. Mijenjati vodu svakih 6 sati. Zrno će upiti jako puno vode i postat će mekano.

- nakon 24 sata, dobro ocijediti i staviti u neki pleh za kolače, najbolje je onaj najveći što stane u rernu, i to na papir za pečenje. što je tanji sloj zrna u rerni to je bolji rezultat, ali ne bi smio biti deblji od 2 cm

- sada treba rernu zagrijati na temperaturu ukomljavanja (64-69°C), a temperatura ni u kom slučaju ne bi trebala preći 71°C jer onda to više ne bi ni ličilo na crystal. poenta je da dođe do konverzije škroba u šećere, isto ono što radimo prilikom ukomljavanja, samo što ovaj put dolazi do konverzije unutar samog zrna. ovo je teško postići ako nemate digitalnu konvekcijsku rernu. termometar mora cijelo vrijeme stajati u sredini sloja slada i morate nadgledati temperaturu. ova faza traje 3 sata. miris će biti odličan.

- nakon tri sata na ovoj temperaturi, dobili smo zrno unutar kojeg je došlo do konverzije škroba u jednostavnije šećere i iz kojeg je isparilo dosta vode. sada bi po mogućnosti trebalo izvaditi pola tog slada i napraviti što tanji sloj u plehu, pa povećati temperaturu na 100-110°C kako bi dobili željenu boju (svijetli, medium ili tamni karamel slad). na temperaturi od 100-110 nakon sat vremena uz konstantno miješanje, dobit ćete svijetli crystal slad, a nakon toga možete povećati temperaturu na 150°C i još pola sata peći za medium, a još sat vremena za tamni crystal. nakon toga ponoviti postupak sa drugom polovinom slada. odvajanje slada se radi zbog ravnomjernijeg pečenja manje količine....

nakon pečenja slad bi trebao ponovno vratiti svoju originalnu težinu - dakle ako ste uzeli 1000g slada na početku, on je nakon namakanja absorbirao dosta vode i povećao svoju masu sigurno na 1,5 kg, ako ne i više, a vama je cilj da pečenjem ponovo isparite svu vodu iz njega i da slad ponovo bude težak 1000g nakon pečenja.

ovakav slad nakon pečenja treba staviti u papirnu kesu i ostaviti da odstoji barem 15 dana prije korištenja u pivu (ovo je jako bitno). rezultati ovakvog načina pravljenja slada su kod svakoga različiti jer postoji jako puno stvari od kojih ovisi kako će ispasti (tip rerne, održavanje temperatura, miješanje, debljina sloja slada itd.).....

Fantasticna tema, svaka cast na entuzijazmu i poduzetnosti (od tog mora nesto dobro izaci).
Brewer, steta sto nisi pokreno ovu temu ranije. 2011 sam, nakon jako dugo izbivanja iz B&H, citavu proveo u Sarajvu i prakticno odusto od piva. Medutim, skonto sam Vino & Cokolada i tu isprobo predivnih hercegovackih vina (Zilavka & Blatina sto me je najvise i interesovalo) sto je vise nego nadoknadilo stvar (pivo & vino volim podjednako).
Posto sam ja pravi mali "lokal patriota" sto se tice americkog "ktaft" piva (vidim da odlicno poznajes ista) da nabacim koji predlog, sto za probati (ko je u prilici), sto za klonirati.
U Americi je prava mala pivska revolucija (renesansa) i toliko ima toga da je nevjerovatno (malih proizvodaca). Jako mi je interesantno da SNPA je na neki nacin poznato. SN je odlicno pivo i pored PA vrijedno je isprobati i njihove ostale stilove (regularne & sezonske).

Evo jedan predlog za jedno "veliko" sezonsko pivo:
Bell's Hopslam Ale
Double IPA Stil
Alkohol: 10%
Bell's Brewery, Kalamazoo, Michigan
<http://www.bellsbeer.com/brands/#Seasonal-11>

Radi se o jednom jako kompleksnom i pitkom pivu. Alkohol je jako dobro maskiran, tako da treba "pazljivo" sa ovim pivom. Na prvu je ugodan "tektosnski" udar hmelja (samo mu ime kaze Hopslam) sto ja strasno volim. Nakon hmelja odmah, prvo na nosu, do izrazaja dolazi med. Jako "medasto" pivo, sto pravo godi. Medutim kako se pivo grije u casi do izrazaja dolazi ananas, borova smola, ... (zadnji put sam ga pio u januaru ove godine). Ovo pivo je u pravom smilu te rijeci "nektar" koji ide rame uz rame sa najboljim belgijskim ale-vima. Ja bih ga slobodno u nekom smislu nazvo "West Coast Style" po svojim karakteristikama. Pjena miu je nakon par minuta manja nego na slici, sicno slicno kvalitetnom Abbey Triple-u.
Pivo izlazi u januaru i rok trajanja mu je 6 mjeseci. Prodaje se u samo 18 americkih drzava (pogledati na njihovoj stranici gdje ga ima). Ja ga u najboljem slucaju nabavim 2-3 "six-pack"-a (prodavnice limitiraju prodaju po osobi). Bude ga jako kratko u boljim pivnicama i to je to. Ko ima sansu obavezno probati, fantazija od piva.
Ovo je cisto nako iz ugla konzumenta. Ako je interesantno forumasima mogu predstaviti jos koji kvalitetan americki (i kanadski takoder) "brew".
Zivili, tema je mrak, keep up.

ja mislim da kad bi jedan prosječni sarajevski pivopija sa renomeom, naviknut na ove bland lagere, popio jedan IIPA, odnosno double IPA, da bi se onesvijestio automatski od hmeljne bombe u mozgu

hvala na preporuci, ali meni je na žalost poprilično nedostupno američko craft i MB pivo. jednog dana valjda ću imati priliku da uživam u njemu. (kad dobijem useljeničku vizu na lutriji) svima koji imaju priliku da ga piju jako zavidim.

nisam pio ovaj, ali sam probao neke američke varijante IIPA-a. fantastično pivo, ali nenaviknutim konzumentima može izgledati kao da piju antifriz

djulba wrote:A možeš li postaviti recept ili link za recept za kristal slad. nikako da nađem.

Cucemo se do vikenda, mozda ne radim ovaj put subotu i nedjelju. A kristala ima kod mene "domaci" po malo drugacijem receptu nego kod sefa pa posaljem ili donesem kako ti odgovara.

Evo jedan brzinski recept, ako sta ne valja Breweru ispravi. (mozda kuhamo za vikend)

Tuzlanski Altbier - Northern German Altbier (7A)
Brewer Djulba
Date 10/31/2012
Batch Size 41.203 L Boil Size 44.043 L
Boil Time 60.000 min Efficiency 70%
OG 1.051 FG 1.013
ABV 4.9% Bitterness 30.6 IBU (Tinseth)
Color 32.1 ebc (Morey) Calories (per 12 oz.) 167
Fermentables

Total grain: 10.100 kg
Name Type Amount Mashed Late Yield Color
Munich Malt - 20L Grain 5.500 kg Yes No 75% 39.4 ebc
Pilsner (2 Row) Bel Grain 4.500 kg Yes No 79% 3.9 ebc
Weyermann - Carafa II Grain 100.000 g Yes No 70% 836.6 ebc
Hops

Name Alpha Amount Use Time Form IBU
Northern Brewer 9.8% 40.000 g Boil 60.000 min Pellet 22.1
Northern Brewer 9.8% 20.000 g Boil 30.000 min Pellet 8.5
Yeast

Name Type Form Amount Stage
Safale S-05 Ale Dry 11.000 mL Primary
Safale S-05 Ale Dry 11.000 mL Primary
Mash

Name Type Amount Temp Target Temp Time
Altbier Infusion 55.000 L 74.000 C 68.000 C 60.000 min

recept je ok osim kvasca. da biste dobili pravi alt morate koristiti neki njemački ale kvasac za kolsch ili alt. na žalost ovakvi kvasci su najčešće u tekućoj formi, a ja sam koristio WLP029 i WLP036, te wyeast2565.

od ovih svih kvasaca za alt je sigurno najbolji WLP036.

postoji i druga varijanta, a to je da naručite suhi Colonia F kvasac ili German Ale od ovog prodavača iz njemačke: http://www.brauwerkstatt.com/

njegovi kvasci su mi se do sad pokazali fantastični. s obzirom da on ima u ponudi suhi njemački ale kvasac koji je namijenjen za alt piva, a još uz to da nije toliko skup i da brzo dostavlja, možda vam je to najbolja opcija. čovjek se zove Michael Albrecht a naručujete na mail [email protected]. plaćanje je preko paypala. mislim da je oko 2 eura jedna vrećica što je jako povoljno, a kvasci su mu, ponavljam, fantastični.

brewer wrote:recept je ok osim kvasca. da biste dobili pravi alt morate koristiti neki njemački ale kvasac za kolsch ili alt. na žalost ovakvi kvasci su najčešće u tekućoj formi, a ja sam koristio WLP029 i WLP036, te wyeast2565.

od ovih svih kvasaca za alt je sigurno najbolji WLP036.

postoji i druga varijanta, a to je da naručite suhi Colonia F kvasac ili German Ale od ovog prodavača iz njemačke: http://www.brauwerkstatt.com/

njegovi kvasci su mi se do sad pokazali fantastični. s obzirom da on ima u ponudi suhi njemački ale kvasac koji je namijenjen za alt piva, a još uz to da nije toliko skup i da brzo dostavlja, možda vam je to najbolja opcija. čovjek se zove Michael Albrecht a naručujete na mail [email protected]. plaćanje je preko paypala. mislim da je oko 2 eura jedna vrećica što je jako povoljno, a kvasci su mu, ponavljam, fantastični.

Znao sam za kvasac samo ovaj imam trenutno ( i WLP 06), narucimo po preporuci. Hvala

Brewer, imam par pitanja
Jel normalno da se osjeti "alkohol" kod fermentora. Napravio sam od stiropora kutiju gdje drzim fermentor. Povremeno mijenjam ledene boce da mi je temp. u fermentoru uvijek 18-19C. Na vrenjaci i dalje nemam nista ali osjetim miris "alkohola" ili "sirceta".
Jel ovo ok?
Zakuhao sam sad u nedelju opet drugu turu, samo jedno tamno . I znas sta ima novo, ni na ovoj vrenjaci nema nista. Sigurno su poklopci problem i ne dihtuju dobro. Gdje mogu kupiti u Sarajevu da valja fermentore?
Evo par dana trazim nesto s cim cu pretociti iz primarnog u sekundarni fermentor. Imaju neka crijeva sa pumpicom ali to ne mogu nigdje ovde da nadjem. Nasao sam u Merkuru el.pumpu za ovu namjenu ali je poskupa 170-180 KM. Molim te kako cu ovo odraditi, pod uslovom da ovaj proces primarne fermentacije bude kako treba.

sezonac wrote:Brewer, imam par pitanja
Jel normalno da se osjeti "alkohol" kod fermentora. Napravio sam od stiropora kutiju gdje drzim fermentor. Povremeno mijenjam ledene boce da mi je temp. u fermentoru uvijek 18-19C. Na vrenjaci i dalje nemam nista ali osjetim miris "alkohola" ili "sirceta".
Jel ovo ok?
Zakuhao sam sad u nedelju opet drugu turu, samo jedno tamno . I znas sta ima novo, ni na ovoj vrenjaci nema nista. Sigurno su poklopci problem i ne dihtuju dobro. Gdje mogu kupiti u Sarajevu da valja fermentore?
Evo par dana trazim nesto s cim cu pretociti iz primarnog u sekundarni fermentor. Imaju neka crijeva sa pumpicom ali to ne mogu nigdje ovde da nadjem. Nasao sam u Merkuru el.pumpu za ovu namjenu ali je poskupa 170-180 KM. Molim te kako cu ovo odraditi, pod uslovom da ovaj proces primarne fermentacije bude kako treba.

ovako, što se tiče mirisa za vrijeme vrenja, različite fermentacije proizvode različite mirise, različiti kvasci proizvode različite mirise, različiti hmeljevi daju različite mirise i svaki put to pomalo drugačije miriše. ako fermentirate na hladnijim temperaturama (14-18°) miris iz vrenjače može biti sumporan (na pokvarena jaja) ali to ne treba da vas brine, jer sumporni spojevi koji kvasac stvara zbog hladnije temperature u potpunosti će nestati nakon flaširanja. ako s druge strane fermentirate na toplijim temperaturama (18-24°) miris je najčešće jako voćni i moguće je da se osjeti na alkohol.

što se konkretno tvog slučaja tiče, miris na sirće ne smije se osjetiti i znak je infekcije acetobacterom, odnosno bakterijom koja pretvara etilni alkohol u sirće. još spominješ da se osjeti na alkohol i sirće u isto vrijeme, što je nemoguće, jer to su potpuno dva različita mirisa. međutim ja mislim da ti tripuješ. reci mi s čim si lijepio stiropol u toj svojoj kutiji? ako si ga lijepio pur pjenom ili ljepilom za stiropol, nakon nekoliko dana to promijeni skroz miris i stvarno smrdi na nešto kiselo i može davati i taj miris koji podsjeća na alkohol. to se meni desilo kad sam ja pravio svoju fermentacijsku komoru pa zato znam. zato mislim da su se tebi tamo pomiješali svi ti mirisi pa da zapravo i ne znaš šta mirišeš. ako si ispoštovao sva pravila sanitacije i higijene, te ako nisi otvarao fermentor za vrijeme fermentacije, siguran sam da je s pivom sve u redu.

to što nemaš aktivnosti na vrenjači ne znači ništa posebno. CO2 ti izlazi kroz poklopac na fermentoru. ovo nije preporučljivo, ali nije ni tragedija, posebno za ovakva piva koja si ti radio i koja se relativno brzo flaširaju. dobre fermentore možeš naći one talijanske bijele sa crvenim poklopcem, a kad je u pitanju to dihtovanje, onda je ipak najbolji stakleni demižon.

što se tiče pretakanja u sekundarni fermentor, ne znam zašto bi to radio sa ovakvim pivima? nema nikakve potrebe raditi sekundarnu fermentaciju za piva ispod 1.060 SG, te osim ako nemaš namjeru: 1. dodavati voće u pivo, 2. suho hmeljiti 3. bistriti pivo želatinom ili nekim drugim sredstvom za bistrenje.

pumpu nije preporučljivo koristiti kod pretakanja jer dolazi do oksidacije piva prilikom prolaza kroz samu pumpu. ponavljam da ne smijete oksidirati pivo nakon završene fermentacije jer ga možete praktički uništiti. pretakanje bi najbolje bilo uraditi crijevom i prije nekoliko stranica smo pisali o tome i pokušao sam dati detaljan opis kako se to može uraditi bez bilo kakve pumpice, a i forumaš @danny_boy je čak i nacrtao shemu za drugi sistem pretakanja koji je također prihvatljiv. pa eto pokušaj pronaći to i pročitaj, da se sad ne ponavljam.

kod svih početnika, uz sva pravila koja se moraju ispoštovati, jedno od najvažnijih je: nakon dodavanja kvasca u sladovinu NIŠTA NE DIRAJ 21 dan! znači ne otvaraj, ne mućkaj, ne skidaj vrenjaču, ne viri, ma nemoj ga ni gledati

većinom se ljudima piva inficiraju zato što su nestrpljivi, pa otvaraju fermentor za vrijeme fermentacije, gledaju, vire, mirišu... voajeri jedni

Ovo mi je prvo kuhanje pa nisam ni siguran kako treba da mirise. Mozda je sve u redu .
Kutiju sam napravio od stiropora. Fasadni stiropor 5cm, izrezao ga na odgovarajucu duzinu, spojio ga jacom trakom i to je to.
Upratio sam kako cu pretakanje odraditi, hvala.
Jos me nesto interesuje. Karbonizacija. Mislio sam karbonizirati sa obicnim secerom, 7,5g po litri. Odredjenu kolicinu secera trebam razmutiti, rastopiti u ??? pa ubaciti u pivo i onda flasirati? Prije pretakanja da li ima redosljed, pivo pa secer ili secer pa pivo iz fermentora?

sezonac wrote:Ovo mi je prvo kuhanje pa nisam ni siguran kako treba da mirise. Mozda je sve u redu .
Kutiju sam napravio od stiropora. Fasadni stiropor 5cm, izrezao ga na odgovarajucu duzinu, spojio ga jacom trakom i to je to.
Upratio sam kako cu pretakanje odraditi, hvala.
Jos me nesto interesuje. Karbonizacija. Mislio sam karbonizirati sa obicnim secerom, 7,5g po litri. Odredjenu kolicinu secera trebam razmutiti, rastopiti u ??? pa ubaciti u pivo i onda flasirati? Prije pretakanja da li ima redosljed, pivo pa secer ili secer pa pivo iz fermentora?

sve napisano na temi i detaljno objašnjeno

al dobro, evo ukratko - možeš sa 7,5 g po litri to je ok, a možeš čak i 8g/l staviti. jako je bitno da ne flaširaš dok se ne završi fermentacija jer u suprotnom će ti eksplodirati boce. minimalno tri dana za redom uzorak mora imati nepromijenjenu vrijednost specifične gustoće da bi pivo bilo spremno za flaširanje.

što se tiče šećera, prvo moraš tačno odmjeriti koliko piva ćeš imati nakon pretakanja iz primarnog fermentora jer ćeš imati gubitak od par litara zbog taloga. to si trebao davno obilježiti skalu sa litrima na fermentoru da bi znao koliko piva imaš, a ako nemaš skalu jako je teško znati. problem je što moraš tačno znati količinu piva a ne "od oka".

taj podatak o količini piva u litrima pomnožiš sa 8 i dobiješ ukupnu količinu šećera potrebnu za karbonizaciju kompletnog piva s kojim raspolažeš. evo recimo da imaš 20 litara piva, treba ti 160 grama šećera.

taj šećer staviš u lončić sa dva decilitra vode i staviš da prokuha i da par minuta kuha na laganoj vatri (pazi da ne pokipi) i onda skloniš s vatre da se malo ohladi (desetak minuta).

tu otopinu šećera naspeš prvo u bottling bucket, a onda preko toga pretočiš lagano pivo - nikako ne suprotno! cilj je da se šećer ravnomjerno pomiješa sa kompletnim pivom tako da karbonizacija bude jednaka u svim bocama.

Odstranjivač sedimenta iz boce.

Konačno sam kompletirao svog Braumeister klona
Većinu elektronskih komponenti sam već imao. Najveći problem je bio kazan (ako želite poslaću vam nacrte koje sam napravio), ali uz dobrog majstora i nesto para i to se da srediti. Grijač su po mojoj mjeri napravili u Beogradu i preko neke firme u Banjoj Luci poslali meni. Pumpa za vodu je Grundfos.
Cijeli kazan pokreće ARM9 Cirrus EP9301 procesor, sa 32 MB RAM i sa po 16KB Instruction i Data Cache
Temperaturni senzor je DS18B20, a pumpu i grijač palim/gasim trijakom prema konfiguraciji.
Software sam sam napisao, moguće je konfigurisati broj faza kuvanja, temperaturu svake faze. Nakon kuvanja potrebno je samo otvoriti česmu da vort oteče u fermentor.
Evo i par slika:












Prvo kuvanje ide sljedeće sedmice!

valdemor wrote:Konačno sam kompletirao svog Braumeister klona
Većinu elektronskih komponenti sam već imao. Najveći problem je bio kazan (ako želite poslaću vam nacrte koje sam napravio), ali uz dobrog majstora i nesto para i to se da srediti. Grijač su po mojoj mjeri napravili u Beogradu i preko neke firme u Banjoj Luci poslali meni. Pumpa za vodu je Grundfos.
Cijeli kazan pokreće ARM9 Cirrus EP9301 procesor, sa 32 MB RAM i sa po 16KB Instruction i Data Cache
Temperaturni senzor je DS18B20, a pumpu i grijač palim/gasim trijakom prema konfiguraciji.
Software sam sam napisao, moguće je konfigurisati broj faza kuvanja, temperaturu svake faze. Nakon kuvanja potrebno je samo otvoriti česmu da vort oteče u fermentor.

Prvo kuvanje ide sljedeće sedmice!

zvijer, nema sta. svaka cast.
nadam se da znas koliko original brauemeister kosta...

pocni prodavati ovo na zapadu i bogat si covjek.
koliko je litara ovo cudo i koja je snaga grijaca?

valdemore, da li si isprobao sistem? svaka čast, izgleda odlično. imam par pitanja - da li si predvidio da radiš tzv. vorlauf, odnosno recirkulaciju radi bistrenja sladovine i kako? sa slika nisam upratio koji je sistem hlađenja - jel imaš neki counterflow chiller ili immersion chiller ide u lonac posebno? da li planiraš ispirati slad i na koji način? najveća mana braumaistera je nemogućnost ispiranja, što znači da ćeš morati koristiti oko 30% više slada nego u procesu sa ispiranjem, što nije malo! takođe, ova metoda ima i uticaja na ph vrijednost, odnosno, kad radiš bez ispiranja, i dodaješ kompletnu količinu vode odjednom, ph vrijednost komine ti odlazi previše u alkalnu stranu, što nikako nije dobro. ako imaš mogućnost, bilo bi idealno da imaš kalibriran ph metar, ali u svakom slučaju obavezno koristi neki oblik kiseline prilikom ukomljavanja (limunska, fosforna ili, najbolja, mliječna)

pozdrav i još jednom, čestitke na ovome svemu!

illuminated wrote:

valdemor wrote:Konačno sam kompletirao svog Braumeister klona
Većinu elektronskih komponenti sam već imao. Najveći problem je bio kazan (ako želite poslaću vam nacrte koje sam napravio), ali uz dobrog majstora i nesto para i to se da srediti. Grijač su po mojoj mjeri napravili u Beogradu i preko neke firme u Banjoj Luci poslali meni. Pumpa za vodu je Grundfos.
Cijeli kazan pokreće ARM9 Cirrus EP9301 procesor, sa 32 MB RAM i sa po 16KB Instruction i Data Cache
Temperaturni senzor je DS18B20, a pumpu i grijač palim/gasim trijakom prema konfiguraciji.
Software sam sam napisao, moguće je konfigurisati broj faza kuvanja, temperaturu svake faze. Nakon kuvanja potrebno je samo otvoriti česmu da vort oteče u fermentor.

Prvo kuvanje ide sljedeće sedmice!

zvijer, nema sta. svaka cast.
nadam se da znas koliko original brauemeister kosta...

pocni prodavati ovo na zapadu i bogat si covjek.
koliko je litara ovo cudo i koja je snaga grijaca?

Kazan je 40l, ali unutrasnja cijev je dosta manjeg kapaciteta. Moglo bi se skuvati maksimalno 25l. Grijac je 2KW.

brewer wrote:valdemore, da li si isprobao sistem? svaka čast, izgleda odlično. imam par pitanja - da li si predvidio da radiš tzv. vorlauf, odnosno recirkulaciju radi bistrenja sladovine i kako? sa slika nisam upratio koji je sistem hlađenja - jel imaš neki counterflow chiller ili immersion chiller ide u lonac posebno? da li planiraš ispirati slad i na koji način? najveća mana braumaistera je nemogućnost ispiranja, što znači da ćeš morati koristiti oko 30% više slada nego u procesu sa ispiranjem, što nije malo! takođe, ova metoda ima i uticaja na ph vrijednost, odnosno, kad radiš bez ispiranja, i dodaješ kompletnu količinu vode odjednom, ph vrijednost komine ti odlazi previše u alkalnu stranu, što nikako nije dobro. ako imaš mogućnost, bilo bi idealno da imaš kalibriran ph metar, ali u svakom slučaju obavezno koristi neki oblik kiseline prilikom ukomljavanja (limunska, fosforna ili, najbolja, mliječna)

pozdrav i još jednom, čestitke na ovome svemu!

Postoji alat kojim se unutrasnja cijev sa perforiranim dnom i poklopcem (1mm rupice), u kojoj se nalazi slad i kroz koju voda (tjerana pumpom) konstantno cirkulise, osloni na veci kazan prije pocetka kuvanja. Slad se ispere dodatno cistom vodom zagrijanom na 75 st.C, potvrdi na ekranu da je slad ispran i nastavlja se kuvanje prema zeljenoj kofiguraciji. Na zalost jos nisam probao masinu, radim sanity testove , da popravim sve eventualne greske u software-u.

Juce' sam i ja imao tu cast da licno upoznam brewera, alfu i omegu bh kucnog pivarstva.
Imao je strpljenja i zivaca da odgovori na sva moja pitanja i podpitanja a cak mi je poklonio i 2 flase vlastitog piva.

Jedno sam popio i degustir'o, a probala su i jos 2 jarana kojima je vrh pivskog biznisa Heineken i ostali su stvarno zadivljeni ukusom pive u kojoj sam osjetio jedan jako mocan ukus koji nisam mogao definisat' pa sam kasnije saznao da se radi o specificnosti hmelja Saaz. Iako je on sam bio samokritican prema pivi koju mi je donijeo (kaze da je mlada jos uvijek i da joj treba neko vrijeme) za mene je ovo stvarno bilo vrh.
Veceras ide degustacija i druge pive (jaci postotak alkohola malo) pa cu prenijeti impresije sutra.

Nestrpljiv sam da kompletiram svoj set za koji mi trebaju jos neke sitnice.

Sve u svemu, hvala jos jednom na ustupljenom vremenu i nadam se da cemo se u buducnosti druziti i uz moje pivo!

@leftist - do prije nego je brewer postavio temu sam i ja sam redovno pio heineken, newcastle brown ale, becks...
Onda kad sam vidio koliko su ljudi hvalili na ovom forumu belgijska piva poceo sam eksperimentisati i probavati raznorazna piva preporucena od kolega forumasa. A onda neki dan naletim na jako povoljno newcastle pivo i kupim karton. Ne mogu ti opisati moje razocarenje. Napominjem da mi je to bilo jedno od najdrazih piva. Ali nakon svih tih belgijskih piva djelovalo mi je kao ice-tea. Tesko se poslije toga vratiti na heineken i slicna piva. Zato ne mogu docekati da napravim svoje prvo pivo.