MoodSwingeR wrote: ↑27/10/2020 14:14
saimidin wrote: ↑27/10/2020 12:29
The 51st State wrote: ↑27/10/2020 11:56
borbe pred susom. ilustrativna slika pozicije gdje se okrsaji desavaju
Realno daleko je to od sushe preko 22km, ali I ja sam ranije gledao I ima ta opcija da preko tih planina idu I presijeku lachin koridor, najblize je kod Turssu cca 17 km, ali tu imaju samo kozije staze, treba ti vremena bruka da dostavljas logistiku za ljudima
Kako napreduju prema lachinu kroz dolinu, jucer su bile info da su na oko 10km, tu su najblize da stvore znacajnu prednost, ima li neki foto/video da su presjekli sjeverni koridor kroz kalbajar I to je neko spominjao?
Za Azere se situacija sada znatno usložnjava što se tiče daljnjeg napredovanja.
Jugozapad: U dolini rijeke Həkəri koja direktno vodi do laçınskog koridora na sjeveru nailaze na lijevak u kom desna obala pripada samoj Armeniji, pa će morati riješiti to pitanje. Osim toga, preko zapadne granice sa Armenijom ulaze i izlaze arcakovske diverzantske snage koje pokušavaju nanijeti gubitke Azerima, a možda i povratiti neke teritorije. Ovim djejstvima arcakovci znatno usporavaju moguće napredovanje azerskih snaga.
Da bi ovo riješili, Azeri će morati u potpunosti ovladati jugozapadnom granicom sa Armenijom i na desnoj obali rijeke Həkəri izaći na plato pored armenskog sela
Kornidzor. Ovo će zahtijevati poprilične snage i vrijeme, a nepoznato je koliko je svježih azerskih snaga na raspolaganju za ovaj zadatak. Do sada je već bilo razmjene vatre između azerskih i armenskih snaga preko granice, tako da je za očekivati da će se ovo nastaviti.
Jug: Ovdje je Azerima glavni cilj ovladati "malim koridorom" koji, od istoka, ide od Füzulija, pa na zapad preko sela iznad Hadruta, Ağcakənda, Çaylaqqala (upravo zauzeto), Səfiyana dole do Küləbirda, na rijeci Həkəri. Ovim spajanjem se postiže nekoliko stvari - stvara se održiva linija i baza za daljnje napredovanje, otvara se operativna širina, jer se i ovom cestom snage i oruđa mogu prebacivati sa istoka na zapad (i obrnuto), te se zaokružuje prostor čija se zaleđina treba utvrditi (mnoga arcakovska uporišta u zaleđu azerskih snaga - Arakul, primjerice, se navodno još drže). Na ovom dijelu ratišta ne može biti većih prodora na sjever jer se između "malog koridora" i laçınskog koridora ispriječio masiv Velikog Krasa.
Jugoistok: Još uvijek se vode intenzivne borbe oko Grimiznog Bazara (Girmizi Bazar), koji drži ključeve za prolaz i na sjeveroistok (prema Khojavendu/Martuniju) i za sjeverozapad (prema Şuşi). Ovdje vjerovatno dolazi do značajnih gubitaka na obje strane. U međuvremenu, Azeri pokušavaju prodor alternativnim pravcem preko sela Taqaverd, Zərdanaşen i Çanaqçı/Avetarnots. Cilj je staviti u okruženje Grimizni Bazar i osigurati alternativni pravac prema Şuşi. Situaciju im otežava činjenica da još nisu ovladali selima sjeverno od Hadruta kao što su Tuğ, Azıx i Binə.
Istina je da je ovo vrlo moderan rat, sa velikom dubinom ratišta (između arcakovskih snaga u Arakulu na jugu, na primjer, i sjevernih azerskih prethodnica u Çanaqçı/Avetarnotsu razdaljina je preko 30 km) i stalnim manevarskim pomjeranjem snaga kako bi se protivničke jedinice odsjekle i stavile u okruženje. Sada će se pokazati da li je ispravna bila odluka armensko-arcakovske komade da drži sjever po svaku cijenu, a da prema jugu računa na operativnu dubinu. Istovremeno će se pokazati da li azerska komanda ima sposobnost prilagođavanja taktike novom brdovitom terenu, novoj vojnoj ravnoteži (navodno rusko ometanje azerskih bespilotnih letjelica) i novim međunarodnim okolnostima (privremeno primirje, pritisak na obje strane za nastavak pregovora).