Autoputevi u BiH - Koridor 5C

Ekonomija, biznis, dionice, posao, (ne)zaposlenost...

Moderator: anex

Post Reply
kakaljin
Posts: 13503
Joined: 14/03/2008 12:30
Location: Sarajevo
Contact:

#10676 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by kakaljin »

BadBoy wrote:
Alfons Kauders wrote:Covjek je rekao "vase divljanje"...

Ja sam opisao svoje divljanje - preticem ljude koji voze ispod ogranicenja

Pa eto, nek objasni sta je tu divljanje... I zasto spori vozaci nisu uzrok te vrste "divljanja" jer eto, mi divljaci imamo kratak fitilj pa nam se ne da voziti od Sarajeva do Tuzle tri i po sata... :)
Upravu je cossack, odnosi se na cijeli tvoj post, nisam konkretno mislio da ti divljaš. Ali i sam si rekao da su po tvom mišljenju opasniji ljudi koji voze ispod ograničenja od onih koji voze preko što je nonsens. Njegova vožnja nema uticaja na to kakve ćeš ti prekršaje učiniti, tako da ako te neki sporač iznervira pa ga ti prestižeš preko pune ili stisneš debelo preko ograničenja da bi nadokandio izgubljeno vrijeme - nema nikakve veze sa njim već isključivo sa tvojim postupcima.

Ovdje se referiram na tvoj post jer si ti to rekao na ovoj temi, ali ovo razmišljanje jako često viđam i na drugim temama na forumu.

Mogu li ja tebi postaviti kontra-pitanje? Ko prouzrokuje više nesreća - krkan koji vozi 20 preko ograničenja ili onaj što vozi 20 ispod? Znamo svi odgovor. Ovaj drugi možda samo nervira ali ovi prvi prave belaje.
Da svi voze po propisu i po ogranicenju , niti vise niti manje bilo bi uredu sve, ali koliko problema pravi veoma brza voznja, toliko isto ili cak vise probleme pravi i spora voznja. Caki vise sudara ima na manjim brzinama nego na vecim, jer veliki broj nesreca se ne objavljuju na portalima i novinama.

Svaki vozaac koji sporo vozi previse bude opusten i nije skoncentrisan na voznju, dok onaj vozac koji vozi normalno i vlada autom ima vise koncentracije na voznju i razmislja o voznji od ovoga koji sporo vozi i manje razmislja o voznji jer mu je rezon da sporo vozi i nece mu nista biti.
User avatar
Maystor
Posts: 5598
Joined: 16/07/2007 22:59
Location: Unknown

#10678 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by Maystor »

So What! wrote:
Maystor wrote:
PGDP (prosječni dnevni godišnji promet) je parametar koji kaže koliko vozila dnevno prođe cestom, s tim da to 'dnevno' znači prosječan dan u jednoj godini. Za autoceste, sve ispod 10000 PGDP je mizerno. Sarajevo-Zenica ima PGDP oko 12000 (neće da objave tačan podatak). Prema podacima o naplati, autoput Doboj-Prnjavor ima PGDP oko 2500. To će porasti otvaranjem druge dionice (a pogotovo ako se izgradi most u Bosanskoj Gradišci), ali sumnjam da će BL-DO ikada biti nešto naročito prometan autoput.
Sviđa mi se što ima sve boljih forumaša na temi, sa potkovanim mišljenjima, dakle bez klasičnog lupanja koje je bio standard dugo vremena. :thumbup:

Slažem se da jeste, s tim da je to broj koji utiče na rentabilnost, dakle neki direktni faktor. Indirektni faktori koje donosi su nebrojeni, a vrijeme je ono čega nam svima nestaje i ne možemo ga kupiti. Autoputevi su upravo tu da nam kupe vremena, a za sigurnost da ne pričamo.

Autoput BL-DO jeste svojeglav projekat Dodikovog režima i ne potpada ni pod jedan evropski koridor, a ponekad je smiješno kakve se ceste ubrajaju u evropske koridore. Na drugoj strani, on je logičan potez jer u principu, on će krasti putnike sa Vc-a i slati ih zapadno kroz RS preko Banja Luke i Gradiške.

Sa autoputem od Sarajeva do Johovca (Doboj Sjever), kompletiranim autoputem Johovac - Mahovljani (DO-BL) i mostom preko Save kod Gradiške, tranzitni saobraćaj kroz BiH će dobiti sasvim drugu dimenziju.

Postoji mogućnost da ga promijeni jedino buduća brza cesta do Jajca i dalje ponovo kroz RS prema Banja Luci i Gradišci, dakle to je baš daleka budućnost.

Stoga ja ne brinem za PGDP autoputa BL-DO, on je budući most evropskih koridora E73 i E661.
Hvala ti na lijepim riječima, ali nije ovaj forum za ozbiljnije diskusije o autocestama. Ovdje dođe moron i kaže da je autocesta A1 makadam :-)
Šta ti s takvim idiotom možeš diskutovati?

No, kao što vidim, pratiš SSC (možda i pišeš tamo pod drugim nickom). Tamo pišem i ja, a maznuli ste mi slike milion puta, al neka vam bude :D
User avatar
MMM1977
Posts: 6868
Joined: 15/07/2009 12:56

#10679 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by MMM1977 »

Čuj krkan je neko ko vozi 20 preko ograničenja na AP :-x Pa to prekoračenje se toleriše i od strane policije svugdje po evropi tako da to sigurno nije problem. Dok preticanje bez gledanja u retrovizor i sa 80 km/h sigurno jeste.

Drugo, kod nas isto ograničenje vrijedi i za šleper i za luksuzni auto, makar na magistralnim i lokalnim putevima, što je isto velika glupost.
User avatar
pametolog
Posts: 2066
Joined: 16/09/2009 17:48
Location: Tamo gdje se uspjeh, rad, znanje i trud ne prasta

#10680 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by pametolog »

MMM1977 wrote:Čuj krkan je neko ko vozi 20 preko ograničenja na AP :-x Pa to prekoračenje se toleriše i od strane policije svugdje po evropi tako da to sigurno nije problem. Dok preticanje bez gledanja u retrovizor i sa 80 km/h sigurno jeste.

Drugo, kod nas isto ograničenje vrijedi i za šleper i za luksuzni auto, makar na magistralnim i lokalnim putevima, što je isto velika glupost.
Nigdje u EU se ne tolerise prekoracenje ni za 1 km/h, niti postoje razlicita ogranicenja za razlicite kategorije vozila. Radari okidaju bez tolerancije, npr kamere snimaju, analiziraju i na kucnu adresu salju kazne za predugu voznju preticajnom trakom na autoputu (cak i za nepotrebnu voznju srednjom trakom na segmentima sa tri ili vise traka ako je prva desna slobodna), mjere se prosjecne brzine na segmentima i salju kazne, policija je mnogo striknija i manje raspolozena za diskusiju nego u BiH. Cinjenica da presretaci na autoputevima skidaju prvenstveno veca prekoracenja ne znaci toleranciju, jednostavno ih je premalo i fokusiraju se na veci rizik.
Naslovnica
Posts: 35564
Joined: 20/03/2013 15:38

#10681 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by Naslovnica »

Maystor wrote:
So What! wrote:
Maystor wrote:
PGDP (prosječni dnevni godišnji promet) je parametar koji kaže koliko vozila dnevno prođe cestom, s tim da to 'dnevno' znači prosječan dan u jednoj godini. Za autoceste, sve ispod 10000 PGDP je mizerno. Sarajevo-Zenica ima PGDP oko 12000 (neće da objave tačan podatak). Prema podacima o naplati, autoput Doboj-Prnjavor ima PGDP oko 2500. To će porasti otvaranjem druge dionice (a pogotovo ako se izgradi most u Bosanskoj Gradišci), ali sumnjam da će BL-DO ikada biti nešto naročito prometan autoput.
Sviđa mi se što ima sve boljih forumaša na temi, sa potkovanim mišljenjima, dakle bez klasičnog lupanja koje je bio standard dugo vremena. :thumbup:

Slažem se da jeste, s tim da je to broj koji utiče na rentabilnost, dakle neki direktni faktor. Indirektni faktori koje donosi su nebrojeni, a vrijeme je ono čega nam svima nestaje i ne možemo ga kupiti. Autoputevi su upravo tu da nam kupe vremena, a za sigurnost da ne pričamo.

Autoput BL-DO jeste svojeglav projekat Dodikovog režima i ne potpada ni pod jedan evropski koridor, a ponekad je smiješno kakve se ceste ubrajaju u evropske koridore. Na drugoj strani, on je logičan potez jer u principu, on će krasti putnike sa Vc-a i slati ih zapadno kroz RS preko Banja Luke i Gradiške.

Sa autoputem od Sarajeva do Johovca (Doboj Sjever), kompletiranim autoputem Johovac - Mahovljani (DO-BL) i mostom preko Save kod Gradiške, tranzitni saobraćaj kroz BiH će dobiti sasvim drugu dimenziju.

Postoji mogućnost da ga promijeni jedino buduća brza cesta do Jajca i dalje ponovo kroz RS prema Banja Luci i Gradišci, dakle to je baš daleka budućnost.

Stoga ja ne brinem za PGDP autoputa BL-DO, on je budući most evropskih koridora E73 i E661.
Hvala ti na lijepim riječima, ali nije ovaj forum za ozbiljnije diskusije o autocestama. Ovdje dođe moron i kaže da je autocesta A1 makadam :-)
Šta ti s takvim idiotom možeš diskutovati?

No, kao što vidim, pratiš SSC (možda i pišeš tamo pod drugim nickom). Tamo pišem i ja, a maznuli ste mi slike milion puta, al neka vam bude :D
Mislim da je "moron" napomenuo da je makadam dionica od Podlugova do Jošanice.
Ja se ne bih složio da je A1 makadam, ali dio u dužini od nekih kilometar-dva od Podlugova prema Jošanici je zaista loš, zreo za rekonstrukciju makar onih udarnih oštećenja.
Naslovnica
Posts: 35564
Joined: 20/03/2013 15:38

#10682 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by Naslovnica »

MMM1977 wrote:Čuj krkan je neko ko vozi 20 preko ograničenja na AP :-x Pa to prekoračenje se toleriše i od strane policije svugdje po evropi tako da to sigurno nije problem. Dok preticanje bez gledanja u retrovizor i sa 80 km/h sigurno jeste.

Drugo, kod nas isto ograničenje vrijedi i za šleper i za luksuzni auto, makar na magistralnim i lokalnim putevima, što je isto velika glupost.
Volio bih da ga vidim ko to poštuje ograničenje i vozi 80 km/h na potezu iza TE Kakanj? HA HA HA
User avatar
Better Man
Posts: 18879
Joined: 01/10/2006 20:10

#10683 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by Better Man »

Naslovnica wrote:
MMM1977 wrote:Čuj krkan je neko ko vozi 20 preko ograničenja na AP :-x Pa to prekoračenje se toleriše i od strane policije svugdje po evropi tako da to sigurno nije problem. Dok preticanje bez gledanja u retrovizor i sa 80 km/h sigurno jeste.

Drugo, kod nas isto ograničenje vrijedi i za šleper i za luksuzni auto, makar na magistralnim i lokalnim putevima, što je isto velika glupost.
Volio bih da ga vidim ko to poštuje ograničenje i vozi 80 km/h na potezu iza TE Kakanj? HA HA HA
Svi kamioni, kombiji, i caddy vozila koja imaju one naljepnice o ograničenju brzine voze debelo preko tog ograničenja i niko od njih to ne poštuje. Npr. vozim autoputem 120 km na sat i prestižete kombi koji ima ograničenje od 70 ili 80 km na sat.
RJ57
Posts: 5143
Joined: 10/04/2017 15:12

#10684 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by RJ57 »

Maystor wrote:
So What! wrote:
Maystor wrote:
PGDP (prosječni dnevni godišnji promet) je parametar koji kaže koliko vozila dnevno prođe cestom, s tim da to 'dnevno' znači prosječan dan u jednoj godini. Za autoceste, sve ispod 10000 PGDP je mizerno. Sarajevo-Zenica ima PGDP oko 12000 (neće da objave tačan podatak). Prema podacima o naplati, autoput Doboj-Prnjavor ima PGDP oko 2500. To će porasti otvaranjem druge dionice (a pogotovo ako se izgradi most u Bosanskoj Gradišci), ali sumnjam da će BL-DO ikada biti nešto naročito prometan autoput.
Sviđa mi se što ima sve boljih forumaša na temi, sa potkovanim mišljenjima, dakle bez klasičnog lupanja koje je bio standard dugo vremena. :thumbup:

Slažem se da jeste, s tim da je to broj koji utiče na rentabilnost, dakle neki direktni faktor. Indirektni faktori koje donosi su nebrojeni, a vrijeme je ono čega nam svima nestaje i ne možemo ga kupiti. Autoputevi su upravo tu da nam kupe vremena, a za sigurnost da ne pričamo.

Autoput BL-DO jeste svojeglav projekat Dodikovog režima i ne potpada ni pod jedan evropski koridor, a ponekad je smiješno kakve se ceste ubrajaju u evropske koridore. Na drugoj strani, on je logičan potez jer u principu, on će krasti putnike sa Vc-a i slati ih zapadno kroz RS preko Banja Luke i Gradiške.

Sa autoputem od Sarajeva do Johovca (Doboj Sjever), kompletiranim autoputem Johovac - Mahovljani (DO-BL) i mostom preko Save kod Gradiške, tranzitni saobraćaj kroz BiH će dobiti sasvim drugu dimenziju.

Postoji mogućnost da ga promijeni jedino buduća brza cesta do Jajca i dalje ponovo kroz RS prema Banja Luci i Gradišci, dakle to je baš daleka budućnost.

Stoga ja ne brinem za PGDP autoputa BL-DO, on je budući most evropskih koridora E73 i E661.
Hvala ti na lijepim riječima, ali nije ovaj forum za ozbiljnije diskusije o autocestama. Ovdje dođe moron i kaže da je autocesta A1 makadam :-)
Šta ti s takvim idiotom možeš diskutovati?

No, kao što vidim, pratiš SSC (možda i pišeš tamo pod drugim nickom). Tamo pišem i ja, a maznuli ste mi slike milion puta, al neka vam bude :D
stipu te koji pišu gluposti, za to ima ignore

apropo ostaloga, po meni je apsolutno svejedno šta je čiji projekat, svaki kilometar autoputa je dobrodošao. daj bože da doživim da se ostvare ti moderni prijelazi na gradiški i svilaju sa odgovarajućim mostovima i vezom na hrvatski autoput sa jedne strane a sa spojem na doboj sa druge. to bi sa jedne strane značilo enormno rasterečenje saobraćaja a sa druge olakšalo ulazak/izlazak iz zemlje na sjeveru. a onda od doboja do zenice .... jebiga, valjda će se i to nekad završiti, mada ja nisam siguran da ću se ja time provozati.
ja71
Posts: 5663
Joined: 31/03/2006 14:45

#10685 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by ja71 »

pametolog wrote: Nigdje u EU se ne tolerise prekoracenje ni za 1 km/h, niti postoje razlicita ogranicenja za razlicite kategorije vozila. Radari okidaju bez tolerancije, npr kamere snimaju, ...
ovo nije tacno.
Bar u Njemackoj ne vaze ista pravila za kamione (odnosno vozila preko 7,5t) i auta.

Dalje, kad dobijes pismo sa prekoracenjem brzine pise da su vec uzeli u obzir toleranciju radara u tvoju korist.
A iz licnog iskustva znam da ne salju kazne ako vozis do 10-15 preko (u zavisnosti da li si u gradu ili na autoputu) zato sto:
- tvoj brzinomjer laze
- moraju uzeti toleranciju radara
- jer znaju da je nemoguce 1km/h odrzati brzinu
- jer bi morali slati milion pisama dnevno samo zato sto je neko prekoracio 1km/h
User avatar
MMM1977
Posts: 6868
Joined: 15/07/2009 12:56

#10686 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by MMM1977 »

pametolog wrote:
MMM1977 wrote:Čuj krkan je neko ko vozi 20 preko ograničenja na AP :-x Pa to prekoračenje se toleriše i od strane policije svugdje po evropi tako da to sigurno nije problem. Dok preticanje bez gledanja u retrovizor i sa 80 km/h sigurno jeste.

Drugo, kod nas isto ograničenje vrijedi i za šleper i za luksuzni auto, makar na magistralnim i lokalnim putevima, što je isto velika glupost.
Nigdje u EU se ne tolerise prekoracenje ni za 1 km/h, niti postoje razlicita ogranicenja za razlicite kategorije vozila. Radari okidaju bez tolerancije, npr kamere snimaju, analiziraju i na kucnu adresu salju kazne za predugu voznju preticajnom trakom na autoputu (cak i za nepotrebnu voznju srednjom trakom na segmentima sa tri ili vise traka ako je prva desna slobodna), mjere se prosjecne brzine na segmentima i salju kazne, policija je mnogo striknija i manje raspolozena za diskusiju nego u BiH. Cinjenica da presretaci na autoputevima skidaju prvenstveno veca prekoracenja ne znaci toleranciju, jednostavno ih je premalo i fokusiraju se na veci rizik.
Ma daj bolan. Ovo vrijedi samo donekle, recimo nedavno se vozim autoputem iz Modene prema Bologni, 4 trake i 2 najbrže pune konstantno dok su 2 spore prazne. Napreticao sam se sa desne strane čudo jedno, tako da nije samo kod nas problem ovo neznanje vozača. A navozao sam se evropskim autoputevima i gotovo uvijek je tempomat na 140-150 i još nikad nisam dobio nikakvu kaznu.
User avatar
So What!
Posts: 11871
Joined: 19/04/2011 01:35
Location: Charming, CA

#10687 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by So What! »

Glavni projekat za izgradnju graničnog prelaza "Gradiška-Čatrnja" na koridoru autoputa E6661
Image

Investitor (Uprava za indirektno oporezivanje BiH), je preduzeću „Routing“ d.o.o. iz Banja Luke, povjerio izradu Glavnog projekta za izgradnju graničnog prelaza u Gradišci, u koridoru puta E661, opština Gradiška.

Navedeni projekat je izrađen u skladu sa „Urbanističko-tehničkim uslovima“, (izrađenim od strane “Routing“ d.o.o., Banja Luka, mart 2013. godine), i od strane Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, izdatim lokacijskim uslovima za izgradnju graničnog prelaza u Gradišci (dok. br.:…………), kao i u skladu sa projektnim zadatkom, dostavljenim od strane Investitora.

Izradi glavnog projekta je prethodila izrada idejnog projekta, koji je omogućio sagledavanje funkcionalnosti i racionalnosti projektnih rešenja, i olakšao opredjeljenje u iznalaženju rješenja vezanih za zahtjeve oblikovanja i materijalizacije objekata predmetnog kompleksa.

Glavnim projektom su definisani tehnički elementi vezani za optimalno funkcionisanje svih primarnih i pratećih sadržaja graničnog prelaza, kao i dispozicija funkcionalnih zona unutar objekata, a prema proceduralnim uslovima koje treba da ispunjavaju objekti predmetne namjene.

LOKACIJA

Lokacija graničnog prelaza, između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, nalazi se u koridoru puta E661, u naselju Čatrnja, opština Gradiška. Na predmetnoj lokaciji nisu izgrađene vodoopskrbna i kanalizaciona mreža, kao ni srednjenaponski vodovi i trafo stanice.

Na području na kojem je planirana izgradnja graničnog prelaza, nisu izgrađene instalacije gradskog toplifikacionog sistema.

KARAKTER I NAMJENA OBJEKATA NA PREDMETNOJ LOKACIJI

Cjelokupni sistem objekata graničnog prelaza, sastoji se od sklopa nekoliko funkcionalno i konstruktivno rasčlanjenih cjelina, a u čiji sastav, kao osnovni funkcionalni elementi ulaze: objekti namijenjeni za rad carine i granične policije, objekti granične veterinarske inspekcije, sanitarne i fitopatološke kontrole, objekat za detaljan pregled teretnih vozila, autobusa i putničkih automobila i funkcionalno tipizirane kontrolne kabine.

Pored navedenih objekata, glavnim projektom su tretirani objekti pratećih sadržaja, kao što su: objekti javnih sanitarnih blokova, blokovi špediterskih kabina i objekat brze hrane (fast food). Centralna zona graničnog prelaza natkrivena je nadstrešnicom, kako bi se bez obzira na vremenske uslove, namjena predmetnih objekata i planiranih aktivnosti granične službe i policije, dovela do pune funkcionalnosti.

Predmetno situaciono rešenje se zasniva na međusobnoj usaglašenosti planskih namijera i korisničkih zahtjeva, odnosno na racionalno zasnovanoj arhitektonskoj koncepciji objekata. Naime, tipizirani sistemi nosivih konstrukcija i odabir modularnih mijera primjenjenih materijala, obezbjeđuju svođenje vremena izgradnje na minimalno moguću mjeru, kao i ekonomski racionalnu materijalizaciju predmetnih objekata.

Svi objekti su, kako konstrukcijom i geometrijom, tako i primjenjenim materijalima međusobno usaglašeni. Ostvarenje arhitektonskog izraza graničnog prelaza, sagledavanog kroz oblikovanje i odabir primjenjenih materijala, predstavlja, kako rezultat usklađivanja forme cjelokupnog kompleksa sa njegovom funkcijom, tako i otjelotvorenje investitorove želje za prepoznatljivošću sadržaja predmetnih objekata.

Prostorna koncepcija, projektnim zadatkom definisanih sadržaja na predmetnoj lokaciji, determinisana je potrebom za uspostavljanjem korektnog odnosa projektantskih aktivnosti prema uslovima za optimalno ostvarivanje saobraćajnih funkcija, odnosno, u skladu sa prostornim mogućnostima lokacije. Funkcionalna dispozicija sadržaja i njihovih međuodnosa unutar kompleksa, data je u grafičkom dijelu glavnog projekta za izgradnju graničnog prelaza (prilog: Pregledna karta, Situacija).

Uređenje parternih površina oko objekata, odnosno njihov tretman, planirana namjena i izgradnja, definisani su glavnim projektom spoljašnjeg uređenja, a prema tehničkim odrednicama pripadajućih projekata za izgradnju cjelokupnog kompleksa predmetnog graničnog prelaza.

DISPOZICIJA OBJEKATA:

Centralni objekat carine i granične policije (oznaka “A” gabarita 50.20×12.40) smješten je na centralnom dijelu planiranog platoa, u zoni kontrole i pregleda izlaza i ulaza automobila i autobusa u BiH. Manji objekat carine i policije (oznaka “B” gabarita 14.20×11.50) planiran je za kontrolu putnika, dok je u zoni izlaza teretnih vozila predviđen objekat carine i policije za kontrolu teretnih vozila (oznaka ‘’C’’ gabarita 14.20×9.70).

U zoni ulaza teretnih vozila u BiH, planiran je objekat fito-sanitarne kontrole (oznaka“D” gabarita 45.70×13.30) i granične veterinarske inspekcije sa obezbeđenim prihvatom životinja (oznaka “F”). U istoj zoni su planirani špediterski objekti (oznaka “H” gabarita 12.4×4.90, 15.50×4.90, 18.40×4.90) i carinska ispostava (oznaka “D” gabarita 45.70×13.30). U obuhvatu ulaznog platoa teretnih vozila planirana je izgradnja objekta za detaljan pregled teretnih vozila, autobusa i putničkih automobila (oznaka “E” gabarita 28.72×24.72).

Kontrolne kabine, smještene uz saobraćajne trake, su tipske: sa dva radna mesta za nadzor dveju saobraćajnih traka (oznaka “K3” gabarita 2.40×2.40), odnosno, sa jednim radnim mestom (oznaka “K2” gabarita 2.40×2.40). Ista kabina, visinski prilagođena, koristi se i za kontrolu teretnih vozila, uz kolsku vagu (oznaka “K1” gabarita 4.40×2.40).

U sklopu kompleksa planiran je objekta ‘’fast food-a’’ (oznaka ‘’G’’ gabarita 16.00×9.70), kao i punktovi javnih toaleta (oznaka “I” gabarita 19.60×9.70 i “J” gabarita 13.30×9.70), koji, osim sanitarnih blokova za muškarce i žene, sadrže i kabine za osobe sa posebnim potrebama, kao i prostorije za higijensko održavanje.

Nadstrešnica platoa graničnog prelaza je projektovana iz tri dijela i natkriva prostore vezane za centralni objekat carine i policije, kontrolu ulaza i izlaza putničkih vozila, objekat carine i policije u zoni ulaza i izlaza teretnih vozila, kao i prostor sa kolskim vagama.

Polazište, za determinisanje tehničkih rješenja, je vezano za prostorne, funkcionalne, tehnološke i tehničke elemente, kojima se obezbjeđuje optimalno funkcionisanje svih primarnih i pratećih sadržaja graničnog prelaza.

Kriterijumi, koji su odredili tehnička rješenja, podrazumjevaju:

- Rukovođenje smjernicama tehnološkog postupka na graničnim prelazima prema međunarodnim standarima,
- Zahtjeve za funkcionalnu povezanost zona i objekata, prema proceduralnim uslovima kontrole i pregleda,
- Preglednost zone graničnog prelaza,
- Bezbjednost i sagledivost platoa ispod centralne nadstrešnice,
- Funkcionalnost i fleksibilnost prostora i objekata.
LOKACIJA: Opština Gradiška

INVESTITOR: Uprava za indirektno oporezivanje Bosna i Hercegovina

NOSILAC IZRADE TEHNIČKE DOKUMANTACIJE: „ROUTING“ d.o.o. I krajiškog korpusa br.16, Banja Luka

IZVOĐAČ RADOVA: „ ITC “ ZENICA D.O.O. ZENICA

GENERALNI DIREKTOR: Nesib Mujezinović, dipl.maš.inž

VODITELJ RADOVA: Elmir Škulj, dipl.inž.građ.
Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image
m-Kvardat
User avatar
So What!
Posts: 11871
Joined: 19/04/2011 01:35
Location: Charming, CA

#10688 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by So What! »

Novalić: Uzet ćemo 200 mil. KM od javnih tvrtki i graditi brze ceste
Image

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić u intervju za bh. izdanje Večernjeg lista, kazao je kako će se tek vidjeti je li Federalna vlada tehnička ili u punom kapacitetu.

"S pravom mogu reći da smo sada bili vlada u punome smislu. O tome svjedoči veliki broj zakona, uredbi, odluka, pravilnika koje smo donijeli, ali i rezultati koji su postali očigledni, čak i onima koji ih pokušavaju izbrisati. No sigurno je da ne mogu procijeniti što će biti u idućih godinu dana mandata. Činjenica je da koalicija ima određenih problema, ali to nije bilo bitno drukčije od dosadašnje situacije kada je bilo više ‘optičkih’ problema u medijima, ali, moram reći, da se to nije odražavalo na rad Vlade. Mi smo svoje najvažnije reformske projekte bez problema provodili kroz sustav. Iznimka je jedino posljednji Zakon o MIO, i gotovo da se ne mogu sjetiti drugih važnih reformskih procesa koje nismo proveli. A u tehničkom smislu nije racionalno mijenjati sadašnju vladu, a postoje i tehnički problemi", naveo je Novalić.

Na pitanje hoće li od stranačkih lidera tražiti discipliniranje zastupnika iz razloga što zastupnici iz parlamentarne većine nisu dolazili na sjednice, zbog čega su padali važni zakoni, Novalić je istaknuo kako je već od sva tri lidera vladajućih stranaka tražio da se zatsupnici uozbilje i dolaze na sjednice parlamenta.

"Meni nikako nije jasno da netko ima određenu obvezu, imenovan je, ima najveći legitimitet u društvu i da uzima sebi za pravo ne doći dva, tri, pet puta ili pak nikako. Moram priznati da nisam uspio upoznati gospodina Mesihovića koji je prije bio ministar zdravstva. Skoro tri godine dolazim u Parlament, a on je zastupnik", kazao je premijer Novalić.

O tome što i koliko Vlada može na reformskom putu uraditi u idućih godinu dana, Novalić ističe kako je reformski put je utvrđen kroz 61 mjeru te da ga provode nekoliko godina.

"No činjenica je da nijedna reforma, pa čak ni restrukturiranje poduzeća, ne može proći za četiri godine (...) Nećemo uspjeti sve uraditi, ali smo povukli najvažnije poteze, uz još nekoliko koje trebamo napraviti. Radi se o programu ‘tri puta tri’. Dakle, moraju proći najmanje tri reformska zakona, tri socijalna i tri infrastrukturne grupe koje bi poduprle ekonomski rast u BiH", istaknuo je Novalić.

Prema njegovim riječima, sada imamo organski rast od 3,2 posto, ali nama treba 5,5 ili 6 posto. Ta tri reformska zakona vezana su uz doprinose i dohotke. Oni su ključni za rješavanja sivih tijekova novca, pojasnio je Novalić.

"Mi planiramo s istim obujmom oporezovati ukupna primanja, kao što je bilo do sada, ali pri tome želimo smanjiti mogućnost odljeva novca za zapošljavanje u sivoj zoni ekonomije. Uz to se planira uvesti oporezivanje dividende s 20 posto ili ugovora o djelu", kazao je premijer.

Na pitanje što će biti sa Zakonom o MIO, braniteljima, premijer Novalić je kazao kako Zakon o MIO moraju vratiti u igru jer, kako je kazao, o njegovu usvajanju ovise mirovine za 408.000 ljudi. A kada su u pitanju branitelji, navodi kako treba donijeti zakon o reprezentativnosti i registru branitelja.

"Ta tri socijalna zakona moraju biti riješena kako bismo dulje razdoblje, od 5 do 15 godina, imali socijalni mir. Ne možemo graditi ekonomski rast u zoni socijalnih nemira", istaknuo je premijer Novalić.

O tome što bi konkretno za umirovljenike značilo donošenje novoga zakona, Novalić je naveo kako je mirovinski sustav nastao od tri zakona, šest uredbi.

"Uglavnom, bilo je jedanaest kanala za ulazak u mirovinski sustav. Nastale su tri kategorije umirovljenika unutar jednoga sustava. Jedna je do 1998., druga od 1998. do 2009. i treća od toga razdoblja do danas", kazao je Novalić

"Oni koji su se umirovili do 1998. godine loše su prošli i njihove mirovine čine 42 posto plaće. Međutim, ista učiteljica koja je u mirovinu otišla 2002. godine, njezina mirovina iznosi 52%. A oni koji su otišli u mirovinu od 2009. imaju čak 80 posto od plaće. Problem je nastao jer bi s koeficijentom 14,3, po kojemu mirovine sada dobivaju oni koji su otišli u mirovinu nakon 2009. godine, Zavod MIO otišao u propast. U potpunoj ravnoteži bi Zavod MIO bio kada bismo imali koeficijent 12,6, ali to znači smanjenje mirovina za 118.000 ljudi. Zato smo se odlučili primijeniti hibridno rješenje te predlažemo koeficijent 13,6 koji malo oduzima od mirovina onima koji su otišli od 2009. u mirovinu, dodaje 10 posto onima koji su otišli u mirovinu do 1998., a ovima u sredini ostaje na istoj razini. To bi bilo pošteno. Idući korak, ukoliko bismo nastavili sadašnji ekonomski rast, imali bismo mogućnosti povećati mirovine za 10 posto tzv. srednjoj skupini, čime bismo u cijelosti balansirali sustav mirovina. No s tim je povezano i pitanje ekonomskog rasta, trošarine i infrastrukturni radovi. Bez toga nećemo imati rasta BDP-a, a onda i mirovina s koeficijentom od 14,3. Realno, u gubitku bi bili policajci koji imaju beneficirani staž, kao i 699 umirovljenika koji sada imaju veće mirovine od plaća", pojasnio je Novalić.

Na konstataciju kako se nedavno se iz oporbe moglo čuti kako je Vlada na trošarinama za ceste ‘izvukla’ osam milijardi maraka Novalić je kazao kako niti jedan pfening cestarina nije otišao nigdje drugdje nego na račun Cesta ili Autocesta.

"A tako je prikupljeno i potrošeno 1,5 milijardi maraka u deset godina. Onda smo mi shvatili i da je naša pogreška što to ljudi ne znaju jer im ne pojašnjavamo gdje smo novac trošili", istaknuo je premijer Novalić.

Novalić je u intervju kazao kako je menadžer te da nije klasični političar.

"Ja sam očekivao racionalnost jer dolazim iz kompanije u kojoj, ako toga nemate, ne možete idući mjesec podijeliti plaću. Ovdje, međutim, nije uvijek racionalnost glavna, nego percepcija, interesi. To je ono što nisam odmah naučio. Međutim, shvatio sam da neću uspjeti ako to ne naučim, morao sam, u međuvremenu, postati političar. To kažem teška srca jer je tehnika provođenja svega politika", kazao je Novalić.

Na pitanje je li dopremijerka Jelka Milićević postala političarka, Novalić je kazao kako je gospođa Milićević Hercegovka, a da se Hercegovci rode kao političari.

"Gospođa Milićević je izvanredni čuvar naše financijske stabilnosti. A to najbolje potvrđuje činjenica da nakon 20 godina prvi put imamo dnevnu likvidnost proračuna. Zbog rasta ekonomije imamo bolje prihode. Prvi put imamo primarni suficit od 1950 milijardi prihoda, ali, istina je i da se netko drugi prije zadužio i mi se, nažalost, sa 712 milijuna maraka moramo kreditirati. Smanjili smo dug za 50 milijuna eura. Sada zaduženost nije 34,5, nego 31,6 posto. To je iza Švicarske drugi rezultat u Europi. No svjesni smo i da su ranije obveze omča oko vrata", kazao je federalni premijer.

Novalić je najavio rebalans proračuna jer, kako je kazao, nema kreditiranja MMF-a.

"I ako ni zbog čega, rebalans se mora zbog toga napraviti. Mi se moramo zadužiti preko vrijednosnih papira ili preko nekih drugih oblika financiranja. Kako nemamo trošarina, promijenili smo strategiju i sada hoćemo izgradnju brzih cesta financirati iz sredstava akumulirane dobiti od 200 milijuna maraka javnih poduzeća. Napravili smo koncept i to će ministar Lasić vrlo brzo iznijeti pred vladu. Te prihode nismo predvidjeli u proračunu i sada treba napraviti rebalans proračuna koji treba potvrditi Parlament", kazao je premijer Novalić.

Naveo je kako nakon 20 godina konačno "likvidnost proračuna i, uistinu, moram pohvaliti ministricu Milićević i njezinu konzervativnu politiku".

"No imamo nekih drugih slabosti. Sada su prosvjedovali poljoprivrednici ukazujući da im se ne isplaćuju poticaji tri mjeseca. No nije slabost u riznici i proračunu, niti ministarstvu financija, nego u resoru poljoprivrede, gdje su službenici naučili podatke u riznicu unositi svakih šest mjeseci jer se obveze nisu plaćale. Ali sada je potrebno svakoga dana unositi te podatke. Mogući su takvi ‘ekscesi’, ali ih je svakim danom sve manje", kazao je Novalić.

Na upit jesu li trošarine i aranžman s MMF-om krivci i za nerealizirane infrastrukturne projekte, Novalić navodi kako aranžman nije krivac , a kao glavnog i jedinog krivca naveo je trošarine, cestarine, putarine, kako god ih tko zvao.

"Naime, povećanje trošarina na gorivo nije tražila moja Vlada, nego 2014. godine Vlada premijera Nikšića kada je vidjela da ima rupu u sadašnjem portfoliou Autocesta od 300 milijuna do 2024. godine. Zbog te rupe tražila je nove trošarine, a da ostatak troši na nove programe. Inače nema gradnje. S postojećim trošarinama koje su preinvestirane, mi do 2024. moramo, kako sam rekao, pronaći novih 300 milijuna. Već smo pronašli 38 milijuna i ugurali u Autoceste da bismo održali tekuću likvidnost. Nove trošarine su trebale osigurati izgradnju novih dionica autoceste na koridoru Vc koje bi se za 7, 8 godina ovim tempom mogle u cijelosti izgraditi", pojasnio je Novalić.

Kako navodi, jedini je problem u populizmu jer je oporba shvatila da imamo ekonomski rast od 3,2 posto, da bismo dodajući 2,3 posto iz infrastrukturnih radova previše iskočili.

"I to se nije dogodilo u BiH. Zbog toga bi možda u povijest otišle neke stranke koje su do sada participirale u vlasti. Iako je destruktivno, to je logično razmišljanje oporbe, ali nije logično da četiri zastupnika iz SDA, koja je i mene nominirala, odstupe od toga i sruše program gradnje autoceste. Sada će se ponovno to pitanje vratiti u igru jer i oporba shvaća da će taj novac više koristiti budućoj, nego sadašnjoj vlasti", kazao je Novalić.
Akta
User avatar
So What!
Posts: 11871
Joined: 19/04/2011 01:35
Location: Charming, CA

#10689 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by So What! »

Igor Crnadak: Blizu smo dogovora o transportnoj zajednici, ne smijemo propustiti ovu priliku
Image

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak podsjetio je na današnjoj konferenciji za medije da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja koja nije potpisala Sporazum o transportnoj zajednici u Trstu, dodavši da su blizu dogovora za rješavanje tog pitanja.

"Blizu smo rješavanja problema u vezi sa Sporazumom o transportnoj zajednici. Imamo još malo vremena prije nego što novac koji je trebao biti dodijeljen Bosni i Hercegovini bude usmjeren prema nekim drugim zemljama", kazao je Crnadak.

Potcrtao je da se na transportnoj zajednici testiraju ozbiljnost bh. političara, ugled Bosne i Hercegovine, kao i njen evropski put.

"Na ovaj način možemo doći u poziciju da početkom sljedeće godine zvanično dobijemo status kandidata za članstvo u Evropsku uniju. Vrlo uspješno sa svim relevantnim faktorima komuniciramo o tome", poručio je Crnadak.

Istakao je kako je općepoznato da je najava referenduma o NATO-u u Republici Srpskoj pogrešna stvar.

"Prije svega želim da kažem da nema potrebe za takvim odlukama i da je nepotrebno i pogrešno praviti dnevnu temu od toga, kao što to iz SNSD-a pokušavaju", rekao je ministar vanjskih poslova BiH.

Dodao je kako je za RS važno da se bilo koja odluka za koju su političari glasali ne treba proglašavati nevažećom.

"Sva priča o NATO-u i svi napadi na mene su zato što vlasti u Republici Srpskoj nemaju odgovora o ekonomskoj situaciji na tom području", istakao je Crnadak, dodavši da Republika Srpska nikad bolje međunarodno nije stajala, a nikad gore ekonomski.

Prema njegovom mišljenju, veoma je važna poruka da posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića prođe na jedan dostojanstven način.

"Treba imati što bolje odnose sa Srbijom. Ono što je Vučić doživio u Srebrenici je važno i ne smije se zanemariti. Doček, i politički, i medijiski, i ljudski treba da bude odgovoarajući i dostojanstven. Očekujem da će posjeta imati dobre efekte", kazao je Crnadak.
Klix
User avatar
So What!
Posts: 11871
Joined: 19/04/2011 01:35
Location: Charming, CA

#10690 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by So What! »

Predsjednik Federacije BiH potpisao dva ugovora s EBRD-om
Image

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara je s direktorom Ureda Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Bosni i Hercegovini Ianom Brownom potpisao dva ugovora.

Prvi potpisani ugovor odnosi se na potporu Projektu sanacije nakon poplava i modernizaciju cesta u Federaciji BiH kojim EBRD zajmom osigurava 65 miliona eura za popravku i modernizaciju cesta u FBiH s ciljem povećanja sigurnosti u saobraćaju.

Drugim ugovorom o Amandmanu na Ugovor o potpori Projektu Koridor 5C2 i Projektu Koridor 5C2 – nastavak, objedinjena su dva zajma ukupne vrijednosti 156 miliona eura namijenjenih financiranju izgradnje dionica autoceste Svilaj – Odžak i obilaznica Zenica, kao i poddionica između Bune i Počitelja, i između Donje Gračanice i tunela Zenica, saopćeno je iz Ureda predsjednika Federacije BiH..
Avaz
User avatar
drug_profi
Posts: 65648
Joined: 16/07/2012 16:00

#10691 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by drug_profi »

Pričali ste o sporaćima.
Ja se uvijek čudim zašto neko trehne pare za snažan motor i onda vozi ispod ograničenja.
Ono ne kontam. Skuplja registracija, skuplje inicijalno ulaganje, skuplji servisi, veća potrošnja... to radiš kad ti treba i znaš koristiti te kilovate.
A za vožnju ispod ograničenja uzmeš neki 1,2 štedljivi motor, vozilo niže srednje klase i uživaj.

Ali jok. To sve neki CDI CRDI sve trocifrena konjaža, registracije 700 maraka, gume po setu za milju, minimalno, i onda mi vozi 65 tamo gdje se legalno može 80, pa i do 90. meni dođe da dok ga pretičem sa svojih 74kw da mu kroz onaj šiber opalim tač.
pinkman
Posts: 3090
Joined: 07/09/2013 18:57

#10692 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by pinkman »

Nije mi jasno zasto se uopste prica o brzoj cesti Tuzla - Sarajevo (koje svakako nece biti). Zar nije logicnije usmjeriti ta sredstva na Tuzla - Zepce, te eventualno Tuzla - Bijeljina, ako govorimo o putu Sarajevo - Beograd.

Valjda je tako jeftinije nego praviti brzu cestu Tuzla - Sarajevo. Jest da ce Kladanj, Olovo i slicna mjesta biti zanemarena..
tec
Posts: 1084
Joined: 15/12/2011 15:25

#10693 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by tec »

pinkman wrote:Nije mi jasno zasto se uopste prica o brzoj cesti Tuzla - Sarajevo (koje svakako nece biti). Zar nije logicnije usmjeriti ta sredstva na Tuzla - Zepce, te eventualno Tuzla - Bijeljina, ako govorimo o putu Sarajevo - Beograd.

Valjda je tako jeftinije nego praviti brzu cestu Tuzla - Sarajevo. Jest da ce Kladanj, Olovo i slicna mjesta biti zanemarena..
:-)
O čemu ti pišeš jedina planirana brza cesta/autocesta izmedu Tuzla - Sarajevo je preko Žepča, i nikakva druga nije spomenuta. Preko Olova i Kladnja ide magistrala kao i do sada koja se dovodi do pristojnog nivoa.
User avatar
Dope_Man
Posts: 8021
Joined: 03/06/2016 16:31

#10694 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by Dope_Man »

Koliko bi uopste konkretno na relaciji SA-TZ bila korisna ta brza cesta?

Ovako gledajuci pofino se zaobilazi, plus putarina.. na kraju bi na toj relaciji opet bilo ekonomicnije za sve (osim za zivce) ici postojecom magistralom.
Dakle ne gledam sad ovdje u globalu gdje je svaka cesta korisna, vec konkretno SA-TZ da se napravi taj krak brze ceste sa Vc-a, da li bi iko ovu rutu isao tim putem?
User avatar
Alfons Kauders
Posts: 37198
Joined: 24/09/2004 13:39
Location: Glavni Stan NVZ
Contact:

#10695 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by Alfons Kauders »

drugi profil wrote:Pričali ste o sporaćima.
Ja se uvijek čudim zašto neko trehne pare za snažan motor i onda vozi ispod ograničenja.
Ono ne kontam. Skuplja registracija, skuplje inicijalno ulaganje, skuplji servisi, veća potrošnja... to radiš kad ti treba i znaš koristiti te kilovate.
A za vožnju ispod ograničenja uzmeš neki 1,2 štedljivi motor, vozilo niže srednje klase i uživaj.

Ali jok. To sve neki CDI CRDI sve trocifrena konjaža, registracije 700 maraka, gume po setu za milju, minimalno, i onda mi vozi 65 tamo gdje se legalno može 80, pa i do 90. meni dođe da dok ga pretičem sa svojih 74kw da mu kroz onaj šiber opalim tač.
:D

I najcesce dizeli, pa kontam mozda raja stedi? Uzmu 3.0 TDI, registracija osam stoja bez kaska, set guma milju i po... Pa onda gledaju da drze potrosnju na 4 litra, vozeci 65 magistralom, kako bi imali para za gume na zimu.

I naravno da se red pitati koji ce im kurac kilovati kad u dva sata voznje obidjem desetak takvih debila sa svojih 1150 kubika :D
User avatar
Alfons Kauders
Posts: 37198
Joined: 24/09/2004 13:39
Location: Glavni Stan NVZ
Contact:

#10696 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by Alfons Kauders »

Dope_Man wrote:Koliko bi uopste konkretno na relaciji SA-TZ bila korisna ta brza cesta?

Ovako gledajuci pofino se zaobilazi, plus putarina.. na kraju bi na toj relaciji opet bilo ekonomicnije za sve (osim za zivce) ici postojecom magistralom.
Dakle ne gledam sad ovdje u globalu gdje je svaka cesta korisna, vec konkretno SA-TZ da se napravi taj krak brze ceste sa Vc-a, da li bi iko ovu rutu isao tim putem?
Vrlo malo. Vremenski bi imali malu ustedu, jer se radi o duzoj dionici.

Recimo da bi preko Zepca do Sarajeva iz Tuzle trebalo oko 155-165 kilometara. Trenutna magistrala je oko 130 kilometara. Modernizacijom bi se dala skratiti na 120 i kusur, uz dosta vece projektne brzine.

Ako bi imao 120km s prosjecnom brzinom od 70, onda taj pravac preko Zepca nema puno smisla, jer bi usteda na vremenu bila mala, a u oba smjera bi se placala putarina, ukupno na preko 300 kilometara. Starim putem bi se onda stizalo za 90-100 minuta, a preko Zepca za 80 minuta. Utrosak goriva tu negdje, jer je autoput ravniji i efikasniji, ali opet 30-40km duzi.

Na kraju balade - koliko ljudi bi placalo preko 30 maraka putarine za putnicki auto da ide preko Zepca i tako ustedi desetak minuta u jednom pravcu?
User avatar
Dope_Man
Posts: 8021
Joined: 03/06/2016 16:31

#10697 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by Dope_Man »

Upravo to sam mislio. Cisto da neko ne pomisli da sam protiv ovog puta, super je to, Tuzli treba dobrih poveznica na sve strane ali se meni, teskom laiku, cini da je ova prema Zepcu najmanje potrebna sad. Za put prema EU je vaznije imati dobru cestu prema Brckom, ili Gracanici i dalje prema Doboju gdje ce se kaciti na AP jer mislim da se cak ova ne bi isplatila nekome iz TZ da vozi do zepca, pa da se tu kopca na AP, opet su prednosti, ako ih uopste ima, mizerne.

A i to prema SA, i dalje prema jugu, ce ostati sav saobracaj na magistrali. Bolje se voziti do SA, pa se onda ukljuciti na AP, nego platiti jos i taj dio a ne dobiti nista na vremenu il gorivu.

Tako da ova cesta ostaje samo prednost ako se iz regije Tuzle ide u Zenicu/Zepce/Maglaj ili dalje na jugo-zapad preko Bugojna, ali koliko je takvog saobracaja iz regiona Tuzle uopste.. a za Krajinu ce svakako bolja opcija ostati Doboj-BL i dalje.. pogotovo sad kad se kompletira AP, i sredi cesta prema Sanskom Mostu (spomenuto na drugoj temi).
User avatar
Alfons Kauders
Posts: 37198
Joined: 24/09/2004 13:39
Location: Glavni Stan NVZ
Contact:

#10698 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by Alfons Kauders »

Dope_Man wrote:Upravo to sam mislio. Cisto da neko ne pomisli da sam protiv ovog puta, super je to, Tuzli treba dobrih poveznica na sve strane ali se meni, teskom laiku, cini da je ova prema Zepcu najmanje potrebna sad. Za put prema EU je vaznije imati dobru cestu prema Brckom, ili Gracanici i dalje prema Doboju gdje ce se kaciti na AP jer mislim da se cak ova ne bi isplatila nekome iz TZ da vozi do zepca, pa da se tu kopca na AP, opet su prednosti, ako ih uopste ima, mizerne.

A i to prema SA, i dalje prema jugu, ce ostati sav saobracaj na magistrali. Bolje se voziti do SA, pa se onda ukljuciti na AP, nego platiti jos i taj dio a ne dobiti nista na vremenu il gorivu.

Tako da ova cesta ostaje samo prednost ako se iz regije Tuzle ide u Zenicu/Zepce/Maglaj ili dalje na jugo-zapad preko Bugojna, ali koliko je takvog saobracaja iz regiona Tuzle uopste.. a za Krajinu ce svakako bolja opcija ostati Doboj-BL i dalje.. pogotovo sad kad se kompletira AP, i sredi cesta prema Sanskom Mostu (spomenuto na drugoj temi).
Apsolutno. Kad bi imali brzu cestu za Zepce i prema Orasju, definitivno bi imalo smisla.

Sad vidim da namjeravaju potrositi 65 miliona na projekt, mozda i krenu u eksproprijaciju. Ne vidim logiku da se 65 miliona ulupa u tu dionicu kraj nedovrsene Karaule. Uostalom, sta tih 65 miliona rjesava za Zepce? Pa tu se radi o 50km puta preko obronaka Ozrena koji nece kostati manje od 650 miliona... Sa 65 miliona mogu napraviti projekt i uraditi nekoliko finih rendera dionice.

Pored toga, TZ-ŽE ne veze skoro nista na sebe, jer pici slabo naseljenim podrucjem. S druge strane, prema Doboju su Lukavac i Gracanica, prema sjeveru Srebrenik i Gradacac, a prema Sarajevu Kladanj i Olovo.

Jednostavno mi djeluje kao preskupa igracka od koje nema nista. Ne vidim logiku u trosenju 65 miliona na projekt i sl. kada je jasno da se to nece poceti graditi prije no sto se zavrsi barem vecina Vc, tj za 15-20 godina... Zar nije bilo bolje za te pare zavrsiti Karaulu od koje bi imali koristi za godinu-dvije?

Nikako mi nije jasna logika trosenja 65 miliona gotovog novca, akumulirane dobiti nasih preduzeca, na projekt koji se ni u najboljem slucaju nece pokrenuti prije 2030. Zar to nisu mogli alocirati za nesto od cega cemo imati kakve koristi za koju godinu, a ne deceniju?
ciza_bliza
Posts: 485
Joined: 17/03/2015 11:27

#10699 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by ciza_bliza »

Pa zar neće Tuzla-Žepče dionicu finansirati turci u sklopu projekta autoputa Bg-Sa?
User avatar
Alfons Kauders
Posts: 37198
Joined: 24/09/2004 13:39
Location: Glavni Stan NVZ
Contact:

#10700 Re: Autoputevi u BiH - pregled izgradnje

Post by Alfons Kauders »

ciza_bliza wrote:Pa zar neće Tuzla-Žepče dionicu finansirati turci u sklopu projekta autoputa Bg-Sa?
Taj projekt ne postoji, osim u glavama politicara.

A i u glavama politicara, postoji preko Visegrada, ne preko Tuzle i Bijeljine.
Post Reply