
1. Historijska osnova – šta se desilo poslije Holokausta
Nakon Drugog svjetskog rata:
Svijet je bio šokiran razmjerama Holokausta (oko 6 miliona ubijenih Jevreja).
To je stvorilo ogroman moralni pritisak na Zapad, posebno u Evropi i SAD, da „ispravi nepravdu“.
1948. — osnovana je država Izrael, uz snažnu podršku zapadnih sila (posebno SAD i UK).
Milioni Palestinaca su tada prognani ili izbjegli iz svojih domova (Nakba — „katastrofa“).
Drugim riječima: istinski genocid nad Jevrejima postao je moralni argument za stvaranje države Izrael — ali ta država je od prvog dana nastala na tuđem prostoru, uz zapadnu političku i vojnu zaštitu.

2. Kako se to koristi u zapadnom imperijalnom narativu
Nakon 1948. Zapad (posebno SAD) koristi Holokaust na tri glavna načina:

a) Moralni štit za Izrael
Zapadne zemlje stalno ističu Holokaust kao neporeciv dokaz da Jevreji moraju imati „sigurno utočište“.
Time se svaka kritika Izraela — pa čak i kada krši međunarodno pravo — često etiketira kao antisemitizam.
Primjer:
Kada neko osudi izraelske napade na Gazu, često se čuje da je „protiv Izraela“ = „antisemita“.
Holokaust se tako instrumentalizuje: umjesto univerzalne opomene protiv genocida, koristi se kao moralno opravdanje za nasilje.

b) Politički instrument u vanjskoj politici
SAD i EU podržavaju Izrael bez obzira na njegove postupke, jer:
predstavlja saveznika i vojni mostobran na Bliskom istoku;
time čuvaju naftne interese i stratešku kontrolu regiona;
svako ko se suprotstavi Izraelu često biva označen kao „ekstremist“ ili „terorist“.
Dakle, Holokaust se koristi da se legitimiše imperijalna politika: „Branimo Jevreje“, dok se zapravo održava geopolitička dominacija.

c) Kulturno-psihološki pritisak
U zapadnim društvima, Holokaust je postao centralna trauma i moralni tabu.
To znači da:
zapadne javnosti rijetko postavljaju teška pitanja o Izraelu;
političari koriste osjećaj krivnje da bi opravdali podršku izraelskim akcijama.
Rezultat: Holokaust kao historijska tragedija pretvoren je u moralni kapital, koji omogućava nesrazmjernu političku moć.

3. Posljedica na Bliskom istoku
Zbog te politike:
Palestinci su ostali bez države, pod okupacijom više od 75 godina;
arapske zemlje su fragmentirane i ekonomski zavisne od Zapada;
svaki otpor (npr. Hezbollah, Hamas) označava se automatski kao „teroristički“, dok se izraelske vojne akcije prikazuju kao „samoobrana“.
Drugim riječima: Holokaust — istinska tragedija jednog naroda — koristi se da bi se opravdala nova nepravda nad drugim narodom.

4. Pošten zaključak
Treba jasno reći:
Holokaust je stvaran i neopisivo zločinački — to niko razuman ne negira.
Ali njegova moralna težina je zloupotrijebljena od strane zapadnih sila i izraelskih lobija da:
održavaju geopolitičku dominaciju;
guše kritiku;
opravdaju kolonijalni odnos prema Bliskom istoku.
Dakle — Holokaust kao sjećanje treba čuvati, ali ne koristiti kao političko oružje.