Na sjednici Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) podržani su principi Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.
Komisija nije podržala principe Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač poslanik Denis Zvizdić.
Usvojen je Izvještaj o radu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za 2021. godinu te zatim Izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine za 2022. godinu, čiji je podnosilac Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine.
Također je usvojen Izvještaj o zbrinjavanju izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u Bosni i Hercegovini za 2020. godinu, čiji je podnosilac Vijeće ministara BiH, kao i Izvještaj o zbrinjavanju izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu, čiji je podnosilac Vijeće ministara BiH.
Odgođeno je izjašnjavanje o poslaničkoj inicijativi Milorada Kojića, kojom se nalaže Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH da formira radnu grupu u kojoj će biti predstavnici nadležnih institucija Republike Srpske, Federacije BiH i institucija BiH s ciljem izmjene Sporazuma o preuzimanju uloge suosnivača za Institut za nestala lica BiH, te predloži izmjene Sporazuma u dijelu koji se odnosi na organizaciju upravljačke strukture Instituta, a utvrđeni prijedlog uputi Vijeću ministara BiH na usvajanje.
Komisija nije podržala poslaničku inicijativu Sabine Ćudić kojom se nalaže Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH da u zakonodavnu proceduru uputi Zakon o ostvarivanju saradnje Bosne i Hercegovine sa iseljeništvom.
Zajednička komisija nije podržala ni poslaničku inicijativu Milana Dunovića, Zlatana Begića i Vlatka Glavaša kojom „Predstavnički dom PSBiH zadužuje Vijeće ministara BiH da, u skladu sa svojim nadležnostima, donese odluku o proglašavanju dana žalosti u cijeloj Bosni i Hercegovini povodom 25. maja (tekuće 2023. godine), kada se obilježava dan teškog zločina nad tuzlanskom mladošću koji su počinile paravojne formacije tzv. Vojske Republike Srpske 25. maja 1995., te da u saradnji s drugim nadležnim državnim institucijama preduzme sve mjere prema nadležnim organima Republike Srbije za izručenje počinilaca ovog gnusnog zločina institucijama Bosne i Hercegovine – na prvom mjestu Novaka Đukića, kao i da, u okviru svojih nadležnosti, zahtijeva hitno krivično procesuiranje i izručenje Bosni i Hercegovini i drugih organizatora i izvršilaca ovog gnusnog ratnog zločina, a s ciljem razvijanja kulture sjećanja i dobrosusjedskih odnosa, te dostojanstvenog odavanja dužnog poštovanja nevinim žrtvama ovog teškog zločina i dostojanstvenog izražavanja saučešća porodicama nevinih žrtava.“
Komisija je usvojila Izvještaj o radu Nezavisne komisije za praćenje uslova boravka u zavodima, postupanje i poštovanje ljudskih prava lica nad kojima se izvršavaju krivične sankcije i druge mjere koje je izrekao u krivičnom postupku Sud Bosne i Hercegovine, strani sudovi za djela predviđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine ili međunarodnim ugovorom čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina ili drugi sud u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine za 2022. godinu.
Zajednička komisija je usvojila Informaciju o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu, Informaciju o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu, Izvještaj o pitanjima provođenja Kodeksa ponašanja poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH za 2021. godinu, Izvještaj o pitanjima provođenja Kodeksa ponašanja poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH za 2022. godinu, Izvještaj o radu Zajedničke komisije za ljudska prava za 2022. godinu te Plan rada Zajedničke komisije za ljudska prava za 2023. godinu, prenosi Fena.
Sa dnevnog reda sjednice skinut je Izvještaj o radu Vijeća nacionalnih manjina BiH za 2022. godinu, čiji je podnosilac Vijeće nacionalnih manjina BiH. Zajednička komisija je usvojila zaključak kojim od Vijeća nacionalnih manjina Federacije BiH i vijeća nacionalnih manjina kantona traži informaciju u vezi sa eventualnim povlačenjem podnesenih ostavki pojedinih članova ovih tijela, nakon što su izabrani u Vijeće nacionalnih manjina BiH, saopćeno je iz PSBiH.
ili podigne 5000 KM...e tad ne moze. "Interni akti" banke ne dozvoljavaju. Nakon svade, jedva je pristala na 2 000 KM 
al sam morao cekati u Raiffeisenu na Ilidži sat vremena dok je šefica poslovnice odobrila isplatu 
na racun.
