Južna i sjeverna longitudinala, uz prvu i dvanaestu transverzalu u okviru koje je predviđena rekonstrukcija i izgradnja Stupske petlje, najvećeg saobraćajnog čvorišta, potpuno će rasteretiti glavnu gradsku longitudinalu kojom dnevno prođe preko 60 hiljada vozila. Brži i bolji ulaz i izlaz iz grada omogućit će se završetkom i spajanjem i Sarajevske obilaznice i dionice Koridora 5c Vlakovo – Tarčin, čime će se ostvariti veza sa već izgrađenim dijelom autoputa Jošanica – Zenica.
Zbog radova na ovim projektima, Kanton Sarajevo je postao veliko gradilište i to će i ostati u narednih nekoliko mjeseci. Izgradnju gradskih saobraćajnica vodi Direkcija za ceste KS-a, dok su za Koridor 5c i obilaznicu zaduženi JP Autoceste FBiH i JP Ceste FBiH. Sredstva za ove projekte su, uglavnom, osigurana putem kredita kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i drugih komercijalnih banaka.
Južna longitudinala
Direkcija za ceste Kantona Sarajevo sa 16,5 miliona eura kreditnih sredstava od EBRD-a finansira izgradnju južne longitudinale i XII transverzale na kojima su sredinom jula počeli radovi. Gradit će se i prva transverzala od sarajevske Željezničke stanice do Vogošćanske petlje. Izgradnju ove putne komunikacije pratit će veliko imovinsko-pravno rješavanje, jer je mnogo objekata koji će se morati uklanjati i zato će se ovaj projekt morati realizovati posljednji. Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo je počeo sa pripremom projektne dokumentacije za dionicu od Kranjčevićeve ulice do naselja Bare, a kasnije će se nastaviti dalje prema Vogošće uz gradnju tunela na Kobiljoj Glavi.
Trasa Južne longitudinale počinje od Atmejdana na Baščaršiji i završava se na Ilidži. Pošto se radi o obimnom i skupom projektu, podijeljen je na više faza i do sada je projektna dokumentacija završena do Suda BiH u Općini Novi Grad. Već se krenulo sa prvom fazom radova od Mosta Suade Dilberović i Olge Sučić do Ulice Derviša Numića i skretanja za Vraca. Dužina trase je 950 metara, a vrijednost 2,2 miliona eura. Izvođač radova je HP Investit iz Mostara, dok je nadzor povjeren sarajevskoj konsultantskoj firmi Divel.
– U okviru ove faze neće se samo uraditi kolovozna konstrukcija za duple trake u oba smjera, već i izmještanje kontaktne mreže za trolejbuse, izgradnja nove javne rasvjete, te vodovodne i kanalizacione mreže. Sve instalacije će biti premještene izvan kolovoza na trotoar ili zeleni pojas kako se u slučaju kvarova ne bi morao kopati asfalt i ometati saobraćaj. Radi se potpuno nova kolovozna konstrukcija za teški saobraćaj sa posteljicom, prvim slojem, tamponom, cementnom stabilizacijom i asfaltom, koja će imati mnogo duži vijek trajanja, kaže Adem Zolj, direktor Direkcije za ceste KS-a.
U Direkciji očekuju da će do kraja naredne godine uspjeti završiti ovaj dio južne longitudinale, a jedino će se možda prolongirati radovi na manjem dijelu trase na Grbavici od 200 metara zbog izmještanja jednog stambenog objekta izvan saobraćajnice. U drugoj fazi će se nastaviti radovi do IV transverzale, odnosno raskrsnice u Ulici Azize Šaćirbegović, gdje je planiran kružni tok sa pothodnicima, kako bi se riješio izražen problem pješaka i čestih saobraćajnih nesreća.
Sjeverna longitudinala, koja će također pomoći rasterećenju saobraćaja na glavnoj gradskoj cesti, završena je jednim dijelom i to od Željezničke stanice do Ulice Marka Marulića. Urađena je projektna dokumentacija za nastavak radova do ulice Džemala Bijedića, ali će za sada prioritet biti povezivanje sa VI transverzalom i Ulicom Azize Šaćirbegović koja je spoj sa južnom longitudinalom.
XII transverzala
Na trasi XII transverzale također se krenulo sa radovima. Ova putna komunikacija počinje neposredno ispred mosta na Miljacki u naselju Stup, ide do entitetske linije i nastavak je lota 2b Sarajevske obilaznice. Sastavni dio te transverzale je projekt Stupske petlje, na kojoj su radovi počeli u julu ove godine. Ovo je trenutno najopterećenije i najfrekventnije saobraćajno čvorište u Kantonu Sarajevo. Projektom je planirana rekonstrukcija dvije rampe B i D, koje su izlaz prema Zenici i Foči, i izgradnja nove dvije rampe A i C uz četiri potputnjaka, dva pothodnika i novi most-natputnjak koji će biti nešto širi od trenutnog.
Investitor je Direkcija za ceste KS-a, a za ove namjene osigurana su kreditna sredstva kod Evropske banke za obnovu i razvoj. Dužina trase je 900 metara, a vrijednost ugovorenih radova je 21.725.514 KM, dok bi troškovi imovinsko-pravnih odnosa trebali biti oko 9,2 miliona KM. Izvođač radova je Konzorcij Euro-Asfalt i ŽGP, a rok za završetak projekta je 12 mjeseci.
Ovo je složeno gradilište na veoma frekventnom području i radovi se odvijaju uz protok saobraćaja, koji je samo djelimično izmješten. Tu je pijaca, tramvajsko stajalište, groblje i drugi objekti, ali je ovo i čvorište instalacija. Od direktora projekta Josipa Vlašića saznajemo da se radovi obavljaju prema predviđenoj dinamici, mada se presporo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa mora odraziti na izvršenje ugovorenih rokova.
– Trenutno se dograđuje rampa B i gradi nova rampa C, koje se nalaze na lijevom dijelu Stupske petlje. Više od 80 posto temeljenja natputnjaka je završeno, kao i veliki spoljni stub i dva stuba za rasponsku konstrukciju. Postavljena je pasarela za pješake na desnoj strani petlje i u cijelosti bi trebala biti završena do kraja septembra, čime će se moći ukinuti semafor i ubrzati protok saobraćaja. Također se završavaju zemljani radovi na desnoj strani XII transverzale od nove džamije do objekta Dalas, gdje je urađeno nasipanje do visine buduće saobraćajnice. Na rampama C i B rade se samo dijelovi koji nisu opterećeni imovinsko-pravnim odnosima, kaže Vlašić.
Ovakvim cjelovitim rješenjem ukrštanja gradske longitudinale i XII transverzale putem Stupske petlje omogućeno je nesmetano odvijanje saobraćaja po svim modernim i savremenim zahtjevima. Istovremeno rješavanjem pješačkih tokova ostvaruje se bezbjedna pješačka veza u svim mogućim pravcima.
Nažalost, predugo traje izgradnja Sarajevske obilaznice, koja se sastoji od tri lota, a do sad je urađen samo lot 1 od Vogošćanske petlje do Butila u dužini od preko pet kilometara. Pošto još nisu izgrađeni lotovi 2 i 3, ovaj dio puta se ne koristi. Realizacija projekta je u cijelosti bila povjerena JP Ceste FBiH, ali je nedavnom Odlukom Vlade FBiH izgradnja dionice Butila – Vlakovo (lot 3A) i Vlakovo – Mostarsko raskršće (lot 3B) povjeren JP Autocestama FBiH, pa su radovi krenuli početkom augusta.
Izvođač je Konzorcij Euro-Asfalt i ŽGP, a sredstva od 37 miliona KM su Autoceste samostalno obezbijedile. U sastavu ove dionice projektovani su vijadukt Bojnik, prolaz Osijek, vijadukt i umjetni tunel Treševine. Kako se može vidjeti na ovom gradilištu, trenutno se izvodi iskop na cijeloj trasi, izrada nasipa na dijelu između prolaza Osijek i vijadukta Bojnik, kao i iskop tunela Treševine. Radovi sada dobro napreduju i prati ih predviđena dinamika, pa se u Autocestama nadaju da će biti završeni za 10 mjeseci.
Dionica Vlakovo – Tarčin
U Vlakovu kod gradskog groblja je najveće gradilište, jer je to petlja koja je spoj Sarajevske obilaznice i dionice Koridora Vc Vlakovo – Tarčin, čija će dužina biti 20,2 kilometra i imat će sedam tunela, sedam vijadukata i tri petlje. Vrijednost radova iznosi 722 miliona KM, a dionicu gradi kompanija Cengiz Insaat (Turska) i domaće kompanije predvođene Euroasfaltom iz Sarajeva. Ovdje radi veliki broj radnika i građevinskih mašina, dok ogromne betonske konstrukcije, nizovi stubova i veliki nasipi, najbolje govore koliko je zahtjevan i obiman ovaj projekat.
Baš ova dionica je jedna od najsloženijih na Koridoru Vc i sastoji se od tri poddionice: Vlakovo – Lepenica (10,1 km), Lepenica – Suhodol (5,5 km) i Suhodol – Tarčin (4,6 km). Imat će sedam tunela, sedam mostova - vijadukata, petlja Vlakovo, čeono naplatno mjesto Vlakovo, petlju Lepenica, odmorište Mokrine i petlju Tarčin. Kompletna dionica bi trebala biti završena i puštena u saobraćaj do kraja naredne godine. Time će postati funkcionalna cjelina od 80 kilometara autoceste od Zenice do Tarčina.
Izgradnja poddionice Vlakovo – Lepenica počela je u januaru ove godine, a vrijednost ugovora iznosi 350 miliona KM. U okviru ove pod-dionice projektovani su tuneli Gaj, Tulica, Ban brdo, vijadukti Vlakovo, Gladno Polje, Šamin Gaj i Podgaj, čeono naplatno mjesto Vlakovo, petlja Vlakovo i bočno naplatno mjesto Lepenica.
Gradnja druga poddionice Lepenica - Suhodol je počela u septembru 2012. Njeni najznačajniji objekti su tuneli T2 Grabosječ i T1 Zakunjača, kao i most Lepenica 1 i 2. Poddionica Suhodol – Tarčin gradi se od juna ove godine, a karakteriše je veliki tunel Suhodol dužine oko 2.800 metara uz tunel Tarčin i most Bijela, te petlja Tarčin preko koje će biti omogućeno povezivanje sa magistralnom cestom M17.
U sklopu dionice Vlakovo – Tarčin projektom je predviđena i izgradnja i rekonstrukcija oko osam kilometara lokalnih saobraćajnica, koje se moraju koristiti dok traje izgradnja. Zato su JP Autoceste potpisale sporazum sa općinama Hadžići, Kiseljak, Ilidža i Novi Grad, kojim su se obavezale da će sve oštećeno sanirati i dovesti u prvobitno stanje.
Domaće kompanije izvode više od 60 posto radova na ove tri pod-dionice. Tako je ukupno angažovano 20-ak domaćih kompanija sa preko 2000 radnika, uz više od 300 kamiona, preko 100 građevinskih mašina i više setova tunelske opreme. Sve to ukazuje da se ozbiljno shvatila realizacija ovih projekata i da će BiH i njen glavni grad konačno dobiti saobraćajnice kakve zaslužuje.
Pješački pothodnik
Na Gradskoj longitudinali, ispod Stupske petlje, planiran je pothodnik sa izlazima na tramvajsko stajalište i vezama desne i lijeve strane longitudinale. Pothodnik će biti opremljen pokretnim stepenicama pa će omogućavati nesmetano kretanje i invalidnim osobama. Kroz rampu A projektovan je potputnjak da bi se omogućio pristup budućem autobuskom terminalu koji je predviđen po Regulacionom planu. Također je kroz rampu C projektovan potputnjak kojim se omogućava pristup grobljima i individualnim objektima koji su ostali unutar petlje.