Dijete drago, kloni se komentara na račun inteligencije drugih forumaša. Šta se ložiš.tec wrote:Uh velike inteligencije.Kukaju kad se nema, kukaju kad se gradi, kukaju kad nesto ima, itd. Bolje da mi pravimo staze za koze jer sa ovakvim genijima nece nista drugo ni trebati. Elektrane se obnavljaju i hidro elektrane grade ako ti je promaklo a pare za to dolaze elektroprivrede i privatnika. A za tvornice, kuce, konjuh,krivaja, arokomerce to nije posao drzave ili vlada nego privatnika. Nema vise komunizma. A najveci problem nase industrije je KUKANJE, STRAJKOVI, LOSA INFRASTRUKTURA zato nas ino investitori zaobilaze u velikom luku. Pogledaj rumuniju, bugarsku, pa i srbiju opsta navala proizvodaca jer infrastukture se grade, a radnici rade I to za nize prosjecne plate nego kod nas.
Evo sa SDP teme, copy-paste:
novi.dan.nova.nafaka wrote:Pazi, evo šta čovjek veli:VjecitiStudent wrote:U Hrvatskoj takve analize definitivno postoje
http://www.regio-hr.com/eaadmin/catpics/D21.doc
Nista slicno nisam uspio pronaci za BiH.
"Koncepcija razvoja preko viška izgrađenih infrastrukturnih kapaciteta temelji se na ideji da će upravo višak infrastrukturnih kapaciteta imati pokretačku funkciju za razvoj gospodarskih djelatnosti. Ta je koncepcija bila izrazita i još je danas prisutna u Republici Hrvatskoj glede ubrzanog razvoja slabije razvijenih regija. Međutim, iskustvo je pokazalo da izgrađeni objekti sami po sebi ne omogućuju ubrzanje ukupnog razvoja. Oni mogu potaknuti razvoj ukoliko postoji planiranje temeljeno na optimalnoj alokaciji resursa danog područja, te ukoliko su osigurani kadrovi, materijalna sredstva i drugi preduvjeti nužni za ostvarenje tih planova."
Međutim, postoji nekoliko uvjeta koji moraju biti zadovoljeni ako se želi napraviti pozitivna interakcija između ulaganja u infrastrukturu i ekonomskog razvoja.
- Prvo i osnovno, treba postojati makroekonomska politika koja će podržavati efikasnu alokaciju resursa.
- Drugo, infrastrukturni projekti povećavati će produktivnost ostalih resursa samo u onim slučajevima kada postoji dovoljna komplementarnost i osnovna razina produktivnosti ostalih resursa.
- I treće, infrastruktura ima najveći i najznačaniji učinak na produktivnost i potrošnju kada pruža onaj stupanj kvalitete usluge koju traže potrošači.
