kiky wrote:opet prisjelo nekom srbijancu u splitu ...
nije mi jasno, koji đavo idu u hrvatsku na more ...
nek idu u grčku i budu rahat ...
ili se drže onih reklama po srbiji:
"ljetujte tamo gdje su vam roditelji ratovali !!" ...
Desavanja u Hrvatskoj
-
hercegovac_pravi
- Posts: 6672
- Joined: 14/03/2009 22:59
- Location: Klinika za maDŽorizaciju
#1051 Re: Desavanja u Hrvatskoj
-
in33sa
- Posts: 2325
- Joined: 27/10/2006 11:35
#1052 Re: Desavanja u Hrvatskoj
Mlada U-16 repka dobila Ruse 81-65 i plasirala se u polufinale prvenstva Europe, na krilima najboljeg igraca turnira Sarica (sibenska skola Drazen Petrovic), po svemu sudeci najvecem talentu svijeta u svom godistu `94.
Mlada kadetska rukometna reprezentacija U-18 dobila Svedjane i Poljake (jucer) i obezbjedila prvo mjesto u grupi i na dobrom putu je do polufinala prvenstva Europe.
Svaka cast, tako se to radi
Mlada kadetska rukometna reprezentacija U-18 dobila Svedjane i Poljake (jucer) i obezbjedila prvo mjesto u grupi i na dobrom putu je do polufinala prvenstva Europe.
Svaka cast, tako se to radi
-
1gorstak
- Posts: 4549
- Joined: 27/01/2008 22:00
#1053 Re: Desavanja u Hrvatskoj
Cestitke nasim komsijama.Mlada U-16 repka dobila Ruse 81-65 i plasirala se u polufinale prvenstva Europe, na krilima najboljeg igraca turnira Sarica (sibenska skola Drazen Petrovic), po svemu sudeci najvecem talentu svijeta u svom godistu `94.
Mlada kadetska rukometna reprezentacija U-18 dobila Svedjane i Poljake (jucer) i obezbjedila prvo mjesto u grupi i na dobrom putu je do polufinala prvenstva Europe.
-
StLouis
- Posts: 2969
- Joined: 07/03/2004 00:00
- Location: USA
-
StLouis
- Posts: 2969
- Joined: 07/03/2004 00:00
- Location: USA
-
in33sa
- Posts: 2325
- Joined: 27/10/2006 11:35
#1056 Re: Desavanja u Hrvatskoj
U-16 usla u finale pobjedom nad Spanijom u polufinalu, Saric opet najbolji, njegovu igru najbolje srocio komentator crnogorske tv Atlas koja prenosi utakmice, "nedostajat ce mi epiteta za ovog momka, gospodina magistra profesora doktora kosarke Darija Sarica".
-
sofist
- Posts: 1242
- Joined: 24/11/2004 00:50
#1057 Re: Desavanja u Hrvatskoj
in33sa wrote:Mlada U-16 repka dobila Ruse 81-65 i plasirala se u polufinale prvenstva Europe, na krilima najboljeg igraca turnira Sarica (sibenska skola Drazen Petrovic), po svemu sudeci najvecem talentu svijeta u svom godistu `94.
Mlada kadetska rukometna reprezentacija U-18 dobila Svedjane i Poljake (jucer) i obezbjedila prvo mjesto u grupi i na dobrom putu je do polufinala prvenstva Europe.
Svaka cast, tako se to radi
Mislis beogradska skola na privremenom radu u Sibeniku? 
-
in33sa
- Posts: 2325
- Joined: 27/10/2006 11:35
#1058 Re: Desavanja u Hrvatskoj
Finale U16 prvenstva Evrope u kosarci, Hrvatska Litvanija 80:52
Dario Saric 30 poena, 11 skokova, 11 asistencija, tripl dabl.
bravo "mali" (16 godina i 204 cm visine)
Dario Saric 30 poena, 11 skokova, 11 asistencija, tripl dabl.
bravo "mali" (16 godina i 204 cm visine)
-
dalmatinka
- Posts: 2882
- Joined: 31/07/2005 22:30
- Location: Krešimirov Grad
#1059 Re: Desavanja u Hrvatskoj
? ? ? ? ? ?sofist
-
sofist
- Posts: 1242
- Joined: 24/11/2004 00:50
#1060 Re: Desavanja u Hrvatskoj
Treneri Sibenke iz njenog zlatnog doba su: Moka Slavnic, Vlado Djurovic, Dusan Ivkovic i to ovim redom.dalmatinka wrote:? ? ? ? ? ?sofist
-
kiky
- Posts: 4725
- Joined: 13/02/2008 13:20
#1061 Re: Desavanja u Hrvatskoj
kako li je prošla sezona do sada ...
haman da nije bila toliko slaba kako se prepostavljalo ...
u crnoj gori je izgleda dobro ...
nažalost, nemam više hrt pa nemam informaciju za hrvatsku ...
haman da nije bila toliko slaba kako se prepostavljalo ...
u crnoj gori je izgleda dobro ...
nažalost, nemam više hrt pa nemam informaciju za hrvatsku ...
-
kiky
- Posts: 4725
- Joined: 13/02/2008 13:20
#1062 Re: Desavanja u Hrvatskoj
šta kažu ovi iz hajduka ...
"nema stranca do bosanca ..."
"nema stranca do bosanca ..."
-
in33sa
- Posts: 2325
- Joined: 27/10/2006 11:35
#1063 Re: Desavanja u Hrvatskoj
http://www.eurohandball.com/ech/18/men/ ... +-+Croatia
Razmontiranje Nijemaca u polufinalu, i plasman u finale sa Spanjolskom u nedelju
Ante Kaleb, novi Balic
Razmontiranje Nijemaca u polufinalu, i plasman u finale sa Spanjolskom u nedelju
Ante Kaleb, novi Balic
-
in33sa
- Posts: 2325
- Joined: 27/10/2006 11:35
-
osa
- Posts: 10669
- Joined: 16/03/2007 14:08
#1065 Re: Desavanja u Hrvatskoj
e da je više ovakvih primjera....
SPLIĆANIN KOJI sE IZ CENTRA GRADA PRESELIO U ZAMOSORJE, POZIVA MLADE PAROVE
DOĐITE U DUGOPOLJE Damir Điko: Zaposlili su mi ženu, a djeci sve plaćaju
Šesteročlana obitelj Baričević prijavila se na natječaj i u Koprivnom povoljno kupila zemljište za gradnju kuće
Čuli smo da Dugopolje ima dobar program razvoja, ja i supruga digli smo kredit, preselili se, sredili kuću i uživamo − kaže Damir. Šesteročlana obitelj Baričević u Dugopolju se skućila nakon višegodišnjeg podstanarskog staža
Najrazvijenija općina u Hrvatskoj danas je Dugopolje, pokazali su rezultati studije Instituta za međunarodne odnose. Općina s oko 3500 stanovnika, udaljena od Splita samo 12 kilometara, svoj procvat može zahvaliti otvaranjem poduzetničko-gospodarskih zona, gdje su se smjestile mnoge tvrtke.
Taj procvat na svojoj koži u svakodnevnom životu osjećaju i njezini stanovnici, kojima općina nudi visok socijalni standard, a među njima sve je više doseljenika iz Splita.
Vjenčaj se i dođi po kune!
− U posljednjih pet godina u Dugopolje se doselilo 50-ak obitelji, najvećim dijelom iz Splita, ali ima ih i iz Sinjske i Imotske krajine, Zenice, Jajca... Uz to, i brojne naše djevojke udaju se za momke koji nisu iz Dugopolja i te mlade obitelji ostaju ovdje živjeti − kaže načelnik Zlatko Ževrnja, zadovoljan što je njihov pametno smišljen socijalni program prepoznat i izvan Dugopolja.
O kojim je mjerama konkretno riječ?
− Općina dodjeljuje stipendije za učenike srednjih škola i studente, u ovoj smo godini imali ukupno 55 stipendista, a pokrivamo i 50 posto iznosa školarine za poslijediplomske studije mladih Dugopoljaca. Kupujemo i udžbenike za svih naših 390 osnovaca, a plaćamo im i pola cijene za školsku marendu. Za naše srednjoškolce i studente plaćamo 50 posto iznosa autobusne pokazne karte do Splita, pa za njih mjesečna vožnja iznosi samo 105 kuna − nabraja Ževrnja.
U Dugopolju se, naravno, financijski posebno nagrađuje vjenčanje i rođenje svakog djeteta, a pomaže se i parovima koji imaju problema s plodnosti.
− Općina tim parovima za medicinski potpomognutu oplodnju plaća do 12.000 kuna godišnje − ističe Ževrnja.
Nagrađuju se i uspješni učenici − najbolji učenik iz svakog odjeljenja u OŠ “Dugopolje” ima pravo na besplatno sedmodnevno ljetovanje u odmaralištu u Okrugu Gornjem na Čiovu, koje je Općina Dugopolje izgradila zajedno sa Solinom, Klisom, Mućem i solinskim Crvenim križem.
Obitelj Điko, mama Zorana i četvero djece, tata Damir
je na putu
Na Čiovu se o trošku Općine odmaraju i djeca iz Udruge “Četiri plus”, koja okuplja obitelji s četvero i više djece, a za tu se djecu, dodaje načelnik, osigurava i po 1200 kuna za kupnju srednjoškolskih udžbenika.
Sve to potvrđuje i 35-godišnji Damir Điko, koji se sa suprugom Zoranom i četvero djece, Matom (11), Nikolinom (10), Markom (7,5) i Rokom (6), smjestio u Kotlenicama, u dugopoljskoj općini.
Osmosatni program
− Doselili smo se iz centra Splita, iz Tolstojeve ulice. Ondje smo živjeli s puncem i punicom, a u Kotlenicama sam imao djedovinu. Čuo sam da Dugopolje ima dobar plan i program razvoja, a kako smo se željeli osamostaliti, odlučili smo se ovdje preseliti. Digli smo kredit, sredili kuću i uživamo. Dugopolje nudi ono čega nema nigdje u Hrvatskoj. Pomogli su nam u zapošljavanju supruge, djeca imaju besplatne udžbenike, besplatno ljetovanje, darove za Božić, subvencionira se i vrtić, pa osmosatni program plaćamo samo 230 kuna, a u Splitu bi nas to došlo najmanje 600 kuna − ističe Điko, trgovački putnik, koji Dugopolje preporučuje svim mladim obiteljima.
Novi su stanovnici Dugopolja, točnije naselja Koprivno, i Baričevići, njih šestero − tata Matko, mama Danijela i četvero djece, Luka (7), Filip (5), Ivana (3) i Marija (1), a oko Božića obitelji će se proširiti za još jednog člana.
− Vjenčali smo se prije devet godina i stanovali u podstanarstvu u Splitu. Čuli smo za perspektivno Dugopolje, prije tri godine javili se na natječaj za zemlju i prošli. Sredili smo papire, digli kredit i izgradili kuću. Kvadrat zemljišta došao nas je, zajedno s komunalijama, oko 30 eura. Za novac koji smo potrošili mogli smo, eventualno, kupiti garsonijeru u Solinu, a ovdje imamo četiri sobe i veliku okućnicu − kaže 33-godišnji Matko, koji radi kao poštar u Splitu.
Ističe kako Dugopolje ima niz komparativnih prednosti, posebice za obitelji s više djece, a brižnost Općine u cijelom nizu socijalnih mjera, priznaje, i dalje ih pozitivno iznenađuje.
Brojke
2500 - ljudi zaposleno je u poduzetničkim zonama u dugopolju, od kojih je njih 190 iz dugopolja
Iznosi stipendija
za srednjoškolce − 550 kuna mjesečno
za redovne studente (koji imaju prosjek ocjena manji od 3,5) − 700 kuna mjesečno
za studente s prosjekom ocjena od 3,5 naviše − 1100 kuna mjesečno
Pomoć mladim obiteljima
za vjenčanje svaki Dugopoljac od Općine dobiva 5000 kuna
rođenje prvog djeteta nagrađuje se s 3000 kuna
za rođenje drugog djeteta − 5000 kuna
za treće dijete − 8000 kuna
za četvrto − 12.000 kuna
za peto − 16.000 kuna
za svako daljnje dijete − još po 6000 kuna
za MPO − 12.000 kuna
SPLIĆANIN KOJI sE IZ CENTRA GRADA PRESELIO U ZAMOSORJE, POZIVA MLADE PAROVE
DOĐITE U DUGOPOLJE Damir Điko: Zaposlili su mi ženu, a djeci sve plaćaju
Šesteročlana obitelj Baričević prijavila se na natječaj i u Koprivnom povoljno kupila zemljište za gradnju kuće
Čuli smo da Dugopolje ima dobar program razvoja, ja i supruga digli smo kredit, preselili se, sredili kuću i uživamo − kaže Damir. Šesteročlana obitelj Baričević u Dugopolju se skućila nakon višegodišnjeg podstanarskog staža
Najrazvijenija općina u Hrvatskoj danas je Dugopolje, pokazali su rezultati studije Instituta za međunarodne odnose. Općina s oko 3500 stanovnika, udaljena od Splita samo 12 kilometara, svoj procvat može zahvaliti otvaranjem poduzetničko-gospodarskih zona, gdje su se smjestile mnoge tvrtke.
Taj procvat na svojoj koži u svakodnevnom životu osjećaju i njezini stanovnici, kojima općina nudi visok socijalni standard, a među njima sve je više doseljenika iz Splita.
Vjenčaj se i dođi po kune!
− U posljednjih pet godina u Dugopolje se doselilo 50-ak obitelji, najvećim dijelom iz Splita, ali ima ih i iz Sinjske i Imotske krajine, Zenice, Jajca... Uz to, i brojne naše djevojke udaju se za momke koji nisu iz Dugopolja i te mlade obitelji ostaju ovdje živjeti − kaže načelnik Zlatko Ževrnja, zadovoljan što je njihov pametno smišljen socijalni program prepoznat i izvan Dugopolja.
O kojim je mjerama konkretno riječ?
− Općina dodjeljuje stipendije za učenike srednjih škola i studente, u ovoj smo godini imali ukupno 55 stipendista, a pokrivamo i 50 posto iznosa školarine za poslijediplomske studije mladih Dugopoljaca. Kupujemo i udžbenike za svih naših 390 osnovaca, a plaćamo im i pola cijene za školsku marendu. Za naše srednjoškolce i studente plaćamo 50 posto iznosa autobusne pokazne karte do Splita, pa za njih mjesečna vožnja iznosi samo 105 kuna − nabraja Ževrnja.
U Dugopolju se, naravno, financijski posebno nagrađuje vjenčanje i rođenje svakog djeteta, a pomaže se i parovima koji imaju problema s plodnosti.
− Općina tim parovima za medicinski potpomognutu oplodnju plaća do 12.000 kuna godišnje − ističe Ževrnja.
Nagrađuju se i uspješni učenici − najbolji učenik iz svakog odjeljenja u OŠ “Dugopolje” ima pravo na besplatno sedmodnevno ljetovanje u odmaralištu u Okrugu Gornjem na Čiovu, koje je Općina Dugopolje izgradila zajedno sa Solinom, Klisom, Mućem i solinskim Crvenim križem.
Obitelj Điko, mama Zorana i četvero djece, tata Damir
je na putu
Na Čiovu se o trošku Općine odmaraju i djeca iz Udruge “Četiri plus”, koja okuplja obitelji s četvero i više djece, a za tu se djecu, dodaje načelnik, osigurava i po 1200 kuna za kupnju srednjoškolskih udžbenika.
Sve to potvrđuje i 35-godišnji Damir Điko, koji se sa suprugom Zoranom i četvero djece, Matom (11), Nikolinom (10), Markom (7,5) i Rokom (6), smjestio u Kotlenicama, u dugopoljskoj općini.
Osmosatni program
− Doselili smo se iz centra Splita, iz Tolstojeve ulice. Ondje smo živjeli s puncem i punicom, a u Kotlenicama sam imao djedovinu. Čuo sam da Dugopolje ima dobar plan i program razvoja, a kako smo se željeli osamostaliti, odlučili smo se ovdje preseliti. Digli smo kredit, sredili kuću i uživamo. Dugopolje nudi ono čega nema nigdje u Hrvatskoj. Pomogli su nam u zapošljavanju supruge, djeca imaju besplatne udžbenike, besplatno ljetovanje, darove za Božić, subvencionira se i vrtić, pa osmosatni program plaćamo samo 230 kuna, a u Splitu bi nas to došlo najmanje 600 kuna − ističe Điko, trgovački putnik, koji Dugopolje preporučuje svim mladim obiteljima.
Novi su stanovnici Dugopolja, točnije naselja Koprivno, i Baričevići, njih šestero − tata Matko, mama Danijela i četvero djece, Luka (7), Filip (5), Ivana (3) i Marija (1), a oko Božića obitelji će se proširiti za još jednog člana.
− Vjenčali smo se prije devet godina i stanovali u podstanarstvu u Splitu. Čuli smo za perspektivno Dugopolje, prije tri godine javili se na natječaj za zemlju i prošli. Sredili smo papire, digli kredit i izgradili kuću. Kvadrat zemljišta došao nas je, zajedno s komunalijama, oko 30 eura. Za novac koji smo potrošili mogli smo, eventualno, kupiti garsonijeru u Solinu, a ovdje imamo četiri sobe i veliku okućnicu − kaže 33-godišnji Matko, koji radi kao poštar u Splitu.
Ističe kako Dugopolje ima niz komparativnih prednosti, posebice za obitelji s više djece, a brižnost Općine u cijelom nizu socijalnih mjera, priznaje, i dalje ih pozitivno iznenađuje.
Brojke
2500 - ljudi zaposleno je u poduzetničkim zonama u dugopolju, od kojih je njih 190 iz dugopolja
Iznosi stipendija
za srednjoškolce − 550 kuna mjesečno
za redovne studente (koji imaju prosjek ocjena manji od 3,5) − 700 kuna mjesečno
za studente s prosjekom ocjena od 3,5 naviše − 1100 kuna mjesečno
Pomoć mladim obiteljima
za vjenčanje svaki Dugopoljac od Općine dobiva 5000 kuna
rođenje prvog djeteta nagrađuje se s 3000 kuna
za rođenje drugog djeteta − 5000 kuna
za treće dijete − 8000 kuna
za četvrto − 12.000 kuna
za peto − 16.000 kuna
za svako daljnje dijete − još po 6000 kuna
za MPO − 12.000 kuna
-
kiky
- Posts: 4725
- Joined: 13/02/2008 13:20
#1066 Re: Desavanja u Hrvatskoj
opa ...
osa is back ...
sa ugodnim i pažnje vrijednim vijestima iz, najdraže nam, hrvatske ...
osa is back ...
sa ugodnim i pažnje vrijednim vijestima iz, najdraže nam, hrvatske ...
-
osa
- Posts: 10669
- Joined: 16/03/2007 14:08
#1067 Re: Desavanja u Hrvatskoj
bit će zanimljivo i nadam se vatreno...
"LATINICA" se napokon vraća na male ekrane! Nakon godinu dana igranja "povuci-potegni" s čelnim ljudima Prisavlja, najnagrađivaniji istraživački novinar u Hrvatskoj Denis Latin vraća se u prime-time javne televizije. Prva emisija u novom ciklusu "Latinice" emitirat će se 20. rujna, u publici dobro poznatom obliku, a počet će s temom koja je i više nego aktualna - malverzacije vezane uz Hypo banku.
"Ne mogu vam reći što vas očekuje, gledajte emisiju pa ćete vidjeti", kroz smijeh je Latin najavio svoj povratak na televiziju nakon poduže pauze, ali ipak je u razgovoru za Index otkrio neke detalje predstojeće "Latinice".
"Pokušat ćemo gledateljima približiti taj projekt Hypo banke. Ne radi se tu o nikakvoj aferi, već o opsežnom projektu, smislenom planu za izvlačenje našeg novca. Mislim da će nakon te emisije mnogima postati jasno porijeklo imovine nekih ljudi u Hrvatskoj koje dosad nije bilo objašnjeno", kaže Latin.
Koje teme možemo očekivati u narednim emisijama? Latinica će se emitirati svakog ponedjeljka pa sigurno već imate spremne teme koje planirate razrađivati?
"Ima dosta stvari koje nas zanimaju. Pričat ćemo o korupciji, o krizi čije smo dno dotaknuli i kako se izvući iz nje, o raznim aferama... Jako nam je zanimljivo i ovo što se sada događa u Haagu oko suđenja hrvatskim generalima, svakako će ići i emisija o tome. Nastavit ćemo dalje jednim uravnoteženim tonom, kao i dosad", kaže Latin.
Možemo li očekivati neke promjene u formatu emisije?
"Nije bilo nikakvih promjena jer ih nismo mogli ni priuštiti. Financijska se kriza kod nas na televiziji uvelike osjeća pa se zbog toga nismo usudili ništa dirati. Ostaje isti programski format, ali mislim da je najvažnije da ćemo nastaviti obrađivati iste bitne teme", rekao nam je Latin.
Čuli smo da su se stvorili problemi s ekipiranjem reportera za ponovno pokretanje "Latinice"? Glavni urednik Renato Kunić nije odbio je vratiti Sašu Kosanovića i Jagodu Bastalić u emisiju?
"Bilo je nekih problema, ali ne bih to zasad komentirao. I dalje radim na tome da ih zadržim", kaže Latin.
Kako je Hloverka Novak Srzić komentirala povratak "Latinice" na HTV? Poznato je da ona nije vaša najveća obožavateljica?
"Nije ništa komentirala. Jedino loše što mi je za sada napravila jest da mi je uzela jednu suradnicu", zaključio je Latin.
"LATINICA" se napokon vraća na male ekrane! Nakon godinu dana igranja "povuci-potegni" s čelnim ljudima Prisavlja, najnagrađivaniji istraživački novinar u Hrvatskoj Denis Latin vraća se u prime-time javne televizije. Prva emisija u novom ciklusu "Latinice" emitirat će se 20. rujna, u publici dobro poznatom obliku, a počet će s temom koja je i više nego aktualna - malverzacije vezane uz Hypo banku.
"Ne mogu vam reći što vas očekuje, gledajte emisiju pa ćete vidjeti", kroz smijeh je Latin najavio svoj povratak na televiziju nakon poduže pauze, ali ipak je u razgovoru za Index otkrio neke detalje predstojeće "Latinice".
"Pokušat ćemo gledateljima približiti taj projekt Hypo banke. Ne radi se tu o nikakvoj aferi, već o opsežnom projektu, smislenom planu za izvlačenje našeg novca. Mislim da će nakon te emisije mnogima postati jasno porijeklo imovine nekih ljudi u Hrvatskoj koje dosad nije bilo objašnjeno", kaže Latin.
Koje teme možemo očekivati u narednim emisijama? Latinica će se emitirati svakog ponedjeljka pa sigurno već imate spremne teme koje planirate razrađivati?
"Ima dosta stvari koje nas zanimaju. Pričat ćemo o korupciji, o krizi čije smo dno dotaknuli i kako se izvući iz nje, o raznim aferama... Jako nam je zanimljivo i ovo što se sada događa u Haagu oko suđenja hrvatskim generalima, svakako će ići i emisija o tome. Nastavit ćemo dalje jednim uravnoteženim tonom, kao i dosad", kaže Latin.
Možemo li očekivati neke promjene u formatu emisije?
"Nije bilo nikakvih promjena jer ih nismo mogli ni priuštiti. Financijska se kriza kod nas na televiziji uvelike osjeća pa se zbog toga nismo usudili ništa dirati. Ostaje isti programski format, ali mislim da je najvažnije da ćemo nastaviti obrađivati iste bitne teme", rekao nam je Latin.
Čuli smo da su se stvorili problemi s ekipiranjem reportera za ponovno pokretanje "Latinice"? Glavni urednik Renato Kunić nije odbio je vratiti Sašu Kosanovića i Jagodu Bastalić u emisiju?
"Bilo je nekih problema, ali ne bih to zasad komentirao. I dalje radim na tome da ih zadržim", kaže Latin.
Kako je Hloverka Novak Srzić komentirala povratak "Latinice" na HTV? Poznato je da ona nije vaša najveća obožavateljica?
"Nije ništa komentirala. Jedino loše što mi je za sada napravila jest da mi je uzela jednu suradnicu", zaključio je Latin.
-
kiky
- Posts: 4725
- Joined: 13/02/2008 13:20
#1068 Re: Desavanja u Hrvatskoj
zašto mu je prisavlje ( jel to posavina ) pravilo probleme ...
-
osa
- Posts: 10669
- Joined: 16/03/2007 14:08
#1069 Re: Desavanja u Hrvatskoj
kiky wrote:zašto mu je prisavlje ( jel to posavina ) pravilo probleme ...
nije posavina, to je dio zagreba uz savu, posavina je širi pojam, iako je u principu prisavlje zemljopisno posavina, šefovi s tv-a su htjeli da emisiju radi bez montaže direktno u realnom vremenu, on na to nije pristao jer se tako obično emisija razvodni, dovoljno je jedan agresivan i rječit gost da uništi koncepciju emisije, ovako se kod montaže mogu izbaciti nebitni dijalozi i emisiju usmjeriti prema meritumu teme...
-
kiky
- Posts: 4725
- Joined: 13/02/2008 13:20
#1070 Re: Desavanja u Hrvatskoj
pa logično ...
al smiješno je da je to problem ili još uvijek ima snaga u hrvtaskoj koje se boje javne riječi ...
al smiješno je da je to problem ili još uvijek ima snaga u hrvtaskoj koje se boje javne riječi ...
-
osa
- Posts: 10669
- Joined: 16/03/2007 14:08
#1071 Re: Desavanja u Hrvatskoj
ima i uvijek će ih i biti, uvijek je problem kad je nešto državno, pa i televizija, puno različitih interesa....kiky wrote:pa logično ...
al smiješno je da je to problem ili još uvijek ima snaga u hrvtaskoj koje se boje javne riječi ...
-
domy
- Posts: 149
- Joined: 02/06/2010 10:23
- Location: Zagreb
#1072 Re: Desavanja u Hrvatskoj
Ja isto jedva čekam Latinicu, možda opet repriziraju onaj odličan dokumentarac "Oluja nad krajinom"
-
osa
- Posts: 10669
- Joined: 16/03/2007 14:08
#1073 Re: Desavanja u Hrvatskoj
koliko ideja i projekata, hoće li ijedan zaživjeti...
HIPERSFERA je projekt za koji vjerojatno niste čuli. Ali u međunarodnoj znanstvenoj zajednici malo je sumnje da se radi o novom velikom uspjehu hrvatskih znanstvenika, odreda mladih intelektualaca koji su u Hipersferu već uložili više od 120.000 radnih sati.
Radi se zapravo o posebnoj vrsti bespilotne letjelice, zračnom brodu kakav do sada nije viđen, a čije su primjene u vladinom, komercijalnom i znanstvenom sektoru uistinu mnogostruke. Sama ideja projekta došla je od Bojana Pečnika, mladog znanstvenika koji je doktorirao u Njemačkoj, te se u Hrvatsku vratio s idejom unaprjeđenja znanstvene zajednice.
Nakon trogodišnje epizode na odsjeku za astronomiju splitskog PMF-a, Pečnik se prebacio u privatni sektor i osnovao aeronautičku tvrtku. Zajedno s prijateljem ekonomistom Robertom Grilcem stvorio je poslovni plan i u detalje razradio projekt, što im je osiguralo sredstva od Poslovno-inovacijskog centra Bicro, ureda Vlade RH koji se bavi upravo sufinanciranjem ovakvih projekata.
Hipersfera vas gleda s 20 kilometara visine
U Hipersferu je dosad uloženo oko milijun eura, prepričava Pečnik u razgovoru za Index, objašnjavajući da su oko 70 posto sredstava dobili od Bicroa, a ostalih 30 posto je stiglo od privatnih investitora. "Ulaganje u inovaciju uvijek je rizik, jer nema garancije da će projekt uspjeti", kaže Pečnik, ali zadovoljno konstatira kako Hipersfera zasad napreduje izvršno.
Prvi dio projekta Hipersfere već je zgotovljen, a od finalizacije zračnog broda kakav Pečnik i njegovi suradnici priželjkuju dijeli ih još dva prototipa. "Uvjerili smo se da je projekt Hipersfere tehnički izvediv i da može biti uspješan. Sigurni smo da će već idući prototip, koji će u promjeru biti dugačak oko 15 metara, srušiti svjetski rekord u postizanju visine za takav tip letjelice. Nakon toga ga praktički samo moramo povećati, izraditi letjelicu dugačku oko 40 metara koja će moći dostići željenu visinu od 20 kilometara", objašnjava Pečnik.
Sektor sigurnosti bi najviše profitirao
A što kad tamo dođe? Osnovna primjena Hipersfere trebao bi biti nadzor teritorija, objašnjava mladi inovator. Hrvatska bi ga vlada, recimo, mogla koristiti za nadzor prometa ili granica. Posebno efikasna bi Hipersfera trebala biti u domeni sigurnosti; svakog ljeta, za vrijeme požarne sezone, takav nadzorni sustav štedio bi stotine milijuna kuna. "Jedna Hipersfera može nadzirati 2500 kvadratnih kilometara, npr. Zagreb i širu okolicu. S 15 do 20 takvih zračnih brodova, mogla bi se nadzirati cijela Hrvatska", objašnjava Pečnik.
U primjeni, to bi značilo da bi vatrogasci mogli svaki požar uočiti prije nego se razbukta i ugasiti ga prije nego izazove veću štetu. Uz implementaciju odgovarajućeg softwarea i obuku nekolicine ljudi koje bi podatke koje im iz zraka šalje Hipersfera analizirali u odgovarajućem kontrolnom centru. "Šteta koju Hrvatska svake godine trpi od požara iznosi oko milijardu kuna. Uporaba Hipersfere mogla bi tu štetu barem prepoloviti", uvjeren je Pečnik.
Sama kontrola nad letjelicom gotovo da i ne može biti jednostavnija. Hipersfera je "pametni" zračni brod, koji je programiran da sam reagira na uvjete u kojima se nalazi. Visina od 20 kilometara prigodno je izabrana jer na njoj nema avionskog prometa, a atmosfera je vrlo stabilna pa bi sustav trebao funkcionirati besprijekorno. Prema Pečnikovom tumačenju, kad bi Hrvatska raspolagala s 20 takvih letjelica, 15 bi ih uvijek moglo biti u zraku i nadzirati cijeli državni teritorij, a ostalih pet bi ih po potrebi odmjenjivalo zbog održavanja. Svim letjelicama upravljalo bi se iz iste baze.
Komercijalni potencijal mjeri se u stotinama milijuna eura
Komercijalni potencijal ovog projekta na međunarodnom tržištu, uvjereni su Pečnik i Grilc, mjeri se u stotinama milijuna eura. No, napominju kako se oni u izradu Hipersfere nisu upustili zbog milijunskih profita. "Kad se projekt privede kraju, planiramo pronaći strateškog partnera koji će zastupati Hipersferu na međunarodnom tržištu. Mi se samom proizvodnjom kasnije nećemo baviti; ostajemo u inovaciji jer želimo mladim hrvatskim znanstvenicima poslati poruku da su i u ovoj državi mogući veliki projekti i dati im priliku da ostvare svoje ideje", kaže Pečnik.
Prvi prototip Hipersfere ispunio je sva očekivanja koja su pred njim bila postavljena. Pečnik i njegov tim trenutno su u procesu izrade drugog prototipa, koji će ih dovesti samo na korak od izrade zračnog broda kakav je donedavno postojao isključivo u teoriji. No, da bi projekt priveli kraju, naglašavaju Pečnik i Grilc, potrebna su im dodatna sredstva; u Hipersferu će, prije nego bude puštena u uporabu, biti potrebno uložiti još oko 15 milijuna eura. Do završetka drugog prototipa bit će im potrebno oko dva milijuna eura.
Timu koji radi na Hipersferi to je trenutno najveći problem; unutar Hrvatske teško je pronaći osobu voljnu uložiti takvu vrstu kapitala u znanost, dok su strani investitori prema ulaganju u tako velike projekte u Hrvatskoj i dalje nepovjerljivi. "Možete li projekt prebaciti izvan Hrvatske?", pitanje je s kojim su se Pečnik i Grlić često susretali, ali na takav potez nisu spremni.
Može li država postati Veliki brat?
Nismo mogli ne primijetiti kako projekt kao što je Hipersfera za sobom povlači i određene moralne implikacije. Mladi inovatori u izradu zračnog broda sigurno nisu krenuli s idejom izrade sustava koji bi državi olakšao kontrolu nad svojim građanima. Ali i to je jedna od mogućih primjena njihovog izuma. Boji li se Pečnik da bi Vlada mogla iskoristiti Hipersferu da se pretvori u Orwellovog Velikog brata?
"Ne mogu reći da nismo razmišljali o tome. Nažalost, svaki je znanstveni i tehnološki napredak moguće iskriviti, koristiti ga u svrhu za koju nije predviđen. Uzmimo primjer nuklearnog reaktora, od kojega se proizvode ogromne količine energije, ali koji se može koristiti i u razorne svrhe. Svjesni smo da bi naš projekt mogao biti zanimljiv recimo vojsci, ali ne vjerujem da pomažemo državi da postane nekakav Big Brother. Živimo u tehnološkom dobu u kojem već postoji razgranat sustav nadzora bilo preko satelita ili CCTV kamera", zaključuje Pečnik.
HIPERSFERA je projekt za koji vjerojatno niste čuli. Ali u međunarodnoj znanstvenoj zajednici malo je sumnje da se radi o novom velikom uspjehu hrvatskih znanstvenika, odreda mladih intelektualaca koji su u Hipersferu već uložili više od 120.000 radnih sati.
Radi se zapravo o posebnoj vrsti bespilotne letjelice, zračnom brodu kakav do sada nije viđen, a čije su primjene u vladinom, komercijalnom i znanstvenom sektoru uistinu mnogostruke. Sama ideja projekta došla je od Bojana Pečnika, mladog znanstvenika koji je doktorirao u Njemačkoj, te se u Hrvatsku vratio s idejom unaprjeđenja znanstvene zajednice.
Nakon trogodišnje epizode na odsjeku za astronomiju splitskog PMF-a, Pečnik se prebacio u privatni sektor i osnovao aeronautičku tvrtku. Zajedno s prijateljem ekonomistom Robertom Grilcem stvorio je poslovni plan i u detalje razradio projekt, što im je osiguralo sredstva od Poslovno-inovacijskog centra Bicro, ureda Vlade RH koji se bavi upravo sufinanciranjem ovakvih projekata.
Hipersfera vas gleda s 20 kilometara visine
U Hipersferu je dosad uloženo oko milijun eura, prepričava Pečnik u razgovoru za Index, objašnjavajući da su oko 70 posto sredstava dobili od Bicroa, a ostalih 30 posto je stiglo od privatnih investitora. "Ulaganje u inovaciju uvijek je rizik, jer nema garancije da će projekt uspjeti", kaže Pečnik, ali zadovoljno konstatira kako Hipersfera zasad napreduje izvršno.
Prvi dio projekta Hipersfere već je zgotovljen, a od finalizacije zračnog broda kakav Pečnik i njegovi suradnici priželjkuju dijeli ih još dva prototipa. "Uvjerili smo se da je projekt Hipersfere tehnički izvediv i da može biti uspješan. Sigurni smo da će već idući prototip, koji će u promjeru biti dugačak oko 15 metara, srušiti svjetski rekord u postizanju visine za takav tip letjelice. Nakon toga ga praktički samo moramo povećati, izraditi letjelicu dugačku oko 40 metara koja će moći dostići željenu visinu od 20 kilometara", objašnjava Pečnik.
Sektor sigurnosti bi najviše profitirao
A što kad tamo dođe? Osnovna primjena Hipersfere trebao bi biti nadzor teritorija, objašnjava mladi inovator. Hrvatska bi ga vlada, recimo, mogla koristiti za nadzor prometa ili granica. Posebno efikasna bi Hipersfera trebala biti u domeni sigurnosti; svakog ljeta, za vrijeme požarne sezone, takav nadzorni sustav štedio bi stotine milijuna kuna. "Jedna Hipersfera može nadzirati 2500 kvadratnih kilometara, npr. Zagreb i širu okolicu. S 15 do 20 takvih zračnih brodova, mogla bi se nadzirati cijela Hrvatska", objašnjava Pečnik.
U primjeni, to bi značilo da bi vatrogasci mogli svaki požar uočiti prije nego se razbukta i ugasiti ga prije nego izazove veću štetu. Uz implementaciju odgovarajućeg softwarea i obuku nekolicine ljudi koje bi podatke koje im iz zraka šalje Hipersfera analizirali u odgovarajućem kontrolnom centru. "Šteta koju Hrvatska svake godine trpi od požara iznosi oko milijardu kuna. Uporaba Hipersfere mogla bi tu štetu barem prepoloviti", uvjeren je Pečnik.
Sama kontrola nad letjelicom gotovo da i ne može biti jednostavnija. Hipersfera je "pametni" zračni brod, koji je programiran da sam reagira na uvjete u kojima se nalazi. Visina od 20 kilometara prigodno je izabrana jer na njoj nema avionskog prometa, a atmosfera je vrlo stabilna pa bi sustav trebao funkcionirati besprijekorno. Prema Pečnikovom tumačenju, kad bi Hrvatska raspolagala s 20 takvih letjelica, 15 bi ih uvijek moglo biti u zraku i nadzirati cijeli državni teritorij, a ostalih pet bi ih po potrebi odmjenjivalo zbog održavanja. Svim letjelicama upravljalo bi se iz iste baze.
Komercijalni potencijal mjeri se u stotinama milijuna eura
Komercijalni potencijal ovog projekta na međunarodnom tržištu, uvjereni su Pečnik i Grilc, mjeri se u stotinama milijuna eura. No, napominju kako se oni u izradu Hipersfere nisu upustili zbog milijunskih profita. "Kad se projekt privede kraju, planiramo pronaći strateškog partnera koji će zastupati Hipersferu na međunarodnom tržištu. Mi se samom proizvodnjom kasnije nećemo baviti; ostajemo u inovaciji jer želimo mladim hrvatskim znanstvenicima poslati poruku da su i u ovoj državi mogući veliki projekti i dati im priliku da ostvare svoje ideje", kaže Pečnik.
Prvi prototip Hipersfere ispunio je sva očekivanja koja su pred njim bila postavljena. Pečnik i njegov tim trenutno su u procesu izrade drugog prototipa, koji će ih dovesti samo na korak od izrade zračnog broda kakav je donedavno postojao isključivo u teoriji. No, da bi projekt priveli kraju, naglašavaju Pečnik i Grilc, potrebna su im dodatna sredstva; u Hipersferu će, prije nego bude puštena u uporabu, biti potrebno uložiti još oko 15 milijuna eura. Do završetka drugog prototipa bit će im potrebno oko dva milijuna eura.
Timu koji radi na Hipersferi to je trenutno najveći problem; unutar Hrvatske teško je pronaći osobu voljnu uložiti takvu vrstu kapitala u znanost, dok su strani investitori prema ulaganju u tako velike projekte u Hrvatskoj i dalje nepovjerljivi. "Možete li projekt prebaciti izvan Hrvatske?", pitanje je s kojim su se Pečnik i Grlić često susretali, ali na takav potez nisu spremni.
Može li država postati Veliki brat?
Nismo mogli ne primijetiti kako projekt kao što je Hipersfera za sobom povlači i određene moralne implikacije. Mladi inovatori u izradu zračnog broda sigurno nisu krenuli s idejom izrade sustava koji bi državi olakšao kontrolu nad svojim građanima. Ali i to je jedna od mogućih primjena njihovog izuma. Boji li se Pečnik da bi Vlada mogla iskoristiti Hipersferu da se pretvori u Orwellovog Velikog brata?
"Ne mogu reći da nismo razmišljali o tome. Nažalost, svaki je znanstveni i tehnološki napredak moguće iskriviti, koristiti ga u svrhu za koju nije predviđen. Uzmimo primjer nuklearnog reaktora, od kojega se proizvode ogromne količine energije, ali koji se može koristiti i u razorne svrhe. Svjesni smo da bi naš projekt mogao biti zanimljiv recimo vojsci, ali ne vjerujem da pomažemo državi da postane nekakav Big Brother. Živimo u tehnološkom dobu u kojem već postoji razgranat sustav nadzora bilo preko satelita ili CCTV kamera", zaključuje Pečnik.
-
osa
- Posts: 10669
- Joined: 16/03/2007 14:08
#1074 Re: Desavanja u Hrvatskoj
ode nam pola zračne flote....
Kod Slunja se srušila dva hrvatska aviona, ostali smo bez pola flote!
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo izgubilo je gotovo pola svojih zrakoplova. Na vojnoj vježbi kod Slunja srušila su se dva MIG-a 21. Jedan pilot se uspješno katapultirao i javio zapovjedništvu, a za drugim traje potraga.
"Tijekom izvođenja vježbe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane na vojnom poligonu Eugen Kvaternik kod Slunja, na području sjeverno iznad Plaškog oko 12,50 sati dva zrakoplova tipa MIG-21 imala su nesreću u zraku te su oba pala", priopćeno je iz MORH-a.
Prema prvim informacijama jedan pilot uspješno se katapultirao te se nakon prizemljenja s padobranom javio Zapovjedništvu HRZ i PZO-a, dok informaciju o pilotu drugog zrakoplova MORH nema.
Na poligonu kod Slunja se zadnja dva dana održava obuka pilota MiG-a 21.
HRZ ima 12 zrakoplova tipa MIG 21, od kojih su za let spremni samo njih četiri do šest.
Kod Slunja se srušila dva hrvatska aviona, ostali smo bez pola flote!
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo izgubilo je gotovo pola svojih zrakoplova. Na vojnoj vježbi kod Slunja srušila su se dva MIG-a 21. Jedan pilot se uspješno katapultirao i javio zapovjedništvu, a za drugim traje potraga.
"Tijekom izvođenja vježbe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane na vojnom poligonu Eugen Kvaternik kod Slunja, na području sjeverno iznad Plaškog oko 12,50 sati dva zrakoplova tipa MIG-21 imala su nesreću u zraku te su oba pala", priopćeno je iz MORH-a.
Prema prvim informacijama jedan pilot uspješno se katapultirao te se nakon prizemljenja s padobranom javio Zapovjedništvu HRZ i PZO-a, dok informaciju o pilotu drugog zrakoplova MORH nema.
Na poligonu kod Slunja se zadnja dva dana održava obuka pilota MiG-a 21.
HRZ ima 12 zrakoplova tipa MIG 21, od kojih su za let spremni samo njih četiri do šest.
-
Toto
- Posts: 8193
- Joined: 21/04/2009 11:09
- Location: 38° 26′ 55″ N, 122° 42′ 17″ W
- Grijem se na: solarno
- Vozim: EJ
#1075 Re: Desavanja u Hrvatskoj
Projekat je u promovisan u strucnoj zajednici, ima ga i na youtubeu tako da ova mistika i tajnovitost izgleda pateticno i vise steti promociji projekta nego sto ga stvarno afirmise.osa wrote:koliko ideja i projekata, hoće li ijedan zaživjeti...
HIPERSFERA je projekt za koji vjerojatno niste čuli.
http://www.youtube.com/watch?v=dZc8b1fESzg
Umjetnicka vizija Hipersfere
Nista od ovoga sto su prikazali na filmu nije revolucionarno. Koncept letjelice je patentiran 1899 a o letovima cepelina izmedju dva svjetska rata je dosta poznato. Tehnologija kompozitnih materijala koja ce se koristiti za izradu lejelice postoji vise od 50 godina.
Jedino sto moze bit predmet inovacije Hipersfere -po mm misljenju- je autopilot i sistem kojim bi se upravljao sa letjelicama na eksploatacijonim visinama. "Situacija" u zoni "hipersfere" jeste "mirna", ali samo u teoriji i na kompjuterskim igricama. Pouzdanost sistema upravljanja letjelicom je kljuc uspjeha cijelog koncepta. Ako ovaj tim uspije rijesiti ovaj problem onda im svakako treba skinuti kapu.
Evo nesto slicno sto je promovisano 2004 i vec leti na 20 km...
AeroSphere SA-60
