Iskreno, očekivao sam više ovakvih komentara, s obzirom da već dobro poznajem forumsku masu i intelektualnu sposobnost jednog broja forumaša da razumiju ono što napišem.mosfet wrote:Moderna slika grada je što nije nastradao neko sa nepoželjnom zastavom? Nevjerovatan doseg Banjaluke, takav stepen modernosti je rijetko ko dostigao. Folklorni događaj kao indikator političke klime? How yes no. Četnička slika Banjaluke je jedina realna i naravno da se pokazuje svugdje van RS, tj. gdje postoji sloboda mišljenja. Naravno u BL je niko ne vidi jer se smatra normalnom. Primjer su dešavanja oko inicijative Bošnjaka za neustavnost grbova gradova u RS, između ostalog i BL. Jasno da četnici ne vide da 4S nekome smetaju.draganbl wrote:Pošto nema teme "Dešavanja u Banjaluci", evo jednog mog posta o lijepom sinoćnjem događaju u mom gradu.
Bio sam sinoć u šetnji gradom, kad tamo od Tržnice, prema Boski (robna kuća na centralnom trgu Krajine) idu folklorni ansambli. Učesnici: folklorna društva iz Bosne (Sarajevo i Široki Brijeg), Srbije, Bugarske, Izraela, Turske. Zastave: Sarajlije su nosili našu zastavu, učesnici Širokog Brijega našu i hrvatsku (pretpostavljam zastavu kantona), srbijanska, turska, izraelska...
Za trenutak sam osjetio strah da se neće naći neka budala koja će se naći da provocira djevojku koja je nosila hrvatsku šahovnicu ili momka sa turskom, jer nigdje nisam vidio nijednog jedinog policajca (ne kažem da ih nije bilo u civilu, ali ja nijednog nisam niti vidio niti prepoznao).
Na sred trga, svaki ansambl je odsvirao i odigrao po jedno kolce, a prolaznici (posebno bake i djeca) su bili oduševljeni i sve pozdravili aplauzom. Nakon toga je povorka prošla Gospodskom ulicom i zaustavila se kod crkve ispred Banskih dvora, gdje je valjda bilo i zvanično otvaranje festivala.
Znači, pored četničke i ratkomladićevske slike Banjaluke, koja se čak i na ovom portalu stereotipno nudi kao jedina, ja nudim ljepšu sliku, sliku modernog grada, čije stanovništvo nakon godina rata i groznog odnosa prema sopstvenim sugrađanima uviđa da su došlja bolja, ljepša vremena i da se veličina grada ne mjeri brojem sopstvenih (srpskih) zastava, već zastavama drugih koji se u Banjaluku vraćaju na svoje ili u grad dolaze kao gosti.
Nakon dugo vremena, sinoć sam bio ponosan što živim u Banjaluci.
Zato ću i za te, koji nisu iz prve shvatili ono što sam napisao, pojasniti prostim jezikom, dosadnim za čitanje onima koji razumiju poentu upotrebe složenih rečenica, stilskih figura i književnog jezika.
1. Ja sam opisao lijep događaj u Banjaluci.
2. Ovaj događaj nije indikator političke klime.
3. Svačije je pravo da ima svoju sliku o Banjaluci, kakva god ona bila.
4. Ja nudim (ne namećem) drugačiju, ljepšu sliku.
5. Na svakom pojedincu je da prihvati ono što mu se čini odgovarajućim i realnim.
6. Ja na četničku i ratkomladićevsku Banjaluku nisam ponosan, na ovakvu od prije dva dana - jesam.
