Forum Klix.ba

Nadam se da vam nisam previše nedostajao danas Nisam imao pristup netu

Ne brini

nellington wrote:Nadam se da vam nisam previše nedostajao danas Nisam imao pristup netu

Ja odmah pomislim da si bolestan


Nego, kako se izgovara Erdős? Ja sam čula od profesora u školi da kaže Erdos, a ovi ga izgovaraju kao Erdoš

elizabeth a wrote:

nellington wrote:Nadam se da vam nisam previše nedostajao danas Nisam imao pristup netu

Ja odmah pomislim da si bolestan


Nego, kako se izgovara Erdős? Ja sam čula od profesora u školi da kaže Erdos, a ovi ga izgovaraju kao Erdoš

Definitivno je sa 'š'. Nepravilno je i Erdos i Erdes, ispravno je Erdoš, ali gdje o može malo nakrenuti na e - ili čak na u - ili u krajnjem slučaju na ruski poluglas, iako ono na o nije umlaut

Nije mađarski jednostavan

nellington wrote:

elizabeth a wrote:

nellington wrote:Nadam se da vam nisam previše nedostajao danas Nisam imao pristup netu

Ja odmah pomislim da si bolestan


Nego, kako se izgovara Erdős? Ja sam čula od profesora u školi da kaže Erdos, a ovi ga izgovaraju kao Erdoš

Definitivno je sa 'š'. Nepravilno je i Erdos i Erdes, ispravno je Erdoš, ali gdje o može malo nakrenuti na e - ili čak na u - ili u krajnjem slučaju na ruski poluglas, iako ono na o nije umlaut

Nije mađarski jednostavan

Jah, evo vidim. Trebali smo Klisa zovnuti, on haman divani mađarski

Zovi ga, ja slušao Mađare kako kažu Erdős i ja ne znam to ni opisati, a kamoli ponoviti - nešto između Erdoš, Erdeš i Erduš

nellington wrote:Zovi ga, ja slušao Mađare kako kažu Erdős i ja ne znam to ni opisati, a kamoli ponoviti - nešto između Erdoš, Erdeš i Erduš

Ma ja ću to malo smutiti, kahnuti koji put kad to budem izgovarala

elizabeth a wrote:

nellington wrote:Zovi ga, ja slušao Mađare kako kažu Erdős i ja ne znam to ni opisati, a kamoli ponoviti - nešto između Erdoš, Erdeš i Erduš

Ma ja ću to malo smutiti, kahnuti koji put kad to budem izgovarala

Niko te ne tjera ni da izgovaraš pravilno - kada niko Jacquesa Hadamarda ne zove kako treba - a lakše je reći Adamar nego Hadamard - ne moraš ni Erdősa zvati kako ga je mati zvala

nellington wrote:

elizabeth a wrote:

nellington wrote:Zovi ga, ja slušao Mađare kako kažu Erdős i ja ne znam to ni opisati, a kamoli ponoviti - nešto između Erdoš, Erdeš i Erduš

Ma ja ću to malo smutiti, kahnuti koji put kad to budem izgovarala

Niko te ne tjera ni da izgovaraš pravilno - kada niko Jacquesa Hadamarda ne zove kako treba - a lakše je reći Adamar nego Hadamard - ne moraš ni Erdősa zvati kako ga je mati zvala

U oko mu diraj, u mater ne diraj!

Na današnji dan umro je Girolamo Cardano. Italijanski ljekar i matematičar poznat svom djelu Ars Magna - prvom djelu na latinskom jeziku posvećenom isključivo algebri. U njemu je prikazao metode rješavanja jednačina trećeg i četvrtog stepena koje je naučio od Tartaglije. Istina, Cardano se zakleo Tartagliji (citat: "kunem se Evanđeljima") da neće to objaviti prije njega. Više o slučaju Tartaglije a Cardana možete pročitati ovdje - radi se o citatima njih dvojice u hronološkom redu.

Ah da, bio je i kockar.

Na današnji dan rođen je Michael Faraday. Nije bio matematičar - bio je fizičar (a po obrazovanju knjigovezac). Međutim, njegova istraživanja u oblasti nauke o elektricitetu potakla su značajan razvoj matematike.

Fino ti ovo radiš, moram priznati, iako nemam puno veze sa matematikom, redovno čitam matematičke zanimljivosti, ali i kratke biografije koje nam priređuješ!

Atticus Finch wrote:Fino ti ovo radiš, moram priznati, iako nemam puno veze sa matematikom, redovno čitam matematičke zanimljivosti, ali i kratke biografije koje nam priređuješ!

Hvala kviz-kolega

Na današnji dan rođen je William Wallace. Bavio se geometrijom, otkrio Simsonovu liniju u trouglu (takmičari iz matematike će se sjetiti o čemu se radi). Možda se pitate - pa zašto se onda linija zove Simsonova? Eh, u matematici nisu rijetki pojmovi koji ne nose ime po svojim prvim pronalazačima...



Na današnji dan umro je Urbain Le Verrier. Savremenici ga opisuju kao vrlo napornog čovjeka. Pronašao Neptun računskim putem - prema nepravilnostima u putanji Urana.

Pošto je meni strašno dosadno kad nekom nešto ne predajem (a ove godine na moju žalost nemam demonstrature na fakultetu), predlažite u čemu da pišem, ja ću pisati...

Na današnji dan rođen je Max Noether. Bio je jedan od najznačajnijih matematičara koji su se bavili algebarskom geometrijom u 19. vijeku. Imao je četvero djece - a o najpoznatijoj njegovoj kćerki, koja je doprinosom matematici nadmašila oca, pisat ćemo sljedećeg proljeća - riječ je o Emmy Noether.

Na današnji dan rođen je George Salmon. Teolog i matematičar, bavio se algebarskom geometrijom.



Na današnji dan umro je Paul Ehrenfest. Jedan iz "nerazdvojive četvorke" (sa Heinrich Tietzeom, Hans Hahnom i Herglotzom). Bavio se statističkom mehanikom, kvantnom teorijom, faznim prelazima. Bio blizak sa Einsteinom i Bohrom, patio od depresije i manjka samopouzdanja. Kao i Boltzmann, osnivač statističke mehanike, i Ehrenfest je počinio samoubistvo.

Hade da narušim „datumsku monotoniju“ (ovim copi/paste zadacima) !
http://www.matematiranje.com

MATEMATIČKI I LOGIČKI PROBLEMI

1. BANETOV PROBLEM VAŠKA I DLAKA

Vaška se nalazi na dlaci na glavi i kreće se brzinom od 2 cm na sat. Dlaka raste brzinom od 1cm na sat . Ako se vaška nalazi na 3cm od kraja dlake, kad će stići na kraj dlake?

2. BUMBAROV LET

Dva voza, na pravolinijskom rastojanju od 800 km, kreću jedan prema drugom u isto vreme. Jedan voz se kreće konstantnom brzinom od 40 km na sat, a drugi konstantnom brzinom od 60 km na sat. U isto vreme , bumbar počinje da leti sa početka jednog voza , brzinom od 80 km na sat , u susret drugom vozu.Pošto dodirne drugi voz, bumbar se okreće i leti opet ka prvom vozu(istom brzinom).Tako nastavlja letenje od jednog do drugog voza dok se vozovi ne sudare. Koliko kilometara je preleteo bumbar ?
(napomena: Ovo ima veze sa "onom drugom" temom i brzinama (c + v) i (c - v).)

Anegdota povezana sa drugim problemom: Čuvenom Johnu von Neumannu su postavili taj zadatak, i von Neumann je odmah dao tačan odgovor. Postavljač reče: "Bravo, većina ljudi uzme pa sabira beskonačni red, pa im dugo treba".

Na to Von Neumann reče: "Pa i ja sam tako uradio"

A na prvi, evo jedne zgodne varijacije. Pretpostavimo da crv puza po gumenoj traci čija je polazna dužina jedan metar krenuo je sa jednog njenog kraja. Nakon svake minute, traka se izduži za još jedan metar. Crv se kreće brzinom od jednog centimetra u minuti. Da li će ikad dosegnuti kraj trake?

nellington wrote: A na prvi, evo jedne zgodne varijacije. Pretpostavimo da crv puza po gumenoj traci čija je polazna dužina jedan metar krenuo je sa jednog njenog kraja. Nakon svake minute, traka se izduži za još jedan metar. Crv se kreće brzinom od jednog centimetra u minuti. Da li će ikad dosegnuti kraj trake?

hocel' traka prestati rasti ili se mozda taj crvi vrti u krug ,eh tad je postigao cilj

bogumil-8 wrote:
1. BANETOV PROBLEM VAŠKA I DLAKA

Vaška se nalazi na dlaci na glavi i kreće se brzinom od 2 cm na sat. Dlaka raste brzinom od 1cm na sat . Ako se vaška nalazi na 3cm od kraja dlake, kad će stići na kraj dlake?

pa s obzirom da dlaka raste iz korijena, irelevantno je koliko brzo dlaka raste vazno je samo koliko je vaska udaljena od vrha dlake i koliko brzo ide jer vaska ne klizi kako dlaka raste, ona sa zakacila za svoju poziciju, a to jeste 3 cm od vrha dlake.

ljubav_aha wrote:

nellington wrote: A na prvi, evo jedne zgodne varijacije. Pretpostavimo da crv puza po gumenoj traci čija je polazna dužina jedan metar krenuo je sa jednog njenog kraja. Nakon svake minute, traka se izduži za još jedan metar. Crv se kreće brzinom od jednog centimetra u minuti. Da li će ikad dosegnuti kraj trake?

hocel' traka prestati rasti ili se mozda taj crvi vrti u krug ,eh tad je postigao cilj

Crv ide pravolinijski u jednom smjeru. Traka će rasti za vijeke vijekova.

Minjona sviđa mi se što razmišljaš o zadatku u prirodnim (stvarnim) uslovima. Zato se u "nižim razredima" i posvećuje dosta pažnje "prethodnoj obradi zadatka" i datih podataka (kako bi se otklonile sve nedoumice i različita shvatanja postavljenog zadatka).
Kad već umiješ razmišljati o rastu dlake imaš li svoje mišljenje kako raste mlada voćka (samo iz korijena ili duž čitave svoje dužine „rasteže se“, a i sam vrh „izrasta“, nadovezuje se)? Meni je jasno pitanje, a nisam siguran da sam ga precizno postavio i za druge.
U shvatanju zadatka može i ona (prethodna)elastična traka da posluži, ako je na jednom kraju učvršćena , a hvatište sile koja ju isteže je na njenom drugom kraju.
(odoh u onoj drugoj temi postaviti sličan i konkretan zadatak).

biljka raste diobom celija tvornog tkiva koji se nalazi u korijenu biljke, na vrhu, umetnut u stalbu, listovima, a raste i samim povecanjem volumena nekih celija. znam ja sta je trebao biti zadatak kod pitanja vaske i dlake, ali meni licno to pitanje nema smisla jer znam da dlaka raste samo iz korijena koji se nalazi u kozi. vjerovatno je problem trebao biti slican ovome sto je nellington postavio. nisam fizicar, evo ne znam ni najgluplji zadatak rijesiti (koliko treba vaski za 3 cm ako ide brzinom 2 cm na sat - znam, sramota je). to prepustavam vama

Minjonja, stvarno sam te pohvalio. Penziju zaradio u prosvjeti i znam da tako razmišljaju bistra i maštovita djeca. Ono o obradi zadatka treba da posluži pedagozima u nastavi matematike (mnogi ne posvećuju pažnju prethodnoj "obradi zadatka"). Ovo sam napisao jer imam utisak da si me pogrešno razumio ( a tvoja primjedba je za mene i bitna i važna). Priznajem da mi je "preciznost" profesionalna mahana.
Ovo za biljku ima veze sa mojim zapažanjima u STR (sa mojim "univerzalnim geometrijskim modelom"), i postavljenim pitanjem u temi o STR.
Još "logičkih problema" potražite (besplatno) ovdje.