zlajo wrote:
Iz vise razloga, a pokusat cu nabrojati samo neke:
Egipatska vlast ne podrzava Hamas, koji je trenutno na vlasti u Gazi.Osim toga kada bi granice bile otvorene, mnogi bi Palestinci prebjegli u Egipat, sto vlast u Egiptu ne dopusta.Prije 40-tak godina je Jordan imao dosta problema sa palestinskim izbjeglicama, posto su vremenom te izbjeglice shvatile da su ostavljeni bez konkretne pomoci "islamske brace", pa su poduzimale teroristicke napade na americka predstavnistva u Jordanu.
Odnosi izmedu Izraela i Egipta (kao i prema Jordanu) su regulirani i moglo bi se reci manje vise u redu (za razliku od Sirije, sjevernog susjeda). I Egipat se obavezao da ce kontrolirati i onemogucavati nelegalno uvozenje oruzja od strane Hamasa u pojas Gaze. Zatim slabljenjem utjecaja nekadasnjeg Sovjetskog Saveza (a danasnje Rusije), rezimi i u Egitpu i u Jordanu su se okrenili USA-u, a Ameri su dobri prijatelji Izraelcima.
Inace u svim tim Bliskoistocnim zemljama sudbina obicnih ljudi je nebitna, i toboznja "solidarnost" se tek pokazuje onda kada se treba optuzivati i napadati Izrael. Ekonomska i politicka pomoc Palestincima je mizerna ponajvise iz razloga sto oni u biti nisu ni bitni ostalim Arapima,a pored toga susjedi imaju i previse problema po istim pitanjima i u vlastitim kucama. Bogate i stabilnije drzave poput Emirata i Saudijaca ne pripadaju tom regionu, pa se u skladu sa tim i ponasaju. Emirati se niti ne bave politikom ,nego iskljucivo novcem, dok su Saudijci vise posveceni svojoj regiji i sjevernoj Africi, poput financiranja raznih projekta kao npr. u nerazvijenom Sudanu (koji isto tako obecava velika nalazista naftom).
Palestinci su ostavljeni i zaboravljeni narod kojem se mnogo obecava, ali malo toga pomaze.Kroz njihovu sudbinu se pokazuje sva nesloga i suparnistvo u odnosim arapskim zemljama, kao i Perzijanaca koji nisu Arapi, a koji preko Hezbollaha imaju utjecaj u tom regionu.
Pojedine arapske zemlje,kao i Iran jos uvijek se ne mogu pomiriti sa cinjenicom da je Izrael relanost i vode svoje "svete bitke" u unistenju te drzave, naravno preko leda onih koji zive sa Izraelcima, a to su Palestinci. Izrael je u stanju pruziti koliko toliko zastitu svom narodu, a pitanje je u kojoj mjeri mogu zastiti i uciniti boljim zivote Palestinaca oni koji ispaljuju rakete na Izrael iz palestinskih gradova.I kakvu to pobjedu moze donijeti takva jedna podla provokacija sukoba.
Izvanredno napisano objasnjenje, vjerovatno najbolje do sad na ovom forumu. Jeli OK ako dodam jos poneku?
Ono o cemu niko ne pise, narocito ne ovdje na forumu, je cinjenica da ostali Arapi, jednostavno, NE VOLE Palestince... Razloga ima mnogo, i predugo je da se ovdje pishe, ali, generalno, sve zemlje koje su ih ikad primile pokajale su se, jer su Palestinci odmah pokusali da im preotmu zemlju... Jordan, Liban, Kuwait... Zato Egiptu, poslije razloga koje si ti vec nabrojao, ne pada na pamet da otvori granice.
Opet, da se razumijemo - ovo sto danas promatramo na TV ekranima je kulminacija 60 godina ogromne nepravde nanesene jednom narodu, ali nepravde koje im je, vecinom, nanjeo "sopstveni" Arapski narod i "sopstveno" korumpirano rukovodstvo.
Kad covjek cita ovaj forum, rekao bi da je bila jednom jedna fina i mirna zemlja Palestina u kojoj su zivjeli miroljubivi Arapi, onda jednog dana dosli krvozedni Cifuti sa Americkom armijom i otjerali ih iz sopstvenih domova i satjerali u torove pa ih gruvaju... A to jednostavno nije istina, bas kao sto nije istina i sto se servira u Americkim medijima, da ima jedan fini i demokratski narod Izraela na koje odjednom i bez ikakvog razloga krkaju sljedbenici Bin Ladina...
Istina je, naravno, u sredini. Bila Britanska kolonija, kad je postalo jasno da ce Englezi otici, dva naroda zeljela da proglase svoju drzavu na istom parcetu zemlje. Jedan narod bio organizovan, pozrtvovan i nemilosrdan, drugi nije. Sta vi mislite kako se prave drzave, bilo gdje na svjetu? Ja protiv tebe, ti protiv mene, pa moji 'vamo-tvoji tamo, pa ko jaci. Ko izgubi - seli se. 60 godina je od tad proslo. Da su ostali Arapi normalan svjet, davnih dana bi Palestinsko stanovnistvo bilo asimilirano u ostale zemlje, i mirna Galeja. Ali - to nije bilo tako. Razni Arapski vladari, iz svojih razlicitih interesa, nisu dozvolili Palestincima da se "okuce" nego su ih lozili pricom da Izrael samo sto nije nestao, i oni ce jos malo kucama. Niko im nije dao pasose, niko ih nije pustio van izbjeglickih kampova osim u simbolicnim brojevima. Ono djubre od Arafata je furalo tu pricu na kvadrat jer mu je odgovaralo da bude dozivorni vodja, dok je sve vrijeme turao pare od pomoci na svoj sopstveni racun i paradirao svjetom sa kojekakvim Brozovima u maskirnoj uniformi (i, da, s vremena na vrijeme pokusavao da izvrsi drzavni udar u svakoj zemlji koja je htjela da ugosti Palestince, dok ih nisu svi zamrzili).
Premotaj unaprijed do 2008. Palestinci, koji su se u medjuvremenu namnozili i ima ih milion ipo na teritoriji velicine Opstine Ilidza, koje su svi lagali pola vjeka o nekakvom povratku, sad imaju dvije opcije: korumpirani do bola nesposobni Fatah koga Izrael ponizava na svakom koraku, i radikalni Hamas koji bar daje neku iluziju casti i otpora. Koliko god da mrzim i Hamas i Hazbullah, a to se moze vidjeti iz mojih prijedhodnih postova, bogami da je meni 20 godina i da sam se rodio u Gazi, ja bi jarane nocas trcao goloruk na tenkove. Smrt je tim ljudima mnogo bolja opcija od zivota.