Forum Klix.ba

-Chesterfield- wrote: ↑22/02/2025 20:18

teodati wrote: ↑22/02/2025 19:47

Truba wrote: ↑22/02/2025 17:39 Kacenje ublehaskih prijevoda je mejnstrim
Jedni sluzbeni prijevod je krscanska sadasnjost online biblija

Ovo kod Golijata je prijevod Daničić-Karadžić, a da i ne piše direktno za brata, dalo bi se to shvatiti iz konteksta, jer je prva bitka bila kada David nije bio kralj, ubio je toga Golijata, a kasnije kada je bio kralj, opet je ubijen Golijat, jasno ne isti, nego netko s njime u rodu, po prijevodu je to bio brat Golijata, sve jasno, ali samo onima koji su Bibliju i pročitali i proučili, za one koji to nisu to je neka greška, ma da, malo sutra, prvo treba nešto do kraja proučiti, pa onda nešto tvrditi, nema nikakvih grešaka u Bibliji, dapače.

Prijevod koji si naveo ("ubi brata Golijata") ne odgovara najstarijem hebrejskom tekstu. Masoretski tekst u 2. Samuelovoj 21:19 kaže da je Elhanan ubio samog Golijata, dok ispravka dolazi tek u 1. Ljetopisima 20:5.

Većina savremenih prijevoda dodaje riječ "brata" u 2. Samuelovu 21:19 kako bi uskladili priču, ali u izvornom hebrejskom tekstu te riječi nema.

I sam vidiš da se ne radi o isto bitci, dakle jasno je da nije isti Golijat ubijen dva puta, jer u svim prijevodima prvo piše da je David prije nego je bio kralj ubio Golijata, a ovo drugo je bila bitka kada je već dugo bio kralj, i opet je ubijen Golijat, ali koji, onaj isti, to ti je logično, jasno da i nije tako prevedeno za brata znalo bi se da se radi o nekom rođaku Golijata, pa ne može neki čovjek dva puta biti ubijen, i to od dva različita čovjeka, prevodioci su valjda mislili da ne treba prevađati tako doslovno, da je stvar jasna, nekima očito nije.

I kako je Elhanan mogao ubiti samog Golijata, ako je taj Golijat već ubijen prije od Davida u 1. Samuelovu 17, u izvornom hebrejskom tekstu, je uskrsnuo možda, pa se vratio u bitku godinama poslije, svašta.



1. Samuelova 17,4 Tada izađe jedan posrednik iz redova filistejskih. Zvao se je Golijat iz Gata. Bio je visok šest lakata i jedan pedalj,
1. Samuelova 17,5 Nosio je na glavi kalpak od mjedi, i bio je na njemu oklop ljuskav. Bio je oklop težak pet tisuća šekela mjedi.
1. Samuelova 17,6 Na nogama imao je gvozdene nogavice i gvozdeno koplje na ramenima.
1. Samuelova 17,7 držalo njegova koplja bilo je kao vratilo, a šiljak njegova koplja potezao je šest stotina šekela gvožđa, štitonoša njegov koračao je pred njim.
1. Samuelova 17,8 I on se postavi i viknu redove Izraelaca ovako: "Što izađoste spremni za boj? Nijesam li ja Filistejin, a vi sluge Saulove? Izaberite jednoga između sebe, pa neka izađe k meni!
1. Samuelova 17,9 Ako može da se bori s menom i ako me pogubi, mi ćemo biti podložni vama. Ako li ja njega nadjačam i pogubim ga, onda ćete vi biti nama podanici i služit ćete nam!"
1. Samuelova 17,10 Filistejin rugao se je dalje: "Danas sam osramotio vojsku Izraelovu. Dajte mi čovjeka, da se bijemo!":
1. Samuelova 17,11 Kad Saul i svi Izraelci čuše taj govor Filistejina, prepadoše se i uplašiše se vrlo.
1. Samuelova 17,12 David je bio sin onoga Efraćanina iz Betlehema u Judi, koji se zvao Jesej i imao osam sinova. U vrijeme Saulovo bio je čovjek star: "bio je ušao među najstarije ljude.
1. Samuelova 17,13 Tri najstarija sina Jesejeva bila su otišla sa Saulom u rat. Njegova tri sina, što su bila otišla na vojsku, zvala su se: nastariji Eliab, drugi Abinadab, treći Šamah.
1. Samuelova 17,14 David je bio najmlađi. Ona tri najstarija otidoše za Saulom.
1. Samuelova 17,15 David bi otišao češće od Saula kući, da u Betlehemu čuva ovce svojega oca,
1. Samuelova 17,16 A Filistejin bi izlazio jutrom i večerom i postavljao bi se tamo kroz četrdeset dana.
1. Samuelova 17,17 Jednoga dana reče Jesej svojemu sinu Davidu: "Uzmi za braću svoju efu ovoga prženog žita i ovih deset kruhova i odnesi ih brže braći svojoj u tabor!
1. Samuelova 17,18 Ovih deset sireva odnesi tisućniku! Vidi braću svoju kako su i donesi od njih znak!
1. Samuelova 17,19 Saul i oni i svi Izraelci nalaze se u dolini terebintskoj u ratu proti Filistejima."
1. Samuelova 17,20 Sutradan rano predade David stado jednome čuvaru, uze stvari i ode na put, kako mu je bio zapovjedio Jesej. Sad dođe k ogradi od kola, upravo je izlazila vojska u bojnom redu i podizala bojnu viku.
1. Samuelova 17,21 Izraelci i Filisteji smjestiše se za boj, red prema redu,
1. Samuelova 17,22 David predade svoje stvari čuvaru prtljaga i otrča k bojnom redu. Kad dođe tamo, zapita braću svoju, kako su.
1. Samuelova 17,23 Dok je govorio s njima, izađe iz reda filistejskoga onaj posrednik, Filistejin Golijat, tako se je zvao, iz Gata, i uze govoriti isto onako kao prije, tako da je čuo David.
1. Samuelova 17,24 Svi Izraelci, koji vidješe toga čovjeka, pobjegoše pred njim i prestrašiše se vrlo.
1. Samuelova 17,25 Jedan Izraelac reče: "Jeste li vidjeli čovjeka, koji tu izlazi? Samo da sramoti Izraele, on izlazi. Tko ga pogubi, učinit će ga kralj vrlo bogatim, dat će mu kćer svoju i njegovu porodicu učinit će slobodnom od poreza u Izraelu."
1. Samuelova 17,26 David upita ljude, što su stajali uz njega: "Što dobiva čovjek, koji pogubi toga Filistejina i skine sramotu s Izraela? Jer tko ja taj Filistejin neobrezani, da sramoti vojsku Boga živoga?"
1. Samuelova 17,27 Ljudi mu opetovaše isto: "Tako će se nagraditi onoga, koji ga pogubi,"
1. Samuelova 17,28 A kad je čuo njegov najstariji brat Eliab, kako je govorio s tim ljudima, razljuti se Eliab na Davida i osječe se na njega: "što si zapravo došao ovamo? Kojemu si ostavio ono malo ovaca u pustinji? Poznam ja tvoju drzovitost i tvoju zloću srca tvojega. Došao si samo, da gledaš boj."
1. Samuelova 17,29 David reče: "Pa što sam učinio? Samo sam upitao!"
1. Samuelova 17,30 I okrenu se od njega drugomu i upita isto. Ljudi mu odgovoriše kao prije.
1. Samuelova 17,31 Kad se čulo, što je bio govorio David, javiše to Saulu, i on ga dozva k sebi.
1. Samuelova 17,32 David reče Saulu: "Neka nitko ne gubi srčanosti zbog njega! Sluga će tvoj izaći i borit će se s tim Filistejinom."
1. Samuelova 17,33 Saul reče Davidu: "Ne možeš ti ići na toga Filistejina i s njim se boriti, jer ti si još dječak, a on je ratnik od mladosti."
1. Samuelova 17,34 David odgovori Saulu: "Sluga je tvoj čuvao ovce ocu svojemu. Pa kad bi došao lav ili medvjed i sebi odnio ovcu iz stada,
1. Samuelova 17,35 Potrčao bih ja za njim, udario bih ga i oteo bih mu je iz čeljusti. A ako bi skočio na me, uhvatio bih ga za grivu i ubio bih ga.
1. Samuelova 17,36 Lave i medvjede ubijao je sluga tvoj, i tomu neobrezanom Filistejinu bit će kao svima onima; jer je osramotio vojsku Boga živoga."
1. Samuelova 17,37 David nastavi: "Gospod, koji me je izbavio iz pandža lava i medvjeda, izbavit će me i iz ruku to ga Filistejina." Tada reče Saul Davidu: "Idi! Gospod neka bude s tobom!
1. Samuelova 17,38 Saul dade onda staviti na Davida svoje oružje, metnu mu na glavu gvozdeni kalpak i stavi oklop na njega.
1. Samuelova 17,39 David pripasa mač njegov preko svoje bojne oprave i pokuša da ide, jer nije bio navikao. Ali David morade priznati Saulu: "Ne mogu ići u tom jer nijesam na to navikao," I skide David to sa sebe,
1. Samuelova 17,40 Uze štap svoj u ruku i potraži sebi iz potoka pet glatkih kamenova, Metnu ih u torbu pastirsku, koju je upotrebljavao kao torbu od praćke. Onda uze praćku svoju u ruku i pođe na Filistejina.
1. Samuelova 17,41 Filistejin je išao sve bliže k Davidu. Njegov štitonoša koračao je pred njim.
1. Samuelova 17,42 Kad Filistejin pogleda i vidje Davida, samo mu se podsmjehnu, jer je bio još tako mlad, rumenkast i krasna lica.
1. Samuelova 17,43 Filistejin doviknu Davidu: "Zar sam pseto, da ideš na me sa štapom?" I prokle Filistejin Davida bogovima svojim.
1. Samuelova 17,44 Nato viknu Filistejin Davidu: "Hodi ovamo k meni, da dam meso tvoje pticama nebeskim i životinjama zemaljskim!"
1. Samuelova 17,45 A David reče Filistejinu: "Ti ideš na me s mačem, s kopljem i sa sulicom. A ja idem na te u ime Gospoda nad vojskama, Boga vojske Izraelove, koju si ti pogrdio.
1. Samuelova 17,46 Danas će te Gospod dati u moju ruku. Ubit ću te i glavu ti odsjeći. Trupla vojske filistejske još danas ću dati pticama nebeskim i životinjama zemaljskim, da spozna sav svijet, da ima Bog u Izraelu.
1. Samuelova 17,47 Znat će sve ovo mnoštvo, da Gospod ne daje pobjede mačem i kopljem, jer je rat Gospodnji. On će vas dati u naše ruke."
1. Samuelova 17,48 Kad se je Filistejin pomaknuo i sve se bliže Davidu primicao, David brže potrča prema vojsci Filisteja.
1. Samuelova 17,49 Pritom maši se u torbu, izvadi kamen, zavitla ga iz praćke i pogodi Filistejina u čelo. Kamen se zabi u čelo, tako da je on pao naprijed na tlo.
1. Samuelova 17,50 Tako pobijedi David Filistejina praćkom i kamenom i pogubi Filistejina, a da nije imao David mača u ruci.
1. Samuelova 17,51 David naime pritrča, stade kraj Filistejina, uze mač njegov, izvuče ga iz korica i pogubi ga odsjekavši mu njim glavu. Kad vidješe Filisteji, da im je najjači mrtav, pobjegoše.
1. Samuelova 17,52 Tada se podigoše ljudi od Izraela i Jude, udariše u bojnu viku i potjeraše Filisteje do doline i do pred vrata Ekrona. Pobijeni Filisteji pokriše put od Šaraima do Gata i Ekrona.
1. Samuelova 17,53 Kad se onda vratiše sinovi Izraelovi od tjeranja Filisteja, oplijeniše tabor njihov.
1. Samuelova 17,54 David uze glavu Filistejinovu i odnese je u Jerusalem, a oružje njegovo stavi u svoj šator.

Eto glava Golijata je bila odsječena i bila je u Jeruzalemu, ali je nekim čudom po tebi opet oživjela godinama kasnije i bila ubijena od Elhanana, jel, u takvu bajku teško je povjerovati, ili je tebi sve to logično što tvrdiš?


kod 1. Ljetopisa 20:5, u svim prijevodima piše isto, da je ubijen brat Golijata, čak piše i ime brata Golijata, evo:


1. Ljetopisa 20,5 Kad onda opet dođe do boja s Filistejima, ubi Elhanan, sin Jairov, Lahmija, brata Golijata iz Giteja, kojemu je koplje bilo kao vratilo.

Dakle nisi u pravu, nema tu nikakve greške u Bibliji, ni u prijevodima, kompliciraš nešto što ne postoji, samo kažem.

teodati wrote: ↑22/02/2025 20:30
Dakle nisi u pravu, nema tu nikakve greške u Bibliji, ni u prijevodima, kompliciraš nešto što ne postoji, samo kažem.

Istraži malo bolje ovaj problem. I drugi su istraživali.

1. Sv. Jeronim (4. vijek, prevodilac Vulgate)

Jeronim, koji je preveo Bibliju na latinski (Vulgata), smatrao je da je došlo do greške u prepisivanju u 2. Samuelovoj 21:19. On je podržao tradicionalno tumačenje da je David ubio Golijata i vjerovao da se u ovom spornom stihu zapravo mislilo na Golijatovog brata.

2. Raši (Rabbi Shlomo Yitzchaki, 11. vijek)

Raši, jedan od najpoznatijih jevrejskih komentatora, također je tvrdio da Elhanan nije ubio samog Golijata, već njegovog brata. Svoj argument zasnovao je na 1. Ljetopisa 20:5, gdje se jasno kaže da je Elhanan ubio "Lahmija, brata Golijatovog". Smatrao je da je u nekim verzijama teksta izostavljena riječ "brata".

3. Adam Clarke (18–19. vijek, britanski teolog)

Clarke je tvrdio da je problem nastao zbog greške u prepisivanju i da je riječ "Golijat" u 2. Samuelovoj 21:19 možda zamjena za "Lahmi", što bi bilo u skladu sa 1. Ljetopisima 20:5. Smatrao je da su prepisivači pogrešno spojili tekstualne fragmente, stvarajući prividnu kontradikciju.

4. Gleason Archer (20. vijek, američki teolog i biblijski učenjak)

Archer je također zastupao ideju da je došlo do greške u prepisivanju i smatrao da su kasniji prevodioci dodali riječ "brat" u 2. Samuelovoj 21:19 kako bi uskladili tekst sa 1. Ljetopisima 20:5. Vjerovao je da je ovo klasičan primjer tekstualne varijacije u drevnim manuskriptima.

5. Bart Ehrman (savremeni tekstualni kritičar)

Ehrman, poznat po analizama biblijskih tekstualnih neslaganja, smatra da je ovo jedan od primjera kako su drevni prepisivači mijenjali tekstove kako bi ih učinili dosljednijima dominantnom teološkom narativu. On naglašava da su ovakve intervencije bile česte u historiji prepisivanja Biblije

-Chesterfield- wrote: ↑23/02/2025 11:40

teodati wrote: ↑22/02/2025 20:30
Dakle nisi u pravu, nema tu nikakve greške u Bibliji, ni u prijevodima, kompliciraš nešto što ne postoji, samo kažem.

Istraži malo bolje ovaj problem. I drugi su istraživali.

1. Sv. Jeronim (4. vijek, prevodilac Vulgate)

Jeronim, koji je preveo Bibliju na latinski (Vulgata), smatrao je da je došlo do greške u prepisivanju u 2. Samuelovoj 21:19. On je podržao tradicionalno tumačenje da je David ubio Golijata i vjerovao da se u ovom spornom stihu zapravo mislilo na Golijatovog brata.

2. Raši (Rabbi Shlomo Yitzchaki, 11. vijek)

Raši, jedan od najpoznatijih jevrejskih komentatora, također je tvrdio da Elhanan nije ubio samog Golijata, već njegovog brata. Svoj argument zasnovao je na 1. Ljetopisa 20:5, gdje se jasno kaže da je Elhanan ubio "Lahmija, brata Golijatovog". Smatrao je da je u nekim verzijama teksta izostavljena riječ "brata".

3. Adam Clarke (18–19. vijek, britanski teolog)

Clarke je tvrdio da je problem nastao zbog greške u prepisivanju i da je riječ "Golijat" u 2. Samuelovoj 21:19 možda zamjena za "Lahmi", što bi bilo u skladu sa 1. Ljetopisima 20:5. Smatrao je da su prepisivači pogrešno spojili tekstualne fragmente, stvarajući prividnu kontradikciju.

4. Gleason Archer (20. vijek, američki teolog i biblijski učenjak)

Archer je također zastupao ideju da je došlo do greške u prepisivanju i smatrao da su kasniji prevodioci dodali riječ "brat" u 2. Samuelovoj 21:19 kako bi uskladili tekst sa 1. Ljetopisima 20:5. Vjerovao je da je ovo klasičan primjer tekstualne varijacije u drevnim manuskriptima.

5. Bart Ehrman (savremeni tekstualni kritičar)

Ehrman, poznat po analizama biblijskih tekstualnih neslaganja, smatra da je ovo jedan od primjera kako su drevni prepisivači mijenjali tekstove kako bi ih učinili dosljednijima dominantnom teološkom narativu. On naglašava da su ovakve intervencije bile česte u historiji prepisivanja Biblije

Rekao si da ima greške a nema, jer kako god kasnije ono preveli, prvo, jasno je da je David ubio Golijata, kraj priče, drugo, onda nije mogao istoga ubiti netko drugi, treće, a pošto su se nazivali po obiteljima mnogi, bilo je dovoljno napisati samo Golijata i u drugom slučaju, jer se znalo da je prvi Golijat ubijen od Davida, što i piše u izvornom tekstu u 1. Samuelovu, ti si tvrdio da postoji greška a nema je, to je bit, ajde nađi neku stvarnu grešku ak je ima u Bibliji, da vidimo, samo opet ćemo utvrditi da nema greške, garant, ali možeš pokušati, zašto ne, uvijek se tako nešto nauči.

svega ima
jedna stara vijest

https://www.nedjelja.ba/hr/ljudi-zivot- ... ikati/7343

Muzej je u travnju 2017. poslao pet fragmenata BAM-u na testiranja pomoću 3D mikroskopa, zatim skeniranje fluorescentnim rentgenskim zrakama (XRF) i rentgenskom spektroskopijom (EDX). Također su analizirani materijali i tinta, sedimenti slojeva i kemijska struktura sedimenta.

Fragmenti Svitaka s Mrtvog mora bili su izloženi u Muzeju Biblije od otvorenja u listopadu 2017., unatoč tome što njihova autentičnost tada još nije bila potvrđena. Osoblje muzeja to je i naglasilo na pripadajućim opisima izložaka kako bi posjetitelje informirali o njihovoj upitnoj vjerodostojnosti.

Ovo nije prvi slučaj da su navodno „povijesni“ predmeti pronađeni u Izraelu razotkriveni kao krivotvorine, s ciljem ostvarivanja profita. Tako su četvorica Izraelaca u prosincu 2004. osuđena zbog vođenja masovnog lanca krivotvorenja tijekom nekoliko desetljeća.

Više puta sam rekao što treba čovjek učiniti ak želi barem nešto o Bibliji znati, pošto se toliko puta već prevodila sa originalnih spisa, jasno je da ima nekih promjena u prijevodu na neke jezike, ali je bit napisanoga ostala ista, tako da bilo koji prijevod Biblije nam može dati pravu sliku o tome o čemu ona govori, ali ju treba sam i pročitati i proučiti, znači imamo na našem jeziku nekoliko dobrih prijevoda, pa ne moramo gubiti vrijeme na prevođenje, već samo na čitanje i učenje, koga to zanima, seveda.

Zanimljivo da Biblija, Sveto pismo, jasno ukazuje na to da čovjek mora proučavati svaki dan Bibliju ako je želi razumjeti, inače mu ništa neće biti jasno.

Jer svaki puta kada ju otvori nešto novo sazna što prijašnjih puta nije vidio, ja to znam iz osobnog iskustva, pa tko voli neka izvoli, i onda može biti neka ozbiljna rasprava o tome, a ne da se ponavlja neki vjeronauk iz osnovne škole, koji nema veze sa pravom Biblijom.

https://biblijaiznanost.net/44-ispunjen ... -o-mesiji/

Ako je ikada postojao Mesija to je mogao biti samo Isus Krist, a zanimljivo da Ga upravo sami Židovi ne priznaju, još jedno proročanstvo koje se ispunilo do kraja, neverjetno!

Postoji još jedno a koje se još nije ispunilo, a to je dolazak Mesije drugi puta na planetu Zemlju, koji će biti veličanstven i neponovljiv, kada će Ga svi narodi vidjeti.

Sve se do sada ostvarilo pa po logici bi moralo i to, vidjeti ćemo da li još dok mi živimo, e da!

Postanak 1,26 Tada reče Bog: "Načinimo čovjeka na sliku i priliku svoju! Neka on vlada nad ribama morskim, nad pticama nebeskim, nad stokom, nad svim zvijerima zemaljskim i nad svim, što gmiže po zemlji!"
Postanak 1,27 Tako stvori Bog čovjeka na sliku svoju, na sliku Božju stvori ga, muško i žensko stvori ih.



Bog koji nas je stvorio su inteligentne čestice, nema drugoga, e da!

www.facebook.com/share/r/1HdxSeNRus/

Elaboriraj teodati

Truba wrote: ↑30/04/2025 00:15 www.facebook.com/share/r/1HdxSeNRus/

Elaboriraj teodati

Više puta sam napisao da po Bibliji, ako se do kraja prouči, jedan biblijski dan traje oko nekoliko stotina bilijuna zemaljskih godina, po formuli iz Biblije, "jedan je dan kao tisuću godina, i tisuću godina je kao jedan dan", eto, dakle nema govora o doslovnih 6 dana stvaranja, dapače!

Moramo to prevesti na engleski i slati tajsonu

Truba wrote: ↑30/04/2025 19:40 Moramo to prevesti na engleski i slati tajsonu

Badava ako ne razumije biblijsku formulu.

To si u pravu
Bas ne konta

ima sličnosti između Tajsona i pola forumaša predvođenih Dozerom

da citiram Tajsona: Ja sam u pravu ti si u krivu

Informisanje, edukacija i logika su osnove znanja.

Dozer wrote: ↑06/05/2025 10:37 Informisanje, edukacija i logika su osnove znanja.

Da se današnja nauka toga drži, osobito logike, ne bi slušali njene bajke o postanku našega svijeta, samo kažem.

teodati wrote: ↑06/05/2025 19:14

Dozer wrote: ↑06/05/2025 10:37 Informisanje, edukacija i logika su osnove znanja.

Da se današnja nauka toga drži, osobito logike, ne bi slušali njene bajke o postanku našega svijeta, samo kažem.

A jos manje religijske.

Dozer wrote: ↑06/05/2025 22:19

teodati wrote: ↑06/05/2025 19:14

Dozer wrote: ↑06/05/2025 10:37 Informisanje, edukacija i logika su osnove znanja.

Da se današnja nauka toga drži, osobito logike, ne bi slušali njene bajke o postanku našega svijeta, samo kažem.

A jos manje religijske.

U pravu si, ima dogmi u svakoj religiji ali i u nauci, na žalost, takvo je stanje danas, možda se u nauci nešto i popravi, nadam se.

Ego tripovi su u nauci problem, ne bas dogme. Dogme su ipak domen religija

Ali, u svakom slucaju ce nauka prije prevazici avoje ego tripove nego religije svoje dogme. Na kraju krajeva, da nije bilo naucnog napretka, pa kakav god da je, i danas bismo zivjeli u religijskim dogmama od prije 500 godina, zar ne...?

kaže vjernici su zatvoreni za znanost biblija koči razvoj

Sv. Maksimilijan Kolbe najpoznatiji je po svom primjeru požrtvovnosti u Auschwitzu gdje je uvjerio nacističke vojnike da ubiju njega umjesto zatvorenika koji je imao obitelj. No, malo je poznata njegova fasciniranost tehnologijom i svemirskim putovanjima…DIzajnirao svoju svemirsku letjelicu.

https://www.nedjelja.ba/hr/ljudi-zivot- ... licu/29355

Otišao je tako daleko da je 1918. svoju ideju prijavio znanstvenom časopisu. Tada su mu bile samo 24 godine, ali je imao kreativan um, uparen s izvanrednim intelektom. Jedan od njegovih profesora čak mu je predložio da prijavi patent za svoj svemirski brod.

Kad je gledao svoje skice i svemirsku letjelicu Apollo, napravio je prilično dobar posao predviđajući kako će stvarni svemirski brod izgledati, i to 51 godinu prije Apolla 1!

rovim po starim vijestima 2019.

Tim arheologa, na čelu s dr. Scottom Striplingom, oduševljeno je izvijestio kako su pronašli mjesto biblijskoga grada Aja iz Starog zavjeta. Napor koji su uložili članovi udruženja Associates for Biblical Research, kako se izvješćuje, traje gotovo desetljeće i pol.

Voditelj istraživanja dr. Scott za Sputnik News je izjavio kako je riječ o 14 godina teškog iskapanja s osam godina prekida zbog Intifade, odnosno palestinskog ustanka protiv Izraela. „Trpjeli smo uslijed stalnog vandalizma. Ali smo ustrajali i odradili izvrstan posao iskapanja“, rekao je.

Drevni grad Aj bio je kaanansko uporište i mjesto odlučujuće pobjede Izraelaca. Izvješće o zasjedi Izraelaca u gradu zabilježeno je u Knjizi Jošuinoj (Jš 4,14-19). Ranije se smatralo kako su ruševine grada smještene u blizini el-Tella na Zapadnoj obali. Međutim, Stripling i njegov tim sada tvrde da se grad nalazi u Khirbet el-Maqatiru. Jošua donosi kako je Izraelcima rečeno da izvrše napad dok su se skrivali u nizini zapadno od grada, za koju Stripling vjeruje da je današnji Wadi Sheban jer se nalazi zapadno od mjesta.

https://www.nedjelja.ba/hr/ljudi-zivot- ... ad-aj/9985

Ovo pitanje je postavio Truba na drugoj temi pa sam bio slobodan da ga prebacim ovdje i da pokušam odgovoriti.
"Al stvarno gdje vi ucite ove lazi i neistine o bibliji
Kao da postoji neka tvornica izmisljotina

Ima jedna scena gdje Isus kaze za sada propovijedamo samo zidovima i izbjegavaju nezidovska sela i gradove
Onda dolazi trenutak kada kaze idite svima na sve strane svijeta
Kakve si tu kontradikcije?
Kao da trener kaze branite se u prvom poluvremenu
Napadajte gol u drugom"

Truba vjerovatno si mislio na ovaj izvještaj :
Matej 10:5,6-Tu je dvanaestoricu Isus poslao i dao im ove upute: “Ne idite k neznabošcima i ne ulazite ni u jedan samarićanski grad,  nego idite k izgubljenim ovcama izraelskog naroda.

A onda im poslije kaže:
Matej 28:18-20- Isus im je prišao i rekao: “Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji.  Zato idite i činite učenike od ljudi iz svih naroda. Krstite ih u ime Oca i Sina i svetog duha  i učite ih da se drže svega što sam vam zapovjedio. Znajte da ću biti s vama sve dane do svršetka ovog poretka.

Zašto ti se čini da je ovo proturječno?
Između ova dva događaja je prošlo tri godine.Nakon tri godine oni su uradili su koliko je bilo potrebno.I sada im Isus daje nove upute.
Ako si čitao Djela apostolska ,a trebao bi jer tamo je objašnjeno ovo pitanje.A pitanje je da li nežidovi ili neznabošci mogu postati obožavatelji Boga koga su do sada štovali samo izraelci?

Trener bi nakon tri godine vjerovatno promijenio taktiku.

kako su završili apostoli

Ivan bačen u lonac kipućeg ulja, ali čudesno izbavljen protjeran na otok Patmos;
Matej zaklan mačem u nekom dalekom gradu Etiopije;
Petar razapet na križ u Rimu s glavom prema dolje;
Jakovu starijem odrubljena glava u Jeruzalemu;
Jakov mlađi bačen s hrama, a zatim pretučen toljagama do smrti;
Bartolomeju oguljena koža, skalpiran;
Andrija ubijen na križu;
Toma proboden i ubijen kopljem u dalekoj Indiji;
Juda usmrćen strijelama;
Matija prvo kamenovan pa mu odrubljena glava;
Pavlu nakon mnoštva muka, kamenovanja i prebijanja odrubljena glava;
Barnaba kamenovan na smrt u Saloni;
Marko evanđelist mučenički umire u Aleksandriji nakon što su ga razvlačili po ulicama grada
Luka evanđelist mučenički umire bivajući obješen na drvo masline negdje u Grčkoj


i svi su lagali jelte izmisljali da bi imali bolji život uživali u najboljim ženama svili i zlatu

Truba,oprosti
ja sam mislio da si ti ozbiljan sugovornik.
Malo detoksikacije bi ti dobro došlo.

To sto pisem poslije tebe ne znaci da se tebi obracam

Da skratim: kad te citiram tebi se obracam

Truba,oprosti molim te,
ipak me zanima odakle ti ove informacije o smrti apostola?