Forum Klix.ba

The BEN10 wrote:

tec wrote:Ali postoje ovdje i na vlasti ljudi koji to ne prihvaćaju, negiraju i izokreću da bi gurali svoju neku socijalno, nacionalno, vjersku perverziju (politiku)...

Tako je. Očit primjer vjerskog radikala koji po svaku cijenu ne želi autoput je @Vječiti. Evo mjesecima i godinama trubi protiv projekta izgradnje AP kroz našu zemlju, radi čijeg nedostatka nam se i komšije smiju. Do dan danas taj radikal opetovano piše protiv punog profila kroz Prenj, mašući nekakvim ciframa ovdje. Ko da su cifre bitne! Nek ima put da narod brzo dođe do mora, da se može uživati. I nek vide dušmani da hoćemo i možemo!

Tvoja logika nikada mi nije bila jasna, šta tačno ti zagovaraš? Vjeciti ima samo jedan pogled isplativosti a to je naplata od korištenja koje nema nikakve veze sa isplativosti projekta odnosno ekonomskog efekta na isti. A ti?

Dok ne dobijemo smislenije odgovore od tebe i ekipe koji su to konkretni impakti na ekonomsko-industrijski razvoj države kada je u pitanju gradnja autoputeva, evo i odgovora na pitanje, a sadržan je u prvom postu na ovoj temi:

Stoga s postavljaju neka pitanja:
-da li je zaista potrebno za navedenu trasu u punom profilu raditi autocestu
- Hrvati su u banani zbog ogromnog zaduženja za autoput (između ostalog), HAC bilježe konstantne gubitke. Šuška se da niko nije zainteresovan ni da im autoceste uzme pod koncesiju. Da li i nama slično slijedi
- vrijedi li po svaku cijenu, od Save do mora graditi puni profil autoputa. Postoje li neke druge opcije, poput izgradnje polu-profila, pa kad se ukaže potreba proširivati.

Koliko ćemo i kada hajrovati planiranom izgradnjom autoputa - bujrum, izvolite iznijeti Vaše cijenjeno mišljenje.

Imati autoput je nesumnjiv benefit. Brža razmjena roba i usluga, sigurnost putnika, zemlja sa dobrom infrastrukturom je privlačnija investitorima. Ništa od ovoga nije sporno. Ali je pitanje - jel baš autoput u punom profilu kroz Ivan prioritet No1 baš sada!? Dok sa druge strane put Tz-Sarajevo liči na pojedine dionice Paris-Dakar nekadašnjeg relija. Itd itd.

The BEN10 wrote:

tec wrote:Ali postoje ovdje i na vlasti ljudi koji to ne prihvaćaju, negiraju i izokreću da bi gurali svoju neku socijalno, nacionalno, vjersku perverziju (politiku)...

Tako je. Očit primjer vjerskog radikala koji po svaku cijenu ne želi autoput je @Vječiti. Evo mjesecima i godinama trubi protiv projekta izgradnje AP kroz našu zemlju, radi čijeg nedostatka nam se i komšije smiju. Do dan danas taj radikal opetovano piše protiv punog profila kroz Prenj, mašući nekakvim ciframa ovdje. Ko da su cifre bitne! Nek ima put da narod brzo dođe do mora, da se može uživati. I nek vide dušmani da hoćemo i možemo!

Prenj je otvoreno pitanje, i istina je da ce biti jebeno skup i neisplativ, sa jednom ili dvije cijevi. Nemam nikakvih problema sa diskusijom o tom dijelu projekta (a vidimo da je i vlada mijenjala trasu u par navrata).

Ono s cim imam veliki problem je neutemeljena kritika koja ne uvazava osnovne ekonomske principe. Zapravo ne smeta mi ni to, koliko mi smeta odsustvo bilo kakvih alternativnih prijedloga. Ok, ako nam ne treba put kroz Prenj, ili generalno autoput, gdje bi Vjeciti i ostali kriticari ulozili novac? Gdje bi dobili novac po istim uslovima i za koje projekte?

Prilicno banalno pitanje na koje nema odgovora.

Pa ako ćemo pošteno, autoput kroz Ivan će se praviti zadnji.
I prije će se dogurati do Žepča, te omogućiti početak gradnje prema Tuzli, nego će se početi išta oko Konjica raditi.
A od Hrvatske će se dogurati najvjerovatnije do Blagaja (sumnjam Mostar-sjever).
Neće u slijedećih 10 godina biti autoputa kroz Ivan. Što je možda i ok. Neće biti brzog zaduživanja.

Dionica Tarčin - Mostar-sjever/Blagaj završiće se 2030-e. Tako, nije to neko zaduživanje tipa Hrvatske. Više ko Slovenci.

.

Haris.ba wrote:Pa ako ćemo pošteno, autoput kroz Ivan će se praviti zadnji.
I prije će se dogurati do Žepča, te omogućiti početak gradnje prema Tuzli, nego će se početi išta oko Konjica raditi.
A od Hrvatske će se dogurati najvjerovatnije do Blagaja (sumnjam Mostar-sjever).
Neće u slijedećih 10 godina biti autoputa kroz Ivan. Što je možda i ok. Neće biti brzog zaduživanja.

Dionica Tarčin - Mostar-sjever/Blagaj završiće se 2030-e. Tako, nije to neko zaduživanje tipa Hrvatske. Više ko Slovenci.

Sve i da nije tako, a jeste, mene opet zanima sta bi Vjeciti i ekipa predlozili kao alternativu?

Dobro, ostavimo postojecu mrezu magistralnih puteva. Moze. Necemo ih odrzavati i rekonstruisati, jer je i to trosak... I to prilicno veliki, imajuci u vidu starost cestovne mreze - npr. M18 koji povezuje Tuzlu i Sarajevo je pusten u promet 1965, prije 51 godinu, a od tad se ama bas nista nije promijenilo ni u obimu saobracaja, ni u kvaliteti vozila. Ah da, pitam se da li su oni 1961 imali neke svoje Vjecite, koji su govorili kako je taj put preskup i kako nece biti dovoljno prometa 1966..

Dakle hajmo hipoteticki reci da se vise ni marka nece potrositi u autoput. Sta cemo graditi umjesto njega?

I naravno, odgovor na ovo pitanje niko od kriticara nema niti ce ikad imati.

saim_adka wrote:Ja bih samo volio da neko iznese podatke i uporedi cijenu izgradnje EUR/km autoceste (Slovenija, Austrija i Švicarska - planinsko-brske dionice) i kako su izvršena rješenja kroz planinske masive (Alpe) tih dionica. Nekako mi ove naše dionice EUR/km izgledaju strašno visoke, da je upitna isplativost i održivost. Autocesta nam treba, kao što nam trebaju i željeznice. Priča da autocesta donosi razvoj privrede, a da to nije popraćeno željezničkim saobraćajem je najveća laž iznesena u javnost.

Zeljeznica je leš.

Vecina radnika se cisto formalno pojavljuje na poslu, jer nemaju sta raditi. Da nema elektrana i par fabrika, zeljeznica u FBiH bi se komotno mogla ugasiti. Za prevoz uglja, rude i sl, svakako da trebamo zeljeznicu... Ali za putnicki saobracaj ne bas, kao ni za prevoz vecine roba...

Nase cijene su prije svega visoke radi konfiguracije terena i troskova eksproprijacije. Da sad uzmemo graditi novu prugu, po novim standardima, sposobnu da se nosi sa brzim vozovima, busili bi jos vise tunela i pravili jos vise vijadukta no za autoput.

Sto bi reko Djuro Pucar 50ineke...Sta ce bosni ceste kad ima konje..
Princip isti, sve su ostalo nijanse..

.

saim_adka wrote:

Alfons Kauders wrote:

saim_adka wrote:Ja bih samo volio da neko iznese podatke i uporedi cijenu izgradnje EUR/km autoceste (Slovenija, Austrija i Švicarska - planinsko-brske dionice) i kako su izvršena rješenja kroz planinske masive (Alpe) tih dionica. Nekako mi ove naše dionice EUR/km izgledaju strašno visoke, da je upitna isplativost i održivost. Autocesta nam treba, kao što nam trebaju i željeznice. Priča da autocesta donosi razvoj privrede, a da to nije popraćeno željezničkim saobraćajem je najveća laž iznesena u javnost.

Zeljeznica je leš.

Vecina radnika se cisto formalno pojavljuje na poslu, jer nemaju sta raditi. Da nema elektrana i par fabrika, zeljeznica u FBiH bi se komotno mogla ugasiti. Za prevoz uglja, rude i sl, svakako da trebamo zeljeznicu... Ali za putnicki saobracaj ne bas, kao ni za prevoz vecine roba...

Nase cijene su prije svega visoke radi konfiguracije terena i troskova eksproprijacije. Da sad uzmemo graditi novu prugu, po novim standardima, sposobnu da se nosi sa brzim vozovima, busili bi jos vise tunela i pravili jos vise vijadukta no za autoput.

Ja ne ulazim u poslovanje postojećih željeznica, već govorim o tome da bez željeznica nema razvoja privrede, a ne putnog saobraćaja. Ti ako željeznicu vidiš kao glavno sredstvo za razmjenu putnika i razvoženje ruda, onda nemamo šta polemisati. Naftni lobiji su rasturili željeznicu, a isto tako rasturaju ceste opterećenjem na kolovoz. Ako hoćeš razvoj privrede, to se ne postiže preko zanatskih radnji, namužene litre mlijeka i nabavke gajbe jabuka. Paradoksalno je da će letiti avioni iz TZ i MO za Tursku da prevezu 100-tine tona mesa. Logičnije bi bilo natrpati na voz, spustiti u Ploče i uploviti u Tursku. Kada bi imali viziju, mogli bi dobavljati naftu jeftinije, te privredu (robnu razmjenu) tj. ekonomiju razvijati sa zemljama na Crnom Moru. S ove tačke gledišta je to aposlutno utopistički jer u našim glavama je to nezamislivo, ali je vrlo jednostavno ostvarivo. Normalno da nemamo kapaciteta da napunimo jedan tanker naše robe i iskoristimo željeznicu (iz prostog razloga jer nam je privreda nerazvijena). Upravo razvoj privrede je ključni segment, a on je nezamsliv bez željeznice (prave željeznice). Autocesta je sredstvo za putnike i unutrašnju razmjenu roba.

Ovo i jeste kljucni problem na koji sam se osvrnuo u prolazu. Naime, mi smo imali takvu privredu, i zeljeznica je prilagodjena njoj... Medjutim, sada to vise nije slucaj. Osim eksploatacije ruda, nekih baznih postrojenja i transporta uglja, Zeljeznice bas i nemaju neku svrhu danas. Uvoz nafte je jedan od razloga, ali radi rascjepkanosti trzista ne vjerujem da se to moze lako promijeniti... Kraj toliko uvoznika, tesko da ce se naci dovoljno velikih igraca koji bi naftu uvozili vozovima ili brodovima. Prije to nije bio problem kada je sve radila jedna drzavna firma...

Meso u Tursku? Kamo srece da se radi o stotinama tona dnevno, ili sedmicno... Jebiga skontaj koliko mesa stane u jedan sleper, i koliko teladi zaplati da ga se napuni... Onda skontaj koliki je samo jedan vagon (ne kompozicija), koliko bi mesa i krava bilo potrebno da se napuni voz, i iz koliko dijelova drzave bi morao dovuci meso na jedno mjesto da se pretovari na voz, pa onda na brod...

Kamo srece da imamo toliko kapaciteta... Ali posto nemamo, nekoliko slepera sedmicno je i vise no dovoljno.

Nezahvalno je porediti nas i Hrvatsku jer ista je vec odavno u mjesovitom (trostupanjskom) penzionom sistemu. Buduci da je uvodjenjem privatnih fondova kapacitet PAYG sistema prepolovljen drzava se mora zaduzivati u narednih 30-ak godina da podnese troskove trenutnih penzija tzv. "tranzicijski sok". Dugorocno je vjerovatno isplativ model, ako se uzme u obzir argument o demografskim trendovima i omjera zaposlenih i nezaposlenih. Najveci problem sa drugim stupom jeste sto sredstva, koja se izdvajaju za buduce penzije, ulazu najvecim dijelom u drzavne obveznice, koje vlada emitira radi isplate penzija, pa je jasno ko tu najvise profitira. Cak se hvale kako imaju super prinos, ta normalno kada je drzava prezaduzena i emitira vp uz skupe kamate. Poljska se recimo kotarisala ovog sistema, mislim da je i Slovacka, ali ima mnogo manju nezapsolenost, veci rast BDP-a i povoljniju demografiju. Tako da autoceste nisu jedini uzrok njihovih problema sa dugom, ali istina je da su pretjerali i da su sada u situaciji potrebe za refinansiranjem dugova umjesto otplate i smanjenja duga.

Radio sam u firmi koja je koristila kontejnere iz Turske i preuzimala sleperima u Plocama. Jeftina opcija, ali dugo se ceka roba pa kupci postanu nervozni.

Trenutno sam u jednom projektu. I razni krezavi ljudi, nedavno svršeni pravnici sa svojih 40 godina, mi dolaze sa svojim prijedlozima. I onda poželim da je komunizam / samoupravljanje, pa da ja sam upravljam.

Zamišljam situaciju kada su se pravile hidrocentrale u Jablanici, pa da je neko došao sa izračunom koliko će se žita izgubiti pravljenjem vještačkog jezera. Ili, koliko će se smanjiti životni vijek građana oko šljačišta kod termoelektrane u Tuzli.

To što smo rahljavi i spori je dobro došlo u pogledu opterećenja dugom za izgradnju autoputa. Mada, ja bi strateški više gurao plinski cjevovod prema Hrvatskoj. A kad bi država bila država, i naftni cjevovod, što da ne. Jer, RS nikada neće dati da se spoji sa Janafom (ne znam kako se sada taj cjevovod moderno zove) preko Bosanskog Broda (sjeća li se iko da je to trebala da bude sjeverna kontakt tačka koridora? ).

Što ovo spominjem? Postalo je od političara suhoparno slušati da je autoput strateški cilj. Pa se i zaboravilo šta ovo strateški znači. Slažem se da, iako bih nekad volio da nije tako, treba da se što više narod pita. Jer, u biti on će i vraćati kredite.
Tako, kad je prije 40 godina bilo strateški napraviti u Konjicu bunker od nekoliko milijardi, mislim da ne treba objašnjavati šta je strategija autoputa kroz kičmu Bosne. Zenica - Sarajevo - Mostar unutar 2 sata cestovnim prevozom? Mislim da ne treba puno objašnjavati šta bi to značilo za privredu. Nažalost, osim istupa treba povećati akcize i autoput je strateški, i treba sve to struci ostaviti - nema puno "pr. -a" prema narodu. Da mu se objasni, šta, kako, s čime, zašto. Šta su minusi, šta su plusevi.
Mada. Da se narod pita, duboko sam uvjeren, ne bi se ni kilometra napravilo.

Haris.ba wrote:Trenutno sam u jednom projektu. I razni krezavi ljudi, nedavno svršeni pravnici sa svojih 40 godina, mi dolaze sa svojim prijedlozima. I onda poželim da je komunizam / samoupravljanje, pa da ja sam upravljam.

Zamišljam situaciju kada su se pravile hidrocentrale u Jablanici, pa da je neko došao sa izračunom koliko će se žita izgubiti pravljenjem vještačkog jezera. Ili, koliko će se smanjiti životni vijek građana oko šljačišta kod termoelektrane u Tuzli.

To što smo rahljavi i spori je dobro došlo u pogledu opterećenja dugom za izgradnju autoputa. Mada, ja bi strateški više gurao plinski cjevovod prema Hrvatskoj. A kad bi država bila država, i naftni cjevovod, što da ne. Jer, RS nikada neće dati da se spoji sa Janafom (ne znam kako se sada taj cjevovod moderno zove) preko Bosanskog Broda (sjeća li se iko da je to trebala da bude sjeverna kontakt tačka koridora? ).

Što ovo spominjem? Postalo je od političara suhoparno slušati da je autoput strateški cilj. Pa se i zaboravilo šta ovo strateški znači. Slažem se da, iako bih nekad volio da nije tako, treba da se što više narod pita. Jer, u biti on će i vraćati kredite.
Tako, kad je prije 40 godina bilo strateški napraviti u Konjicu bunker od nekoliko milijardi, mislim da ne treba objašnjavati šta je strategija autoputa kroz kičmu Bosne. Zenica - Sarajevo - Mostar unutar 2 sata cestovnim prevozom? Mislim da ne treba puno objašnjavati šta bi to značilo za privredu. Nažalost, osim istupa treba povećati akcize i autoput je strateški, i treba sve to struci ostaviti - nema puno "pr. -a" prema narodu. Da mu se objasni, šta, kako, s čime, zašto. Šta su minusi, šta su plusevi.
Mada. Da se narod pita, duboko sam uvjeren, ne bi se ni kilometra napravilo.

To je stvar politike, a ne struke. Ovo je sve i pocelo od politike - niko nije kritikovao izgradnju autoputa prije pet godina, vec je to krenulo kada je SDP dosao na vlast... Ne zato jer su gradili put, vec zato jer taj isti put nisu gradili SDA-ovci.

I onda se krenulo u sabotiranje projekta (SDA opstrukcije oko zaobilaznice) i u negativni medijski spin. FTV i Avaz su npr. javljali da se zaobilaznica NE MOZE koristiti jer nigdje nije spojena, sto je valjda razlog zasto se nekoliko sedmica nakon otvorenja na njoj nije kretalo nista - znao sam bukvalno proci od Vogosce do Tarcina da vidim samo jedan auto. Sada je bolje, jer su u medjuvremenu i najgluplji skontali da je taj put zaista napravljen, mada su mediji govorili da nije.

Volio bih da grijesim, ali ne grijesim. Ako grijesim, zamolio bih kriticare da pronadju slicni kritike koje su se iznosile kada je SDA bila na vlasti? Nema ih. Nema ih ni danas u tom obimu, jer je SDA opet na vlasti. Takodjer nema ni mase SDA trollova koji su silovali onu drugu temu, radi koje sam i predlozio otvaranje ove teme (na kojoj su se opet provaljivali ko tipicni SDA idioti, ali barem nisu spamali temu o pregledu izgradnje).

Za kriticare samo mogu izvuci onu staru narodnu - ko vas ne zna skupo bi vas platio.

Dakle, narodu ne treba nista govoriti jer im nije bitno. Kada put grade "njihovi" sve je ok... Kada ga gradi druga politicka opcija, e tad nije.

The BEN10 wrote: Šefe, stvar je u tome da ćeš na postojeće rate koje ionako ne možeš vraćati (pa se moraš zaduživati) dobiti dodatne stotine miliona godišnje, KOJE SE NI IZBLIZA NE MOGU POKRITI PUTARINOM. Dakle, tih dodatnih 100-200 miliona godišnje se mora izvuć iz povećanja poreza. Na gorivo npr. Što posljedično vodi ka poskupljenju svega. I to značajnom.
edit: budi fin pa nam reci na šta bi izgradnja AP trebala uticati i u kojoj mjeri. Samo konkretno pliz.

Pitaj firme koje su radile i rade trenutno na izgradnji autoputa kakva je korist. Njihove radnike. A pitaj i drzavu kolko je klepila poreza prilikom izgradnje istog. I kakve su samo reference ovakvi projekti ubuduce za te firme. U pitanju su hiljade i hiljade ljudi.

To je sada, trenutno.

Kakvo bolan poskupljenje, o cemu pricas

Zasto mislis da ce ti banke tek tako dati kredite, bez ikakvog pokrica? Ono obeca im fadil da ce povecat cijene goriva i uvest poreze. Hahaha. Pa eto ono, nadajte se da cemo mi vracati taj kredit.

Pa naravno da ne ide tako. Sve te kredite organizacije pripreme prvo za sebe povoljan teren, pa ti onda daju kredit. Pa zato se pobogu i trazi uvodjenje akciza, da bi se dobio kredit, tj. da imas neku pozadinu da uopste trazis kredit. Da nije tako, pa davali bi nam onda ljudi sakom i kapom milijarde, a vidi cuda ne daju nam.

To je isto da ti odes u banku i kazes, eto dajte mi kredit, trazicu ja od sefa vecu platu iduce godine. I oni ti kazu, evo ti, uzmi kolko hos. Jelde tako to hoda? Al malo sutra.

Eiss, ne daju ?
Pa nismo nikad ni trazili.

To jest, nismo se zaduzivali ko druge drzave preko vrijednostih papira na medjunarodnom trzistu.
Pa sta ako je kamata 5-6 %.?
Ljuljni 2 milijarde eura i zavrsi autoput za dvije godine. Opet cemo biti medju najmanje zaduzenim drzavama Evrope i svijeta

Stoga s postavljaju neka pitanja:
-da li je zaista potrebno za navedenu trasu u punom profilu raditi autocestu
- Hrvati su u banani zbog ogromnog zaduženja za autoput (između ostalog), HAC bilježe konstantne gubitke. Šuška se da niko nije zainteresovan ni da im autoceste uzme pod koncesiju. Da li i nama slično slijedi
- vrijedi li po svaku cijenu, od Save do mora graditi puni profil autoputa. Postoje li neke druge opcije, poput izgradnje polu-profila, pa kad se ukaže potreba proširivati.

Koliko ćemo i kada hajrovati planiranom izgradnjom autoputa - bujrum, izvolite iznijeti Vaše cijenjeno mišljenje.

- Cijena izgradnje polu profila 'autoceste' nije 50% jeftinija kao što to neki ovdje zamišljaju. Po kilometru -trake autoceste- je jeftinije raditi odmah puni profil nego kasnije nadograđivati.

- Hrvati nisu u tolikoj banani kao što neki na ovom forumu misle. Ali postoje također velike razlike u onom sto radi BiH i onome koje je radila Hrvatska.
1. Hrvatska je usred nacionalne volje i lakih komercijalnih kredita krenuli u izgradnju sve odmah bez konkretnog i dugoročnog plana koliko ce tačno sve to koštati jer 2000 godina je izgledalo da jeftinim parama nema kraja. Očekivali su da kada zatreba uvijek mogu dobiti novi kredit.
2. 2008 godine je došao ekonomski kolaps koji je automatski poskupio kredite i mogućnost novih zaduženja.
3. "Šuška se da niko nije zainteresovan ni da im autoceste uzme pod koncesiju." tko tačno šuška istina je ustvari obrnuta postoji veliki interese fondova i ino operatora autocesti jer vide Hrvatske autoceste kao 'zlatnu koku' na kojoj ce dugoročno osigurati stalnu zaradu. Zato je Hrvatska i oklijevala.
4. Velika razlika u izgradnji je da se dva BiH jp autoceste mogu zaduživati samo do njihovih mogućnosti otplate i to jako rigorozno svake godine se vrše kontrole poslovanja od strane Eib, Ebrd i Opec fonda. Postoji jasni kriteriji koliko se može zadužiti i tu mnogome limitira brzinu i obim izgradnje.

-Vrijedi višestruko. Postoje uvijek opcije ali tako isto te opcije imaju ograničenja i svoju cijenu. Za polu autocestu sam ti već odgovorio. Za nadogradnju ču još dodati da prijašnje iskustvo pokazuje (u BiH i sire) je da kada se nesto gradi polovično uvijek ispadne drastično skuplja i teza nadogradnja.

-Zašto graditi najskuplju dionicu preko kredita i dali se to isplati? Da itekako jer to u mnogome umanjuje ukupnu cijenu investicije prije se završi najskuplja dionica jeftinija ce biti i brze i jeftinije ce se cijeli projekat završiti. Pogotovo dok su uslovi zaduženja toliko povoljni.
Dionica kroz Prenj je ogromna ušteda cijelog projekta pogotovo jer ispravlja djelomično prijašnju političku trasu. Više od €300 miliona i skoro 20 kilometara krače je velika razlika za cijeli projekat. Čak bi veća ušteda bila da je od Salakovca prelazila na desnu obalu Neretve i prolazila sjeverno od Mostara prema Čitluku i Ljubuškom. Samo što politički i nacionalno to bi bilo samoubistvo.

-Tuzla radi se konkretno i projekti su gotovi samo što to ima više faktora zašto se tek danas dolazi do toga. U normalnoj državi tu ne postoji bilo nikakve dileme prioriteti ti bi bili Vc i Banja Luka - Tuzla (sa spojem na Vc kod Doboja) I tako se rješava 90 % državnih transportnih potreba (i to u svim modalitetima transporta). Bihać bi se spajao preko Prijedora na Banja Luku dok preko Tuzle bi se vezao spoj na istočnu Bosnu i Srbiju.
Život bi bio jednostavan ali u BiH ima jako malo normalnog, i Tuzla ostaje do sada iza brda, iako se radi na tome ali jako sporo.

Ekonomski industrijski impakt na razvoj države hajmo od naj jednostavnih
- Izgradnja i financiranje direktno i indirektno učestvuju u dizanju GDP, ne postoji kapitalna investicije koja više donosi.
1. Ta investicija donosi odmah 17% pdv
2. Plača većinom domaće izvođače radova ali i inostrani ostave veliki dio u lokalnoj kasi jer moraju plati sve dok su tu ugostitelji, prehrambeni, itd.
3. Materijal koji se koristi je uveliko domaćeg porijekla tako da su uključeno više industrija.
itd
- Kada je u upotrebi
1. Sigurnost razlika stare Sarajevo - Zenica i sadašnje se ne mogu ni podrediti kao da nisu na istoj planeti. Od ljudskih života, povreda, do materijalne štete, sadašnja autocesta se je već isplatila i otplatila višestruko.
2. Brzi, bolji i jeftiniji protok robe - ti kažeš da namet na benzin poskupljuje robu ali onda kako pojašnjavanja da je sadašnja cijena transporta robe u BiH je skuplja nego u zemljama koje imaju 3 i 4 puta veći namet na benzin. I to vremenski je na nivou 1960 a ne 2016 'time is money' je koncept koji na ovom forumu izgleda niko ne razumije.
3. Brzi, bolji i lakši protok ljudi.
4. Prihodi direktni (putarina) i indirektni (akcize na gorivo, druge usluge)
5. Povećan status za investitore, jer đaba je izbjegavati očigledno danas 'image is everything' investitori i velike marke do sada su zaobilazile uveliko BiH. Dodatne investicije je jedini način opstanka BiH.
- Zaustaviti potrebe zaduženja kod IMF za odražavanje abnormalne državni administracije više investicija i mogućnosti zapošljavanja manje potrebe za socijalnim i političkim jaslama.

Gdje je najveći problem u svemu tome? Je da sadašnja političko-nacionalna elita nema puno interesa za to jer njima su potrebne ovce da za njih glasaju. A to se dobro vidi u dešavaljima zadnjih 20 + godina.

Najbolje je raspisati referendum:

a) akciza 10 feninga (25 godina izgradnje)
b) 20 feninga (15 godina)
c) 30 feninga (8 godina)

Ako mozemo poput Hrvata da placamo 2,3 KM za litar benzina, bujrum. A mozda bi nasli neku sredinu, mada poznavajuci nas narod tesko.

prog321 wrote:Eiss, ne daju ?
Pa nismo nikad ni trazili.

To jest, nismo se zaduzivali ko druge drzave preko vrijednostih papira na medjunarodnom trzistu.
Pa sta ako je kamata 5-6 %.?
Ljuljni 2 milijarde eura i zavrsi autoput za dvije godine. Opet cemo biti medju najmanje zaduzenim drzavama Evrope i svijeta

Ma opet ti nece niko dati ni po toj kamati, ukoliko nisu sigurni u povrat sredstava u dogovorenom roku. Eno RS prodaje trezorske zapise po 5%, pa opet investitori bjeze od njih ko od poreske.

Uostalom mi nemamo operative i ljudstva da zavrsimo radove u roku od par godina. Morali bi opet dovoditi Turke ili Kineze da izvode radove, unajmljivati masine iz Hrvatske, Srbije i ostatka regije... Sto znaci da bi dosta vise novca otislo vani no sto je sada slucaj.

Mora se imati neki balans i moramo raditi onako kako to nalazu kreditori. Kad bi sutra fakat uzeli 2 milijarde, recimo na 10 godina sa kamatom od 6%, svaki mjesec bi 20tak miliona eura, odnosno skoro pola milijarde maraka godisnje... Sto ne bi mogli servisirati... A na 20 godina? Onda bi rata bila oko 14 miliona mjesecno, sto zvuci bolje dok ne skontas da bi nakon 20 godina investitorima vratili glavnicu plus milijardu i po kamate (a u "jeftinoj" desetogodisnjoj varijanti bi platili duplo manje).

Kako god, s takvim kamatnim stopama se ne rade kapitalni projekti. Ljudi smo, nismo Grci.

Alfonso, Razumijem te, i znam da je rizicno ali mislim da bi se isplatilo
Upumpas 2 milijarde eura u ovakvu ekonomiju, i prihodi rastu. GDP, plate, sve bi poraslo u tih 2-3 godine i isplata duga bi tekla puno lakse.

Moram ponoviti nekoliko puta, Hrvatski dug za autoceste je tek 10% od citavog njihovog duga. Oni su se zaduzivali i za kasike sa kojim jedu. I to je problem sa kojm ce se i BiH suociti ako ne prestanu sisati MMFa da bi nabacili plate budzetlijama. To mora stati odmah, a kapitalni projekti moraju biti jedini cilj zaduzivanja.

Jedno je sigurno euribor nece uvijek biti na ovako niskom nivou i nema se vremena za gubljenje.

Nece sigurno.
Mozda jos godinu dvije i to je to.

saim_adka wrote:Ja bih samo volio da neko iznese podatke i uporedi cijenu izgradnje EUR/km autoceste (Slovenija, Austrija i Švicarska - planinsko-brske dionice) i kako su izvršena rješenja kroz planinske masive (Alpe) tih dionica. Nekako mi ove naše dionice EUR/km izgledaju strašno visoke, da je upitna isplativost i održivost. Autocesta nam treba, kao što nam trebaju i željeznice. Priča da autocesta donosi razvoj privrede, a da to nije popraćeno željezničkim saobraćajem je najveća laž iznesena u javnost.

Evo ti primjer iz Italije Varijante-del-Valico novih 59 km je 4 milijarde eura (oko 68 miliona po km) autoputa od Bologna do Firenze od kojih 37km 2x2(sa zaustavnom) i 4 km (3 trake) samo jedna traka rađena (prema jugu) za pravac sjever koristi se postojeće 2x2 trake autoceste. U alpama se kreču od 20 miliona do 60 zaviseći od dionica (u punom profilu).
Prosjek izgrađenoga autoputa u BiH je 8,5 milion po kilometru sa maksimalnih 20 miliona za tunel Vijenac dionica Tarčin - Suhodol.

Pa ti vidi.

prog321 wrote:Alfonso, Razumijem te, i znam da je rizicno ali mislim da bi se isplatilo
Upumpas 2 milijarde eura u ovakvu ekonomiju, i prihodi rastu. GDP, plate, sve bi poraslo u tih 2-3 godine i isplata duga bi tekla puno lakse.

Moram ponoviti nekoliko puta, Hrvatski dug za autoceste je tek 10% od citavog njihovog duga. Oni su se zaduzivali i za kasike sa kojim jedu. I to je problem sa kojm ce se i BiH suociti ako ne prestanu sisati MMFa da bi nabacili plate budzetlijama. To mora stati odmah, a kapitalni projekti moraju biti jedini cilj zaduzivanja.

Dobrodosao u demokratski sistem. Mozemo ja i ti pricati da bi bilo bolje ne uzimati lovu od IMF-a za pumpanje plata i standarda, ali mi smo manjina.

Vecina su oni koji primaju te plate. Oni biraju vlast i to se nece promijeniti, iz cega slijedi da ce uvijek birati vlast koja im ponudi najvise - odnosno zakine druge stavke da podmaze javni sektor i socijalne kategorije.

Mi smo u manjini, i to zescoj. Mozemo mi do sutra pricati sta bi bilo bolje, ali barem pola miliona ljudi u BiH ce uvijek glasati za nesto drugo.

Alfonso malo si se preracunao, 2 milijarde na 10 godina, sa graceom od npr. 4 godine, platili bi oko 800 miliona za kamatu. Ali trenutno su kamate puno povoljnije.