Forum Klix.ba

tokio25 wrote: ↑12/10/2025 12:29 a zemlja je ravna ploca kojom vladaju ljudi gusteri

dr_Evil wrote: ↑12/10/2025 08:36

sumirprimus wrote: ↑04/10/2025 20:09

Altsa wrote: ↑04/10/2025 20:07 Dizdarevic jebeni rusofil.

Uvijek bio.
mene ekipa na Siriji godinama napadala i zbog njega. Imo provala jbo chelija. Legendarna litra viskija i pratnja svih eminentnih tajnih sluzbi

Svaka mu za kitaba, pa tako i ovaj put.

sumirprimus wrote: ↑17/10/2025 15:10

dr_Evil wrote: ↑12/10/2025 08:36

sumirprimus wrote: ↑04/10/2025 20:09

Uvijek bio.
mene ekipa na Siriji godinama napadala i zbog njega. Imo provala jbo chelija. Legendarna litra viskija i pratnja svih eminentnih tajnih sluzbi

Svaka mu za kitaba, pa tako i ovaj put.

Ne razumijem sta ti je kitab, pricaj bosanski ako ti je maternji?

sumirprimus wrote: ↑17/10/2025 15:23 opet ne razumijem, nisam se susretao sa ovim arhaizmom, pretpostavljam opet neki turcizam?

nivla wrote: ↑17/10/2025 15:24

sumirprimus wrote: ↑17/10/2025 15:23 opet ne razumijem, nisam se susretao sa ovim arhaizmom, pretpostavljam opet neki turcizam?

pokrij se jorganom

sumirprimus wrote: ↑17/10/2025 15:26

nivla wrote: ↑17/10/2025 15:24

sumirprimus wrote: ↑17/10/2025 15:23 opet ne razumijem, nisam se susretao sa ovim arhaizmom, pretpostavljam opet neki turcizam?

pokrij se jorganom

lazes. kitab znaci pokrij se jorganom?
daaamn, jedna rijec mijenja citavu recenicu. top jebte haha

nivla wrote: ↑17/10/2025 15:30
znaci knjiga, najcesce koristeno kad se spominje Kur'an
sto se tiče jorgana, reko možda i to ne znaš pa da ti prevedem, pokrivač=jorgan

karanana wrote: ↑17/10/2025 18:47 vukan skakuce iz studija u studio

sumirprimus wrote: ↑17/10/2025 19:37 Nadjite srbina u bih koji vam pricom vise godi. Ili da vas ne vrijedja genocidom ratom secesijom.
Alternativa je stanivuk pocetnik.
Vrecinom prica istinito s obzirom na neke detalje.

karanana wrote: ↑17/10/2025 19:56

sumirprimus wrote: ↑17/10/2025 19:37 Nadjite srbina u bih koji vam pricom vise godi. Ili da vas ne vrijedja genocidom ratom secesijom.
Alternativa je stanivuk pocetnik.
Vrecinom prica istinito s obzirom na neke detalje.

mile dodik cca. 2005-07

Haris033 wrote: ↑17/10/2025 22:21 Čovjeku je svaka izgivorena zlatna!
Respect, g. Kljuiću

Ne mogu da vjerujem da Alija Izetbegović nije ni kafu ponudio velikom prijatelju Sarajeva, predsjedniku Međunarodnog olimpijskog odbora , g. H.A. Samaranu!?
Jbt, tako se samo Bošnjaci znaju izblamirati.
Kod Srba ko god da dođe, zagotive ga hranom, pićem i kafanom..

Najgore je što se ta praksa domaćin-gost, praktikuje i danas

A ovaj što kaže za Sarajevo i da nije istina ono što je g. Kljuić ispričao, evo malo podataka da se podsjetimo šta je sve Sarajevo imalo, a šta ima danas..

Sarajevo prije 1992., Grad fabrika, znanja i radnika

Mlađe generacije teško mogu zamisliti koliko je Sarajevo prije rata bilo razvijen, moderan i industrijski snažan grad.
Osim što je bilo kulturno, univerzitetsko i sportsko središte, Sarajevo je imalo i ogroman industrijski potencijal, fabrike, institute, razvojne centre i naučne ustanove koje su bile u rangu evropskih.

Grad je imao više od 200 industrijskih preduzeća, a mnoge od njih su bile brendovi poznati širom bivše Jugoslavije i svijeta.

Metalna i mašinska industrija, srce sarajevske privrede

Najpoznatiji giganti bili su svakako Energoinvest, UNIS i FAMOS.

Energoinvest je bio simbol modernog Sarajeva, ogroman sistem koji je izvozio elektroopremu, kablove, transformatore i projekte u preko 70 zemalja svijeta.
U njegovom sastavu djelovali su:
-Energoinvest, Kablo (Rajlovac)
-Elektroporcelan (proizvodnja izolatora)
-Soko Sarajevo (elektrooprema)
-Energoinvest, Institut (Marijin Dvor, istraživački centar)

UNIS (Udružena metalna industrija Sarajeva) imao je čitav niz preduzeća:
-Tvornica automobila Sarajevo (TAS), sklapali su Volkswagen Golf, Jettu i Caddy
-Pretis (Vogošća i Hadžići), vojna industrija, municija i eksplozivi
-Zrak, optička i precizna mehanika
-Fabrika akumulatora “Bosna” (Rajlovac)
-UNIS, Rudi Čajavec Energoelektronika
-UNIS, Pretis servis i inženjering

FAMOS (Hrasnica, Vogošća, Hadžići), proizvodnja motora, dijelova za autobuse, kamione i teška vozila.
Njihovi proizvodi ugrađivani su u vozila širom Jugoslavije i izvoženi na Bliski istok.

Zrak, Pretis i vojna industrija

Zrak je bio ponos Sarajeva, fabrika optike i precizne mehanike, poznata po proizvodnji nišana, daljinomjera i specijalnih optičkih uređaja.
Pretis (Vogošća i Hadžići) proizvodio je artiljerijsku municiju, eksplozive i dijelove vojne opreme, a bio je jedan od najvažnijih izvoznika u okviru vojno-industrijskog kompleksa Jugoslavije.

IRIS, Računarski centar i početak informatike u BiH

Jedna od zanimljivijih i često zaboravljenih institucija bila je IRIS, Informatički Računarski Informacioni Sistem, osnovan u okviru Energoinvesta i Univerziteta u Sarajevu.
IRIS je 1980-ih bio pionir informatike u BiH, razvijao je računarske sisteme, softver za industriju, bankarstvo i administraciju, a imao je i vlastitu proizvodnju kompjutera i terminala.

Sarajevo je zahvaljujući IRIS-u imalo jednu od prvih domaćih mreža za obradu podataka, a u saradnji s Energoinvestom razvijali su i mikrokompjutere “IRIS 8” i “IRIS 16”, koji su korišteni u školama, općinama i preduzećima širom Jugoslavije.
U IRIS-u su radili informatičari koji su kasnije učestvovali u osnivanju bh. IT sektora poslije rata.

Prehrambena industrija

Sarajevo je imalo i jak prehrambeni sektor:
-Sarajevska pivara (osnovana 1864.), među najstarijim aktivnim pivovarama na Balkanu
-Fabrika duhana Sarajevo (FDS), cigarete “Marlboro” meko pakovanje, “Bond”, “Drina”, “Morava”,..
-Zora, Sarabon, tvornica čokolada, keksa i bonbona,
-Hranaprodukt, prerada mesa,
-Mljekara Sarajevo,
-Poljoprivredno dobro Butmir, poznato po proizvodnji povrća, mlijeka i sjemena.

Drvna, građevinska i tekstilna industrija
-Šipad, najveće drvno preduzeće u BiH, sa sjedištem u Sarajevu, bavio se izvozom namještaja i drvnih proizvoda.
Magros, trgovački gigant, poznat po robnim kućama i distributivnim centrima.
Feroelektro, trgovina elektro i građevinskim materijalom.

Još neke poznate fabrike i preduzeća Sarajeva:
-Unioninvest, građevinarstvo i montaža, industrijskih objekata širom svijeta,
-Vaso Miskin Crni, proizvodnja elektronskih komponenti i preciznih dijelova,
-Feroimpex, trgovina mašinama i opremom
-Bosnafilm, filmska industrija i obrada materijala,
-Energoinvest, Automatika i elektronika,
-Unis Commerce, spoljnotrgovinsko preduzeće,
Interšped / Zetatrans – transport i logistika,
-Centrotrans, prevoz putnika i robe.

Grad radnika i inženjera

Sarajevska industrija nije bila samo skup fabrika, nego i sistem koji je proizvodio znanje.
U Energoinvestu, UNIS-u i IRIS-u radili su inženjeri, programeri i stručnjaci koji su bili pioniri u svojim oblastima.
Fabrike su imale vlastite stambene fondove, odmarališta, sportske klubove i kulturna društva, a radnik je imao osjećaj sigurnosti i pripadnosti.

Kraj jedne epohe

Raspad Jugoslavije i rat 1992–1995. označili su kraj te industrijske epohe.
Većina fabrika je uništena, opljačkana ili privatizovana bez plana.
Ostali su samo tragovi – prazne hale, sjećanja i generacije ljudi koje su ponosno radile u pogonima koji su Sarajevo činili pravim industrijskim centrom Bosne i Hercegovine.

PreWiBa wrote: ↑17/10/2025 23:03

Haris033 wrote: ↑17/10/2025 22:21 Čovjeku je svaka izgivorena zlatna!
Respect, g. Kljuiću

Ne mogu da vjerujem da Alija Izetbegović nije ni kafu ponudio velikom prijatelju Sarajeva, predsjedniku Međunarodnog olimpijskog odbora , g. H.A. Samaranu!?
Jbt, tako se samo Bošnjaci znaju izblamirati.
Kod Srba ko god da dođe, zagotive ga hranom, pićem i kafanom..

Najgore je što se ta praksa domaćin-gost, praktikuje i danas

A ovaj što kaže za Sarajevo i da nije istina ono što je g. Kljuić ispričao, evo malo podataka da se podsjetimo šta je sve Sarajevo imalo, a šta ima danas..

Sarajevo prije 1992., Grad fabrika, znanja i radnika

Mlađe generacije teško mogu zamisliti koliko je Sarajevo prije rata bilo razvijen, moderan i industrijski snažan grad.
Osim što je bilo kulturno, univerzitetsko i sportsko središte, Sarajevo je imalo i ogroman industrijski potencijal, fabrike, institute, razvojne centre i naučne ustanove koje su bile u rangu evropskih.

Grad je imao više od 200 industrijskih preduzeća, a mnoge od njih su bile brendovi poznati širom bivše Jugoslavije i svijeta.

Metalna i mašinska industrija, srce sarajevske privrede

Najpoznatiji giganti bili su svakako Energoinvest, UNIS i FAMOS.

Energoinvest je bio simbol modernog Sarajeva, ogroman sistem koji je izvozio elektroopremu, kablove, transformatore i projekte u preko 70 zemalja svijeta.
U njegovom sastavu djelovali su:
-Energoinvest, Kablo (Rajlovac)
-Elektroporcelan (proizvodnja izolatora)
-Soko Sarajevo (elektrooprema)
-Energoinvest, Institut (Marijin Dvor, istraživački centar)

UNIS (Udružena metalna industrija Sarajeva) imao je čitav niz preduzeća:
-Tvornica automobila Sarajevo (TAS), sklapali su Volkswagen Golf, Jettu i Caddy
-Pretis (Vogošća i Hadžići), vojna industrija, municija i eksplozivi
-Zrak, optička i precizna mehanika
-Fabrika akumulatora “Bosna” (Rajlovac)
-UNIS, Rudi Čajavec Energoelektronika
-UNIS, Pretis servis i inženjering

FAMOS (Hrasnica, Vogošća, Hadžići), proizvodnja motora, dijelova za autobuse, kamione i teška vozila.
Njihovi proizvodi ugrađivani su u vozila širom Jugoslavije i izvoženi na Bliski istok.

Zrak, Pretis i vojna industrija

Zrak je bio ponos Sarajeva, fabrika optike i precizne mehanike, poznata po proizvodnji nišana, daljinomjera i specijalnih optičkih uređaja.
Pretis (Vogošća i Hadžići) proizvodio je artiljerijsku municiju, eksplozive i dijelove vojne opreme, a bio je jedan od najvažnijih izvoznika u okviru vojno-industrijskog kompleksa Jugoslavije.

IRIS, Računarski centar i početak informatike u BiH

Jedna od zanimljivijih i često zaboravljenih institucija bila je IRIS, Informatički Računarski Informacioni Sistem, osnovan u okviru Energoinvesta i Univerziteta u Sarajevu.
IRIS je 1980-ih bio pionir informatike u BiH, razvijao je računarske sisteme, softver za industriju, bankarstvo i administraciju, a imao je i vlastitu proizvodnju kompjutera i terminala.

Sarajevo je zahvaljujući IRIS-u imalo jednu od prvih domaćih mreža za obradu podataka, a u saradnji s Energoinvestom razvijali su i mikrokompjutere “IRIS 8” i “IRIS 16”, koji su korišteni u školama, općinama i preduzećima širom Jugoslavije.
U IRIS-u su radili informatičari koji su kasnije učestvovali u osnivanju bh. IT sektora poslije rata.

Prehrambena industrija

Sarajevo je imalo i jak prehrambeni sektor:
-Sarajevska pivara (osnovana 1864.), među najstarijim aktivnim pivovarama na Balkanu
-Fabrika duhana Sarajevo (FDS), cigarete “Marlboro” meko pakovanje, “Bond”, “Drina”, “Morava”,..
-Zora, Sarabon, tvornica čokolada, keksa i bonbona,
-Hranaprodukt, prerada mesa,
-Mljekara Sarajevo,
-Poljoprivredno dobro Butmir, poznato po proizvodnji povrća, mlijeka i sjemena.

Drvna, građevinska i tekstilna industrija
-Šipad, najveće drvno preduzeće u BiH, sa sjedištem u Sarajevu, bavio se izvozom namještaja i drvnih proizvoda.
Magros, trgovački gigant, poznat po robnim kućama i distributivnim centrima.
Feroelektro, trgovina elektro i građevinskim materijalom.

Još neke poznate fabrike i preduzeća Sarajeva:
-Unioninvest, građevinarstvo i montaža, industrijskih objekata širom svijeta,
-Vaso Miskin Crni, proizvodnja elektronskih komponenti i preciznih dijelova,
-Feroimpex, trgovina mašinama i opremom
-Bosnafilm, filmska industrija i obrada materijala,
-Energoinvest, Automatika i elektronika,
-Unis Commerce, spoljnotrgovinsko preduzeće,
Interšped / Zetatrans – transport i logistika,
-Centrotrans, prevoz putnika i robe.

Grad radnika i inženjera

Sarajevska industrija nije bila samo skup fabrika, nego i sistem koji je proizvodio znanje.
U Energoinvestu, UNIS-u i IRIS-u radili su inženjeri, programeri i stručnjaci koji su bili pioniri u svojim oblastima.
Fabrike su imale vlastite stambene fondove, odmarališta, sportske klubove i kulturna društva, a radnik je imao osjećaj sigurnosti i pripadnosti.

Kraj jedne epohe

Raspad Jugoslavije i rat 1992–1995. označili su kraj te industrijske epohe.
Većina fabrika je uništena, opljačkana ili privatizovana bez plana.
Ostali su samo tragovi – prazne hale, sjećanja i generacije ljudi koje su ponosno radile u pogonima koji su Sarajevo činili pravim industrijskim centrom Bosne i Hercegovine.

Sarajevo je u Jugi bio običan veći grad provincije, nešto kao glavni grad kantona. Drugi ešalon glavnih gradova republika/AP zajedno sa Skopljem, Titogradom/Podgoricom i tkd. Zemljom je dominirala osovina Beograd-Zagreb, uz Ljubljanu kao jak ekonomski centar.

Jakog grada, glavni ulazi preko Rajlovca i pored Ilidžanske pijace, aerodrom jače letilište.

To ne opravdava nerad sadašnjih elita, ali ne valja ni mistificirati prošlost.