INTERVJU/TOMAS KANTRIMEN: Ne treba očekivati podršku međunarodne zajednice za stvaranje novog entiteta
Nedjelja | 21.11.2010.
Tomas Kantrimen, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Hilari Klinton, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" da je BiH sada u centru pažnje Stejt departmenta i administracije Baraka Obame, američkog predsjednika.
tomas kantimen
NN: Jedni kažu da je Dejtonski sporazum samo zaustavio rat i da sad treba ići dalje, a drugo razmišljanje je da je on temelj koji se ne može mijenjati. Kakav je stav SAD?
KANTRIMEN: Potpisivanje Dejtonskog sporazuma je važan dan. Već ste vidjeli od juče izjavu sekretara Hilari Klinton. Iz te izjave je jasno da je najvažnija uloga Dejtona bila da je doveo do kraja krvavog rata u BiH. Ali istovremeno Dejton je stvorio okvir za novu državu BiH. Još vjerujemo u te principe Dejtona - država BiH sa punim suverenitetom, sastavljena od dva entiteta i tri jednakopravna naroda.
NN: Ne očekujete da bi se nešto u velikoj mjeri moglo promijeniti u budućnosti?
KANTRIMEN: To zavisi od tri naroda koja čine BiH i njena dva entiteta. Narodi BiH treba da se dogovore o svemu što je potrebno za ulazak u evropsku zajednicu. To vjerovatno uključuje i neke reforme Ustava i neke druge reforme koje možda nisu na nivou ustavne promjene, ali su neophodne za funkcionisanje države.
NN: Smatrate li da su na izborima pobijedile umjerene snage?
KANTRIMEN: Rekao bih da su pobijedile snage koje su izrazile spremnost za novu atmosferu saradnje i kompromisa, i to je najvažnije u ovom trenutku.
NN: Ima li osnova optimizmu da bi ove partije mogle ostvariti ono što SAD očekuju od BiH?
KANTRIMEN: Nisam sreo sve njih, ali mislim da sam dovoljno čuo da ima osnova za optimizam da se formira koalicija ne na osnovu raspodjele fotelja, nego na osnovu saglasnosti za pozitivan i aktivan doprinos reformama u BiH.
NN: Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, izvinio se za zločine koje su počinili pripadnici Armije RBiH, a i Milorad Dodik, sada novi predsjednik RS, nedavno je izrazio žaljenje za žrtve koje su stradale od strane srpskog naroda. Da li je to korak koji je do sada nedostajao?
KANTRIMEN: To je jedan veoma važan korak koji je u saglasju sa trendom u regiji. Bili smo veoma ohrabreni kada smo vidjeli gospodina Borisa Tadića u Vukovaru, na primjer. Ovaj proces pomirenja je važan, ne samo politički, nego i psihološki, za sve narode koji žive na Balkanu.
NN: Stav Dodika je jaka RS u BiH na dejtonskim temeljima i da se to ne može promijeniti. Da li je za SAD taj stav prihvatljiv?
KANTRIMEN: Naravno da prihvatamo da je RS sastavni dio BiH i da je moguće samo da država BiH uđe ili u NATO ili u EU. Da bi to bilo moguće, dva entiteta treba da sarađuju da BiH uđe u evroatlantske integracije.
NN: Hrvati nakon izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH osjećaju da su njihova prava na neki način ugrožena i počeli su priču o trećem entitetu. Da li ste razgovarali sa njihovim liderima i šta im možete preporučiti?
KANTRIMEN: U Mostaru sam se sreo sa vođama hrvatskih stranaka i dobro razumijem političke brige Hrvata u BiH. Odgovornost je ne samo međunarodne zajednice nego i svih u BiH da zaštite njihova prava. Ali, kao što sam već rekao, ne treba očekivati podršku međunarodne zajednice za stvaranje novog entiteta.
NN: Šta im možete preporučiti, šta da rade? Imate li neki savjet?
KANTRIMEN: Trenutno nemam, ali smo zaista spremni da razgovaramo sa svima o tome. Najvažnija je dobra saradnja hrvatskih stranaka, ali i njihova saradnja sa ostalim strankama u BiH.
NN: Prilikom posjete BiH, Hilari Klinton je rekla da je na domaćim snagama da nađu rješenje. Ne čini li Vam se da je to suprotno sa postojanjem OHR-a u BiH, koji ima velika ovlaštenja da se direktno miješa u odnose u BiH?
KANTRIMEN: Prvo, OHR ima punu podršku američke vlade. I to je važan dio Dejtona. Ne mora svako da se slaže sa odlukama OHR-a, ali svi moraju da ih poštuju. Drugo, davno smo rekli koji su uslovi za zatvaranje OHR-a i mi smo u tome dosljedni. Treće, mnogi u BiH pretjeruju u davanju značaja ulozi visokog predstavnika. On se ne miješa u politički život onako kako to neki vole da predstave. Ne mogu da zamislim da su današnji problemi u BiH tu zato što još postoji OHR. Očekivano je još od Dejtonskog sporazuma da će visoki predstavnik svoja ovlaštenja koristiti sve manje i manje, i to je nešto što se dešava.
NN: Da li će vaša administracija u narednom periodu pokušati da organizuje butmirski proces ili nešto slično tome?
KANTRIMEN: Mislim da je rano za odgovor na to pitanje. Sigurno je da to ne planiramo, ali vidjećemo poslije formiranja koalicije kakvo je stanje i kakva je spremnost stranaka u BiH da nešto urade po pitanju zahtjeva građana, koji jasno kažu da žele da žive bolje. Bez sumnje, efikasniji bi bio proces koji ima korijene u BiH, a ne u Briselu ili Vašingtonu. Imamo razloge za optimizam da bi se to nakon izbora moglo i desiti. Treba se nadati da će i biti tako.
NN: Koliki je minimum ustavnih promjena s kojima bi vaša vlada bila zadovoljna? Da li je slučaj "Sejdić i Finci" dovoljno, ili očekujete više?
KANTRIMEN: Čini mi se da postoji konsenzus u vezi s implementacijom ove presude, a poslije toga ćemo vidjeti šta je potrebno da se učini u okviru ustavnih promjena i u nekim drugim koracima. Najvažnije je da imate stalno na umu šta je cilj. Cilj je prvo država BiH koja može da obezbijedi više prosperiteta i bezbjednosti svojim državljanima, drugo da država bude efikasnija, što ne mora da znači i centralizovanija, treće da može ispuniti uslove za ulazak u NATO i EU.
NN: Kako biste ubijedili Srbe u BiH da je za njih dobro da uđu u NATO, s obzirom na nedavnu prošlost?
KANTRIMEN: Imam mnogo prijatelja u Beogradu i među Srbima i sasvim dobro razumijem zašto Srbi nisu velike entuzijaste za ulazak u NATO. Ako gledate samo prošlost, možda jesu u pravu. Ali, mislim da većina građana BiH, uključujući i RS, želi da gleda u budućnost. Pogledajte govor predsjedavajućeg Nebojše Radmanovića u Lisabonu. Mislim da je on dao veoma dobar spisak ekonomskih, bezbjednosnih i političkih razloga zbog čega BiH treba da traži članstvo u NATO-u. To nije to pitanje prošlosti, nego pitanje budućnosti.
NN: Nakon svih razgovora koje ste imali, da li ste optimista kada je u pitanju napredak u BiH?
KANTRIMEN: BiH je sada u centru pažnje Stejt departmenta i administracije Baraka Obame. Gospođa Klinton je došla u BiH posebno da kaže da će SAD nastaviti svoj doprinos i ulogu na cijelom Balkanu. Jesam optimista. Sada sam posjetio BiH nakon devet godina, a ako živite ovdje, razumijem da ste frustrirani. Ali, ja mogu da vidim konkretan napredak. Ne samo ekonomski, nego i politički. I zbog toga, i zbog nove atmosfere koju vidim nakon izbora, moram biti optimista.
NN: EU je ukinula vize za građane BiH. Da li je još rano govoriti kada će SAD ukinuti vize?
KANTRIMEN: Nije rano, nego kasno! Prije EU, mi smo već produžili rok trajanja naše posjetilačke vize na deset godina, što je veliki korak. To ne radimo za svaku zemlju. Nezavisne Novine/** No links **/a.k.
kome vjerovati, tomasu kantrimenu il eks diplomati montgomeriju
hrvati su dobili lijepu njixovu, mi federaciju, srbi rs ... vuk sit, ovce na broju
.....u manjem bcetnitetu ste htjeli osjetiti slovo i duh dejtona.....pa bujrum uzivajte 
