Forum Klix.ba

Čovjek i po' wrote:Pazi drug,
u potpunosti se slazem sa tobom u vezi sa inzinjerskim i medicinskim naukama. Tu mora postojati jasno i decidno pravilo, koje ce vaziti bez izuzetaka. Dodatno, svako posao je ozbiljan posao, sto ne mora da znaci da je i sofisticiran.
Mozda ja i nisam bio precizan u svome tekstu ranije, ali moram da naglasim da sam prvenstveno mislio na administrativne i slicne poslove. Primjeri ovih poslova su: novinar, projek menadzer, radnici u marketingu, radnici na administrativnim poslovima, u velikom slucaju software programeri, administratori baza podataka, dizajneri, it support isl, itd, itd.

To je onda ok. Samo sada se postavlja pitanje vrijednosti zanimanja i fakulteta. Nije svaka VSS ista i ne bi trebalo da je jednako plaćena i da vlada uravnilovka. To za te struke se slažem, ali onda se postavlja pitanje zašto te talašika struke i studirati. Budimo realni tehnika i medicina su nešto sasvim drugo u odnosu na druge struke i naravno da bi ih se trebalo tretirati drugačije. Nažalost kod nas nije tako. U državnim firmama svi imaju istu platu, i pravnik, i socijalni radnik, i ekonomista, i liječnik, i inžinjer, i profesor, i nastavnik i učitelj... Samo ako je VSS svodi se na isto, a zbog složenosti poslova nikako ne bi smjelo biti tako. Kod privatnika je opet druga problematika...

Za početak trebalo bi zatvoriti pola fakulteta, obezvrijedilo se obrazovanje pogotovo struke kao što su ekonomija i pravo.Mnogo talentovanih odustaje od tih fakulteta upravo zbog viška kadrova zato treba napraviti hijerarhiju ko u svim normalnim razvijenim državama znači od osnovne,srednje pa na dalje da se prati rad učenika.
Kod nas oni koji su jedva srednju završili i to neku lijevu diplomiraju i za magistre ista situacija sad svaka šuša može biti magistar to nema smisla.Kad se to dovede u red onda pričati o bolonji ovo sad kako je kod nas krenulo sa diplomom ćeš uskoro moći obrisati onu stvar.

L@BuD wrote:Za početak trebalo bi zatvoriti pola fakulteta, obezvrijedilo se obrazovanje pogotovo struke kao što su ekonomija i pravo.Mnogo talentovanih odustaje od tih fakulteta upravo zbog viška kadrova zato treba napraviti hijerarhiju ko u svim normalnim razvijenim državama znači od osnovne,srednje pa na dalje da se prati rad učenika.
Kod nas oni koji su jedva srednju završili i to neku lijevu diplomiraju i za magistre ista situacija sad svaka šuša može biti magistar to nema smisla.Kad se to dovede u red onda pričati o bolonji ovo sad kako je kod nas krenulo sa diplomom ćeš uskoro moći obrisati onu stvar.

Imaš pravo. U p.m. više, ako nemaš diplomu niko si i ništa. A sve šupljaci. Ako nisi magistar niko si i ništa. Inače smo zemlja sa naviše doktora i magistara na svijetu... Završe "vakultet" u donjoj pripizdini pa onda stave mr. uz ime. Ne da je smiješno već je to umobolno...

Dr. Oetker wrote: I kako bi neko mogao da ima tih 15-20 godina iskustva na ozbiljnim poslovima koji zahtijevaju sofisticirano znanje i rad u normalnim uvjetima ako nema završen odgovarjući fakultet? Kako bi neko mogao da operiše kičmu i mozak, a da nema završen fakultet ili makar specijalizaciju iz te oblasti?

Da ispravim: specijalizacija nije "makar", to je viši nivo od fakulteta. Prvo fakultet završiš, postaneš doktor, pa onda radiš tako par godina dok ne stekneš uslove za specijalizaciju.

Ma vidio sam ja da je to mala nepreciznost u pisanju. Bilo mrsko ispravljat, jer bih onda morao preformilirat cijelu rečenicu, a mislio sam na iskustvo, jer tek poslije par godina se ide na specijalizaciju...

Dr. Oetker wrote:

lerdi wrote:Ma meni su najjači ovi što dođu i kažu "E kod nas u Europi nije tako, već vako". Halo ljudi upoređujete uređene sa neuređenim sistemom. Upoređujete sisteme obrazovanja koji se ne mogu uporediti. Bolonja bi trebala da nas približi Europi, ali dok se kompletan obrazovni sistem ne prilagodi Europskom od toga nema ništa. Ono što se može upoređivati su stari i novi način studiranja jer ovaj "novi" najviše na "stari" i liči. Ja sam išao i po jednom i po drugom, i u jednom i u drugom sam imao i parcijale i usmene ispite, kod starog ima malo više seminarskih, kod novog se rade zadaće i seminarski, kod starog ima više rokova, kod novog su izbaćene prevaziđene stvari (kao npr. programiranje u Pascalu, ETF) itd. Iz mog ličnog iskustva činjenica je da Bsc nije i ne treba biti u rangu dipl. ing., ali isto tako razlika između Mastera i Magistra je nikakva. Meni je žalosno da neko upoređuje dipl. ing. i Mastera jer jednostavno za tako nešto nema osnova osim ako se ne gleda broj godina provedenih na studiju, a to znači da se ne gleda suština nego forma studiranja. Mislim da je novi sistem, bar što se tiče fakulteta na kojem sam - ETF, donio malo više rada i upoznavanja sa praksom, tj. sa praktičnim rješavanjem određenih stvari. Prije se, bar po mojim nekim iskustvima i saznanjima, mnogo više pridavalo značaja teoriji i nečemu neopipljivom.

E i meni su najjači takvi k'o ti kad počnu upoređivati ovo sadašnje sranje bez ikakvog sistema i kriterija i nekadašnje kad se za sve znalo kako funkcioniše. Da vidim šta se to sada u privredi radi opipljivo? Ni prakse ne možete imati jer nema nikakve privrede. Koja to još fabrika radi pa da se možeš upoređivati sa starim sistemom? Toooo, oooo, jeeee najbolji smo, niko nam ništa ne može, sve ranije je za qrac, a sad je najbolje yeaaah, mo'š mislit prije nije bilo prakse, a sad je imamo wow...

Pod starim sistemom nisam mislo na onaj od prije rata već na sistem koji je bio aktuelan od rata na ovamo. Mislim da ni nema logike upoređivati predratni sistem sa ovim posljeratnim, jer razlika je drastična. Sasim je dovoljno reči da su predratni studenti ETF-a išli na praksu u Energoinvest koji je bio među vodečim svjetskim kompanijama. Dakle moj kompletan post se odnosi na postratne sisteme primjenjene u našem visokom obrazovanju.
Ipak kada gledam konkretno svoj smijer (RI-ETF), onda modu reči da je sigurno bolje obrazovanje danas nego što je moglo biti prije. Kako zbog stepena razvijenosti tehnoogije, tako i zbog dostupnosti svih potrebnih informacija preko interneta. Prakse ima dosta na samom fakultetu, iako po meni nedovoljno, ali dosta studenata na višim godinama počinje raditi te tako i tokom studija stječu određenu praksu. Nije vjeruj baš sve tako crno. Ono što po meni konkretno danas nedostaje, je više istraživačkog rada koji je prije bio omogučen kroz istraživačke centre.

lerdi wrote:

Dr. Oetker wrote:

lerdi wrote:Ma meni su najjači ovi što dođu i kažu "E kod nas u Europi nije tako, već vako". Halo ljudi upoređujete uređene sa neuređenim sistemom. Upoređujete sisteme obrazovanja koji se ne mogu uporediti. Bolonja bi trebala da nas približi Europi, ali dok se kompletan obrazovni sistem ne prilagodi Europskom od toga nema ništa. Ono što se može upoređivati su stari i novi način studiranja jer ovaj "novi" najviše na "stari" i liči. Ja sam išao i po jednom i po drugom, i u jednom i u drugom sam imao i parcijale i usmene ispite, kod starog ima malo više seminarskih, kod novog se rade zadaće i seminarski, kod starog ima više rokova, kod novog su izbaćene prevaziđene stvari (kao npr. programiranje u Pascalu, ETF) itd. Iz mog ličnog iskustva činjenica je da Bsc nije i ne treba biti u rangu dipl. ing., ali isto tako razlika između Mastera i Magistra je nikakva. Meni je žalosno da neko upoređuje dipl. ing. i Mastera jer jednostavno za tako nešto nema osnova osim ako se ne gleda broj godina provedenih na studiju, a to znači da se ne gleda suština nego forma studiranja. Mislim da je novi sistem, bar što se tiče fakulteta na kojem sam - ETF, donio malo više rada i upoznavanja sa praksom, tj. sa praktičnim rješavanjem određenih stvari. Prije se, bar po mojim nekim iskustvima i saznanjima, mnogo više pridavalo značaja teoriji i nečemu neopipljivom.

E i meni su najjači takvi k'o ti kad počnu upoređivati ovo sadašnje sranje bez ikakvog sistema i kriterija i nekadašnje kad se za sve znalo kako funkcioniše. Da vidim šta se to sada u privredi radi opipljivo? Ni prakse ne možete imati jer nema nikakve privrede. Koja to još fabrika radi pa da se možeš upoređivati sa starim sistemom? Toooo, oooo, jeeee najbolji smo, niko nam ništa ne može, sve ranije je za qrac, a sad je najbolje yeaaah, mo'š mislit prije nije bilo prakse, a sad je imamo wow...

Pod starim sistemom nisam mislo na onaj od prije rata već na sistem koji je bio aktuelan od rata na ovamo. Mislim da ni nema logike upoređivati predratni sistem sa ovim posljeratnim, jer razlika je drastična. Sasim je dovoljno reči da su predratni studenti ETF-a išli na praksu u Energoinvest koji je bio među vodečim svjetskim kompanijama. Dakle moj kompletan post se odnosi na postratne sisteme primjenjene u našem visokom obrazovanju.
Ipak kada gledam konkretno svoj smijer (RI-ETF), onda modu reči da je sigurno bolje obrazovanje danas nego što je moglo biti prije. Kako zbog stepena razvijenosti tehnoogije, tako i zbog dostupnosti svih potrebnih informacija preko interneta. Prakse ima dosta na samom fakultetu, iako po meni nedovoljno, ali dosta studenata na višim godinama počinje raditi te tako i tokom studija stječu određenu praksu. Nije vjeruj baš sve tako crno. Ono što po meni konkretno danas nedostaje, je više istraživačkog rada koji je prije bio omogučen kroz istraživačke centre.

Nije to baš tako. Ranije je bila razvijena industrija i istraživačkih centara je bilo, ali prije svega je industrije bilo. Neke stvari su se mogle u živo vidjeti koje sad ne možete. Ovo novo, ne može biti bolje od starog. Nemate dobrih nastavnika, sam sistem ocjenjivanja je konfuzan i lakše je položiti. Ne može se polagati ispit lekcija po lekcija i ocjenjivat se prisustvo na nastavi, a na kraju godine se ništa ne nauči. Prije je bio normalni ispitni rok, normalni ispit, pa te fino propitaju od a do ž. I ako tako znaš, naučio si. Ovo po novom je bezveze i sigurno nije dobro. Problem je i u vremenu studiranja. Prekratko je to vrijeme da bi se sve naučilo. Do bolonjskog školovanja sve je šljakalo, sa ovim novim sistemom sve je slabo.

Dr. Oetker wrote:

lerdi wrote: Pod starim sistemom nisam mislo na onaj od prije rata već na sistem koji je bio aktuelan od rata na ovamo. Mislim da ni nema logike upoređivati predratni sistem sa ovim posljeratnim, jer razlika je drastična. Sasim je dovoljno reči da su predratni studenti ETF-a išli na praksu u Energoinvest koji je bio među vodečim svjetskim kompanijama. Dakle moj kompletan post se odnosi na postratne sisteme primjenjene u našem visokom obrazovanju.
Ipak kada gledam konkretno svoj smijer (RI-ETF), onda modu reči da je sigurno bolje obrazovanje danas nego što je moglo biti prije. Kako zbog stepena razvijenosti tehnoogije, tako i zbog dostupnosti svih potrebnih informacija preko interneta. Prakse ima dosta na samom fakultetu, iako po meni nedovoljno, ali dosta studenata na višim godinama počinje raditi te tako i tokom studija stječu određenu praksu. Nije vjeruj baš sve tako crno. Ono što po meni konkretno danas nedostaje, je više istraživačkog rada koji je prije bio omogučen kroz istraživačke centre.

Nije to baš tako. Ranije je bila razvijena industrija i istraživačkih centara je bilo, ali prije svega je industrije bilo. Neke stvari su se mogle u živo vidjeti koje sad ne možete. Ovo novo, ne može biti bolje od starog. Nemate dobrih nastavnika, sam sistem ocjenjivanja je konfuzan i lakše je položiti. Ne može se polagati ispit lekcija po lekcija i ocjenjivat se prisustvo na nastavi, a na kraju godine se ništa ne nauči. Prije je bio normalni ispitni rok, normalni ispit, pa te fino propitaju od a do ž. I ako tako znaš, naučio si. Ovo po novom je bezveze i sigurno nije dobro. Problem je i u vremenu studiranja. Prekratko je to vrijeme da bi se sve naučilo. Do bolonjskog školovanja sve je šljakalo, sa ovim novim sistemom sve je slabo.

Očito nemaš predstavu o tome kako se polažu ispiti po Bolonji. Ne razlikuje se to uopšte puno od "starog" sistema. Imaš vježbe i predavanja 7 sedmica, i onda polažeš parcijalni ispit iz kojeg moraš imati minimalno 50% ostvarenih poena. Nakon 14. sedmice opet imaš parcijalni ispit, te takođe i tu moraš imati minimum 50% ostvarenih poena. Ako nisi ostvario taj minimum imaš popravni ispit (jedan nakon odlušanog semstra a drugi u septembru) na kojem polažeš parcijale koje nisi položio. Ako si položio obje parcijale onda ideš kod profesora na usmeni ispit, gdje odgovaraš kompletno gradivo koje pređeno u semestru. Na prisustvo dobijaš samo 1/10 mogučih bodova (obično 10 od maksimalnih 100), i ti bodovi su više predviđeni da se studentima koji su redovno obavljali svoje dužosti (dolazili na predavanja i vježbe) omogući nagrada u vidu veće ocjene. Radiš zadaće ili seminarski koji ti mogu donijeti još jednu 1/10 (znači maksimalno 10, ali ne moraš ostvariti svih 10 jer zavisi koliko si kvalitetno radio zadaće ili napisao seminarski) ukupno mogučih bodova. Dakle 8/10 bodova zarađuješ polagajući parcijalne ispite i usmene ispite. Tako da priča o tome kako se danas studenti pojavljuju na ispitima i upisuju ocjene "onako na lijepe oći" je smiješna. Išao sam i po starom sistemu, i vjeruj da se nije puno toga promjenilo. Bar kad je način poganja ispita u pitanju. Ubacivanje bodova za prisustvo i izradu zadaća je po meni odlična stvar, jer mogu reči da je lično mene natjeralo da se ozbiljnije posvetim fakultetu. Dok sam išao po starom, znao sam otići ili ne otiči na predavanja, te početi učiti nekih mjesec dana pred ispitni rok. Sada to nije moguče, jer jednostavno od prve sedmice moraš nešto raditi. Pa makar pročitati predavanje kako bi mogao skontati kako da rješiš zadaću

P.S. Što se tiče istraživačkih centara i predratnog vremena slažem se sa tobom da dosta toga nema, ali konkretno za moj poziv to nije bitno. Večinu onoga što želim da radim i isprobam mogu na svom računaru koristeči internet i dostupne programe.

Aha, tako znači... Pa vidi mislim da je i to sa prisustvom i zadačama nategnuto, to je ranije bio uslov za potpis (prisustvo, zadača nije bilo). I tih 20% bodova je puno, ali eto kad su takva pravila...
Praksa je izvikana. Nije ona toliko bitna, to se kroz rad vidi šta se radi, tako da to i nije neki nepremostivi problem. Problem je što nemaš poslije gdje raditi. To što se meni ne sviđa je što su skraćena studiranja. Ali eto ako se taj master dobiva nakon 5 godina dođe ti na isto. Samo skraćeno je to gradivo, vrlo je nedostatno. Ne sviđa mi se to, ali sad šta je tu je... Nekako se to sve svelo kao na srednju školu/gimnaziju, a to nije svrha studiranja.

Dr. Oetker wrote:Aha, tako znači... Pa vidi mislim da je i to sa prisustvom i zadačama nategnuto, to je ranije bio uslov za potpis (prisustvo, zadača nije bilo). I tih 20% bodova je puno, ali eto kad su takva pravila...
Praksa je izvikana. Nije ona toliko bitna, to se kroz rad vidi šta se radi, tako da to i nije neki nepremostivi problem. Problem je što nemaš poslije gdje raditi. To što se meni ne sviđa je što su skraćena studiranja. Ali eto ako se taj master dobiva nakon 5 godina dođe ti na isto. Samo skraćeno je to gradivo, vrlo je nedostatno. Ne sviđa mi se to, ali sad šta je tu je... Nekako se to sve svelo kao na srednju školu/gimnaziju, a to nije svrha studiranja.

Nemoj tako vecina zemalja su od uvijek imali Master studij od 5 godina, drugo sto u Jugoslaviji se islo 6 godina i to pretezno se bubala teorija, danas su studije specijalizovanije, u 5 godina studija treba osoba da bude operativna, dok prije, diplomirani ekonomista je radio kao trgovac, u marketingu, vodja neki itd, a to sve s istom diplomom bez specijalizacije, sada Master u finansiji, marketing, ontrolling, menadzment itd itd
Lako je gutat na pamet teoriju, hajd je prilagodi po potrebi! 6 godina nekad su bila vazna na nasim prostorima, nigdje vani se nije studiralo 6 godina za inzinjera, ili ekonomista cak i pravnika...

Bubavi nikad se nije studiralo 6 godina. Za inžinjera je bilo 8 ili 9 semestara+još jedan za odbranu diplomskog rada. I sve ostalo je bilo 8 semestara izuzev medicine, to je malo duže bilo (godina duže). To za specijalizirane stvari sada ne znam kako ide, ranije je bilo po smijerovima podijeljeno, tako da se znalo koji smijer fakulteta završiš...

Tehnicki fakulteti su svi bili 10 semestara.

9 semestara predavanja + 1 za pripremu i odbranu diplomskog rada. Koliko znam tako je bilo samo na elektrotehnici. Ostalima je bilo semestar manje, tj. 8+1...

Dr. Oetker wrote:Bubavi nikad se nije studiralo 6 godina. Za inžinjera je bilo 8 ili 9 semestara+još jedan za odbranu diplomskog rada. I sve ostalo je bilo 8 semestara izuzev medicine, to je malo duže bilo (godina duže). To za specijalizirane stvari sada ne znam kako ide, ranije je bilo po smijerovima podijeljeno, tako da se znalo koji smijer fakulteta završiš...

govorio sam o Dipl+Magistrat =6godina

lerdi wrote:Ubacivanje bodova za prisustvo i izradu zadaća je po meni odlična stvar, jer mogu reči da je lično mene natjeralo da se ozbiljnije posvetim fakultetu. Dok sam išao po starom, znao sam otići ili ne otiči na predavanja, te početi učiti nekih mjesec dana pred ispitni rok. Sada to nije moguče, jer jednostavno od prve sedmice moraš nešto raditi. Pa makar pročitati predavanje kako bi mogao skontati kako da rješiš zadaću

P.S. Što se tiče istraživačkih centara i predratnog vremena slažem se sa tobom da dosta toga nema, ali konkretno za moj poziv to nije bitno. Večinu onoga što želim da radim i isprobam mogu na svom računaru koristeči internet i dostupne programe.

ne znam sta si studirao, ali na Filozofskom fakultetu, na odsjeku anglistike nije bilo tako

smijes izostati 3 puta u semestru, sve preko toga moras donijeti ljecnicko opravdanje, ako ne doneses, nema potpisa, nema potpisa, nema ovjere semestra, nema ispita
pa ti vidi

a ko je bio pametan skontao je da na vjezbe i predavanja (vecinu) mora ici ako hoce ispit da polozi (takav fakultet da moras stalno uciti i vjezbati)

Bloo wrote:
ne znam sta si studirao, ali na Filozofskom fakultetu, na odsjeku anglistike nije bilo tako

smijes izostati 3 puta u semestru, sve preko toga moras donijeti ljecnicko opravdanje, ako ne doneses, nema potpisa, nema potpisa, nema ovjere semestra, nema ispita
pa ti vidi

a ko je bio pametan skontao je da na vjezbe i predavanja (vecinu) mora ici ako hoce ispit da polozi (takav fakultet da moras stalno uciti i vjezbati)

Da, upravo tako je oduvijek bilo. Tri su maksimalna izostanka mogla biti sa vježbi i predavanja. I znam da su oni koji su imali i opravdanje morali da polažu kolokvij da bi stekli pravo na potpis semestra, a to je uvjet za izlazak na ispit. Problem je što današnji studenti, bolonjci misle da je prije sve bez veze ikakve bilo i da se moglo luftati i ne ići na predavanja.

Dr. Oetker wrote:

Bloo wrote:
ne znam sta si studirao, ali na Filozofskom fakultetu, na odsjeku anglistike nije bilo tako

smijes izostati 3 puta u semestru, sve preko toga moras donijeti ljecnicko opravdanje, ako ne doneses, nema potpisa, nema potpisa, nema ovjere semestra, nema ispita
pa ti vidi

a ko je bio pametan skontao je da na vjezbe i predavanja (vecinu) mora ici ako hoce ispit da polozi (takav fakultet da moras stalno uciti i vjezbati)

Da, upravo tako je oduvijek bilo. Tri su maksimalna izostanka mogla biti sa vježbi i predavanja. I znam da su oni koji su imali i opravdanje morali da polažu kolokvij da bi stekli pravo na potpis semestra, a to je uvjet za izlazak na ispit. Problem je što današnji studenti, bolonjci misle da je prije sve bez veze ikakve bilo i da se moglo luftati i ne ići na predavanja.

..i misle da su ti studeni mogli izlaziti po 10 puta na isti predmet (prosto siguran da je tako i bilo)...danas dva roka, u prvom ili drugom semestru i popravni u septembru, i to zavisi od fakulteta do fakulteta i do drzave naravno.
Ti su studirali i po 7 -8 godina do zavrsetka 4godinsjeg studija, i normalno da danas se smatraju vrjednijim od Bolonjaca jer su studirali duze...lol
Vidite samo koliko imaju godina ovi koji su zavrsili Doktorat, ( gotovo svi preko 45godina)...Clanak o dodjelu diploma nedavno postavljeno na stranici.

bubavi1 wrote:
..i misle da su ti studeni mogli izlaziti po 10 puta na isti predmet (prosto siguran da je tako i bilo)...danas dva roka, u prvom ili drugom semestru i popravni u septembru, i to zavisi od fakulteta do fakulteta i do drzave naravno.
Ti su studirali i po 7 -8 godina do zavrsetka 4godinsjeg studija, i normalno da danas se smatraju vrjednijim od Bolonjaca jer su studirali duze...lol
Vidite samo koliko imaju godina ovi koji su zavrsili Doktorat, ( gotovo svi preko 45godina)...Clanak o dodjelu diploma nedavno postavljeno na stranici.

Hmmm, pogrešno. Bili su redovni rokovi, i za ponovce su bili posebni rokovi (vanredni), mada se i to znalo kada su (april je bio, i možda oktobar), tako ta se nije moglo izlaziti koliko hoćeš puta na ispit. Dužina studiranja nema nikakve veze sa kasnijim kvalitetom zavšenih studenata, stručnjaka. Znam da je jedan stariji profesor govorio da su iz njegovog iskustva najbolji stručnjaci bili oni koji su studirali 6-7 godina. Može se desiti da se zalomi da čovjek i padne na godinu, ali, pazi sad ovo, ali godina se nije mogla beskonačno ponavljati, mislim da je moglo dva puta, ne više, jer se po zakonu gubilo pravo školovanja na tom fakultetu...Sad praktično niko i ne pada na gadinu, jer svi kao da moraju proći. I ako ne prođu onda se ljute. Glede tvojih baljezgarija o starosti postdiplomaca, nekada je i bilo normalno da se postdiplomski upiše nakon određenog iskustva u struci, znam čak da je u jednom periodu bilo i zakonski regulirano da se moralo imati 3 godine staža za upis magistrata. Pa onda dok se odslušaju predavanja, ispolažu ispiti i pripremi disertacija trajalo je to... Sve to ima logike. E kako je to bilo vrlo često organizirano van radnog vremena i zbog prodavanja znanja, onda se to i masno plaćalo. Zato su i firme ako su bile zainteresirane za stručni napredak zaposlenih i zbog zakonskih obaveza o broju zaposlenih sa magistratom i doktoratom učestvovale u plaćanju ili su čak potpuno snosile troškove postiplomskog studiranja. Npr. fabrike se slale svoje stručnjake, inžinjere na postdiplomske programe, išli su ljudi u druge firme i fabrike, čak i u inostranstvo, ako je bilo potrebe da bi stekli iskustvo i donijeli znanje i nove tehnologije u proizvodnju. Cijeli timovi su išli na te stvari. To je bilo zdravo (ne baš uvijek, bilo je i boza stvari, ali bilo je i dobrih). A sada balavac bez ikakvog iskustva može da bude master, magistar, šta ja znam šta je već i da ekspresno i doktorira. Iskustvo i profesionalno i životno u našim uvjetima im je nula i po tebi treba gledati koliko mu je godina. Što se mene tiče, bolji su stručnjaci ranije bili jer su se školovali i radili na vrijeme, sa adekvatnim ljudima i u industriji su radili, stekli su i iskustva, imali su iza sebe pozamašne projekte i rad i opet su kao mladi i doktorirali (45-50 godina). Oni koji su uhvatili mogućnost da vrlo brzo nastave školovanje su mogli da doktoriraju sa 30 i nešto godina. Mnogi nekadašnji i današnj profesori su imali takav profesionalni put. Znači vezani su bili za industriju, radili kao asistenti, a kasnije postali docenti, vanredni profesori, profesori. I gle čuda obično su imali 40 i više godina. Jednostavno je takav bio normalan put i to je bilo minimalno vrijeme da se urade te stvari. Mislim da je sada sve jasnije...

Dr. Oetker wrote:Hmmm, pogrešno. Bili su redovni rokovi, i za ponovce su bili posebni rokovi (vanredni), mada se i to znalo kada su (april je bio, i možda oktobar), tako ta se nije moglo izlaziti koliko hoćeš puta na ispit. Dužina studiranja nema nikakve veze sa kasnijim kvalitetom zavšenih studenata, stručnjaka. Znam da je jedan stariji profesor govorio da su iz njegovog iskustva najbolji stručnjaci bili oni koji su studirali 6-7 godina. Može se desiti da se zalomi da čovjek i padne na godinu, ali, pazi sad ovo, ali godina se nije mogla beskonačno ponavljati, mislim da je moglo dva puta, ne više, jer se po zakonu gubilo pravo školovanja na tom fakultetu...

Kako onda postoje studenti sa crvenim (predratnim) indeksima na mom fakultetu? Prije par mjeseci profesor veli da ide na odbranu diplomskog rada čovjeka koji je skupa s njim upisao studij.

Sad praktično niko i ne pada na gadinu, jersvi kao da moraju proči.

Moj slučaj: 60 studenata upisalo studij na odsjeku, 26 došlo do 4. godine. Jes', svi moraju proći.

Što se starih doktora tiče: postoje značajne iznimke od pravila rada u struci (prof. Kemo Hanjalić, naprimjer - neću da spominjem mladog doktora prava na trajnom boravku u Haagu).

Čuj odakle stari studenti? Otkud ja to znam. Ima ljudi koji se pod stare dane sjete da studiraju jer su nekad davno prije 20-30 godina bili apsolventi negdje pred kraj i napustili studij. Znaš li da je prije 3 godine diplomirao i Sejo Saxon u Zagrebu? Završio čovjek povijest nakon što je apsolvirao prije 25-30 godina. Čovjek jednostavno hoće da diplomira. Znam tipa koji ima 53 godine i nedavno je diplomirao. Bio apsolvent tamo negdje 1982-3... Napustio fakultet jer je dobio posao sa dobrom platom, i kaže da mu se nije dalo...
I šta hoćeš da kažeš, da je nekada sve bilo sranje? Pročitao sam skoro sve od početka i vidim da neki pokušavaju dokazati da je ovaj sada sistem bolji od starog i da ono nije ništa valajalo. Ok, samo znate i onu staru poslovicu-djeca uvijek misle da su pametnija od starijih i roditelja...

Dr. Oetker wrote:Čuj odakle stari studenti? Otkud ja to znam. Ima ljudi koji se pod stare dane sjete da studiraju jer su nekad davno prije 20-30 godina bili apsolventi negdje pred kraj i napustili studij. Znaš li da je prije 3 godine diplomirao i Sejo Saxon u Zagrebu? Završio čovjek povijest nakon što je apsolvirao prije 25-30 godina. Čovjek jednostavno hoće da diplomira. Znam tipa koji ima 53 godine i nedavno je diplomirao. Bio apsolvent tamo negdje 1982-3... Napustio fakultet jer je dobio posao sa dobrom platom, i kaže da mu se nije dalo...
I šta hoćeš da kažeš, da je nekada sve bilo sranje? Pročitao sam skoro sve od početka i vidim da neki pokušavaju dokazati da je ovaj sada sistem bolji od starog i da ono nije ništa valajalo. Ok, samo znate i onu staru poslovicu-djeca uvijek misle da su pametnija od starijih i roditelja...

ti si jedini ovdje koji je to rekao. mi bolonjci se jednostavno uvijek moramo pravdati i govoriti da se nama diplome ne poklanjaju. ti si taj koji omalovaza nas trud i nase znanje koje smo stekli. ispravi me ako grijesim, ali ja koliko vidim, ti ne studiras pa novom sistemu, a najvise o njemu pricas. da to malo nema smisla, sta ti mislis?

btw, da znas ko je nellington, ne bi mu se takvim tonom obracao.

Dr. Oetker wrote:Čuj odakle stari studenti? Otkud ja to znam. Ima ljudi koji se pod stare dane sjete da studiraju jer su nekad davno prije 20-30 godina bili apsolventi negdje pred kraj i napustili studij. Znaš li da je prije 3 godine diplomirao i Sejo Saxon u Zagrebu? Završio čovjek povijest nakon što je apsolvirao prije 25-30 godina. Čovjek jednostavno hoće da diplomira. Znam tipa koji ima 53 godine i nedavno je diplomirao. Bio apsolvent tamo negdje 1982-3... Napustio fakultet jer je dobio posao sa dobrom platom, i kaže da mu se nije dalo...
I šta hoćeš da kažeš, da je nekada sve bilo sranje? Pročitao sam skoro sve od početka i vidim da neki pokušavaju dokazati da je ovaj sada sistem bolji od starog i da ono nije ništa valajalo. Ok, samo znate i onu staru poslovicu-djeca uvijek misle da su pametnija od starijih i roditelja...

Da mi je znati gdje ja išta u prethodnom postu rekoh protiv starog sistema

A ovi o kojima ja pričam izlaze na jedan te isti ispit godinama, znači nema napuštanja fakulteta, staž studiranja im teče.

Na ovu temu si došao kao križar, da se boriš za svetu ante-bolonju - poštujem pravo izbora strategije forumanja, ali nije baš korektna (iako je prirodna, kao u poslovici o konjima i pripadnicima romske populacije). Hajde probaj objektivno sagledati situaciju, bez pljuvanja i bez dizanja u zvijezde.

minjonja wrote: btw, da znas ko je nellington, ne bi mu se takvim tonom obracao.

Bi, minjonja - jer sam bolonjac (orwellovski - imam dvije noge). On kao antebolonjac (sa četiri orwellovske noge) ima u meni smrtnog neprijatelja, studenta koji zaokružuje odgovore na ispitu, dobija bodove na lijepe oči, studira kao u srednjoj školi.

Četiri noge dobre, dvije noge loše. Pojednostavljena filozofija antebolonjskog studenta.

Poslje dvije izgubljene godine se gubio status redovnog studenta, sto je nekad imalo neke posljedice (sluzenje vojnog roka itd...) ali niko nije mogao nekog izbacit sa faksa.

Dr. Oetker wrote:9 semestara predavanja + 1 za pripremu i odbranu diplomskog rada. Koliko znam tako je bilo samo na elektrotehnici. Ostalima je bilo semestar manje, tj. 8+1...

Trebali bi biti svi tehnicki fakulteti.