Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

[Škobo Habu]

Vidiš, postoji razlika izmeĐu licentia poetica, vernakulara i nepismenosti.

Đe daješ časove, da se upišem.

Ne dozvoli da vodim promašen život.

[Bloo]

Vidiš, postoji razlika izmeĐu licentia poetica, vernakulara i nepismenosti.

Đe daješ časove, da se upišem.

Ne dozvoli da vodim promašen život.

Probaj sa Malac genijalac prije...fokusirani su na druge stvari koje bi ti možda bolje išle od ruke/tastature.

[Škobo Habu]

Probaj sa Malac genijalac prije...fokusirani su na druge stvari koje bi ti možda bolje išle od ruke/tastature.

Poslušaću te. Nemam izbora.

[iz zadnje klupe]

Vrlo je tesko stvari gledsti sa distance pa probajmo protupitanjem
Zasto bi Andric, katolik rodjenjem, srbin zivotnim oprijedjeljenjem imao ikakvih simpatija za islam i muslimane?
Da li se svi slazemo da su hridcani u najmsnju ruku bili gradjani drugog reda za vrijeme Turaka?
Zasto potrebs, kako neko ovde nazva hsrd core titica, da osporavaju do zadmeg daha, ono što je toliko ocigledno iz andricevih dijela, koji je , sasvim jasno sa mjegovih pozicija, islam vidio kao strano tijelo koje je deformisalo hriscansku bosnu
Sluzeci se empatijom kao alatom, meni ovakakvo gledanje na islam iz njihove perspektive kao hriscana nije toliki tabu
Uostalom isto vam je govorio i Ivan Jukic, pa nema apela da se skine sa novcamica( istina, mjega su zamijenili metalni apoen,ali ipak)
Ostavimo Andrica, uvijek budimo svjesni sa kokih ideoloskih pozicija je pisao svoja djela, i tu i tamo uzivajmo u kojoj nkegovoj recenici

[¤ jelena ¤]

Nego, napisaše li ova dvojica iz naslova teme još nešto, osim tih uvreda na račun vjerski i nacionalno uvredljivih?
Kroz maglu se sjećam da sam nekad davno, negdje vidjela njihova sabrana djela. Brat bratu - metar, metar ipo u svakom, a morebit i više. Sad, ne bih ja to čitala, al živo me interesuje:
jesu li ti velikani pisane riječi uspjeli napisat išta neuvredljivo ili hvale vrijedno u pomenutoj metraži knjiga koje ostaviše iza sebe?

Idemo dalje, što bi rek'o Srđan Mandić.

Sigurno si čitala njegovu mladalačku disertaciju " Razvoj duhovnog života u Bosni pod utjecajem turske vladavine".

Kako tumačiš činjenicu da Andrić, generalno, ne daje na značaju svemu onome što nije napisano na tzv. narodnom jeziku?

Evo, recimo, alhamijado književnost kod Bošnjaka.

Je li to proizilazi iz njegovog južnoslovenskog nacionalizma ili je smetnuo sa uma?

By the way, kad smo kod alhamijado književnosti, zašto bi za Bošnjake bio prihvatljiv Njegoš sa nekim popularnim desetercem o Turcima, a za Srbe neprihvatljiva Umihana Čuvidina sa "Sarajlije iđu na vojsku protiv Srbije"?

Evo danas sedam godin dana
Kako cvili bosanska fukara:
Niti ima paše ni vezira,
Dok ne dođe paša Ali-paša.
A čim dođe paša Ali-paša,
On popisa svu butum Krajinu,
Svu Krajinu i Hercegovinu,
Najotragu mlade Sarajlije,
Sarajlije, mlade jeničare
I pred njima gazi Memiš-agu.
Kad to čuli jeničari:
Zlatne poše razmotaše,
Čiverice obukoše;
Al-biniše poskidaše,
Zagarije obukoše;
Aga-šalvar iskidaše,
Gazalice obukoše;
Kajsarlije iskidaše,
Kaišlije pritegoše.
I pođoše jeničari
I pred njima Memiš-aga.
Kad su bili uz kovače,
Govori him Memiš-aga:
- Djeco moja, jeničari,
De dva i dva zapjevajte,
Domovinu rasplačite.
Zapjevaše jeničari:
- Naše majke, ne plačite,
Naše seke, ne zal'te nas,
Naše drage ne čekajte,
Naše ljube, udajte se.
Mi ćemo se iženiti,
Pod Loznicom u polju zelenu.
I odoše jeničari.
Iz Saraj'va rano podraniše,
Na Glasincu konak učiniše,
Kod Sokoca, vrela studenoga.
A Glasinca rano podraniše,
U Kasabi konac učiniše,
Iz Kasabe rano podraniše,
Kod Zvornika konak učiniše,
A otalen rano podraniše,
Pod Loznicom konak učiniše.
Tu su bili tri bijela dana,
Dok im stiže paša Ali-paša.
A čim dođe paša Ali-paša,
On zametnu tunhazli ćupriju
I premetnu mlade jeničare:
Najnapreda Čamdži bajraktare,
A za njime Pinjo bajraktare,
A za njime Ahmet bajraktare,
A za njime aga Memiš-aga,
A za njima mladi jeničari.
Čim priđoše kavgu zaturiše
I nadbiše Srbadiju mladu,
I siđoše stojnu Biogradu.
Tu su bili preko mjesec dana.
Skupiše se Sarajke djevojke,
Knjigu pišu gazi Ali-paši:
- S Bogom babo, pašo Ali-pašo,
Pusti nama sve naše ašike,
Jer ostasmo mlade neudate.
Ali-paša njima otpisuje:
- Bogom kćerke, Sarajke djevojke,
Iskup'te se na Ravne Bakije
I uzmite turski abdest na se,
Dovu čin'te, od Boga išćite,
Da ja uzmem stojna Biograda,
I Semendru niže Biograda,
Pusti ću vam sve vaše ašike.
Djevojke su pašu poslušale,
I izišle na murad, na dovu,
Tu su Bogu dovu učinile.
Bog je dovu kabul učinio:
I ne prođe ni petnaest dana
Paša uze stolna Biograda
I Semendru niže Biograda.
Vratiše se mladi jeničari
Svome domu, svome zavičaju.

Možda je ipak riječ o okupatorkinji, što bi rekla uvažena forumska kolegica Bloo.

U ovom postu nema odgovora na pitanje koje sam postavila. Doduše, nema u njemu ni logike iliti smisla.

Pitaš me kako tumačim činjenicu da "Andrić, generalno, ne daje na značaju svemu onome što nije napisano na tzv. narodnom jeziku". Zatim postavljaš tekst pjesme koja jeste napisana na narodnom jeziku, kao primjer za nešto što bi trebalo da ima neke logičke veze sa postavljenim pitanjem i tom nazovi činjenicom koju navodiš.

Gdje je logička veza između pitanja koje se odnosi na sve što nije napisano narodnim jezikom i postavljenog književnog teksta koji jeste na narodnom jeziku, a Andrić mu ne pridaje značaj kao ni "svemu onome što nije napisano na narodnom jeziku"?

Ako je neko shvatio ovo pitanje postavljeno meni, ja vas lijepo i bez imalo ironije (kojoj sam, priznajem, često sklona) molim da mi objasnite.

Hvala unaprijed.

[Osmi Socrates]

Ti si pitala da li su Njegoš i Andrić napisali "išta neuvredljivo i hvale vrijedno", i time si već unaprijed promašila temu razgovora.

Da li ovdje iko tvrdi da Njegoš i Andrić nisu napisali išta hvale vrijedno?

[trocadero]

Ne moraš histerisati. Samo pitam. Ljudi počnu lupetati kod najjednostavnijih pitanja. Ni na šta se ja ne vadim. Eto, pogriješio sam. Zadovoljan?

To više nije najvažniji moment u ovoj diskusiji. Niti je ikad bilo. Interesantno je da moje sasvim jednostavno pitanje nazivaš vađenjem. Sramota te što si se borio na srpskoj strani? Sramota te pred Bošnjacima (ili bilo kojim drugim narodom koji nisu Srbi) što si se borio na srpskoj strani?

Zašto si se borio na srpskoj strani?

Pogriješio je! Ma bravo lutko , jel boljelo šta, bilo toliko teško da to sam kažeš već ti se mora izvlačiti? Hoćeš li reći da ti je žao, kaješ se , izviniti što su druge nazivao lažovima za novac od Nobelove nagrade? Jašta ćeš?
Ti se našao da pametuješ o nečijim moralnim i ljudskim vrijednostima? Ustvari si dobar samo za šprdancije ostalim forumašima koji ti ga uveliko trpaju a ispadaš toliko glupi da toga nisi ni svjestan.

Oni koji su duže na forumu znaju gdje sam , šta , kako , zašto bio. Godinama , stotine postova na ratnim temama otvoreno , bez skrivanja. Znaš i ti ali se praviš blentav. Što ne dođe tamo dušice da me šta pitaš, da proizborimo koju...vidimo gdje si ti bio ili gdje li si ga sad?

[Osmi Socrates]

Ne moraš histerisati. Samo pitam. Ljudi počnu lupetati kod najjednostavnijih pitanja. Ni na šta se ja ne vadim. Eto, pogriješio sam. Zadovoljan?

To više nije najvažniji moment u ovoj diskusiji. Niti je ikad bilo. Interesantno je da moje sasvim jednostavno pitanje nazivaš vađenjem. Sramota te što si se borio na srpskoj strani? Sramota te pred Bošnjacima (ili bilo kojim drugim narodom koji nisu Srbi) što si se borio na srpskoj strani?

Zašto si se borio na srpskoj strani?

Pogriješio je! Ma bravo lutko , jel boljelo šta, bilo toliko teško da to sam kažeš već ti se mora izvlačiti? Hoćeš li reći da ti je žao, kaješ se , izviniti što su druge nazivao lažovima za novac od Nobelove nagrade? Jašta ćeš?
Ti se našao da pametuješ o nečijim moralnim i ljudskim vrijednostima? Ustvari si dobar samo za šprdancije ostalim forumašima koji ti ga uveliko trpaju a ispadaš toliko glupi da toga nisi ni svjestan.

Oni koji su duže na forumu znaju gdje sam , šta , kako , zašto bio. Godinama , stotine postova na ratnim temama otvoreno , bez skrivanja. Znaš i ti ali se praviš blentav. Što ne dođe tamo dušice da me šta pitaš, da proizborimo koju...vidimo gdje si ti bio ili gdje li si ga sad?

Nije ti niko otvoreno i bez ikakve namjere da te uvrijedi postavio pitanja koja sam ja postavio? Ne znam zašto se toliko uznemiravaš kad ti neko postavi pitanje o tvom životnom izboru. Da li neki problem imaš sa tim izborom, pa se iznerviraš na samo pitanje?

Nisam ti ja nigdje pametovao o ljudskim vrijednostima. Možda bih poslije, ali moderatorica je napisala da prestanemo sa tim.

[Nowicki]

U tome i jeste problem. Motiv opsesije Andrićem ne leži u njegovoj biografiji, koja je takva kakva jeste, nego u njegovom književnom djelu koje je monumentalno. A da zlo bude veće još je i nobelovac. Da je Andrić kojim slučajem trećerazredni pisac ne bi ni postojala ovolika frka. Ono sa čime se kritičari Andrića ne mire je slika svijeta kakvim ga je Andrić vidio, prije svega bosanske muslimane, osmanski period i njegovo naslijeđe. Jednostavno, ona se ne uklapa u njihovu sliku koju imaju ili žele predstaviti kao jedinu ispravnu. Upravo u tu svrhu toliko gađanje podacima iz njegove biografije kojim se želi dokazati teza da je Andrić mrzio muslimane. Jer, valjda, vođeni nekom njihovom logikom, ako je Andrić bio islamofob onda mu je i djelo takvo – islamofobno, a slika svijeta lažna, iskrivljena itd.


Citat iz uvodnog posta: „Koliko god se neko pjenio o nedopustivosti cenzure u kulturi i koliko god gudio o potrebi da se književnost postavi izvan i iznad svih političkih i nacionalnih ograničenja u nekakve nad-nacionalne, vanvremenske okvire, neka najprije nađe makar samo jedan jedini primjer naroda koji je u obaveznu lektiru uključio pisce koji vrijeđaju njegovo nacionalno dostojanstvo! Bilo kog naroda iz bilo kog dijela svijeta i bilo kog istorijskog perioda! Nećete naći ni jedan – sa izuzetkom Bošnjaka, razumije se – od kojih se i danas zahtijeva da se sa uživanjem valjaju u blatu mazohističkog samoponižavanja u koje uporno ih guraju već 150 godina!“


Kažem ja, nacionalizam je psihoza. I ovoj temi nije mjesto na umjetonsti nego na politici.

Dobra ti početna pozicija. Bravo. Čak si osposobljen da daješ i dijagnoze iz šovinizma.

No, što ćemo sa činjenicom da je i Andrić bio ostrašćeni južnoslovenski nacionalista baziran na "kosovskom zavjetu"?

Šta ćemo sa činjenicom da ja na naučnom planu bio zadužen da da svoj obol riješavanju "arbanaškog problema"?

Šta ćemo sa činjenicom da je uvijek bio ponosan na činjenicu kako je pripadao "Mladoj Bosni"( mada nigdje u dokumentaciji sa suđenja ne postoji taj naziv za atentatore na Franca Ferdinanda), zalažući se da se jednom za svagda skinu okupatorski okovi sa bratski južnoslovenski šaka, a onda kada je zasjelo da vlada SHS trojstvo i kada je zavladala tiranija sa južnoslovenskim prefiksom, cijelo vrijeme mudro šutio i radio svoj diplomatski posao?

Navodiš primjere iz Andrićeve biografije predpostavljajuć, valjda, da je Andrićevo književno djelo vjeran umjetnički odraz iste. A veza između to dvoje, po prirodi stvari, je samorazumljiva, pa je i ne treba dublje argumentovati. Niđe veze.

[Osmi Socrates]

Post koji je napisao (la) iz zadnje klupe je jedan od razumnijih postova na ovoj diskusiji. Zašto se pretvarati da nešto nije istina, ako je istina? Sušta suprotnost laprdanju onog metiljavog Jergovića.

S tim da onda moramo postaviti pitanje Andrićevog i političkog i kulturnog učešća u životu i prve, a pogotovo druge Jugoslavije. I kako se "ono što je istina" uklapa u sve to.

Druga Jugoslavija je, barem na papiru, morala biti ravnopravna zajednica svih naroda i narodnosti. Moderna federacija. Kao i današnja BiH, uostalom.

[¤ jelena ¤]

Naslov mi ne dozvoljava da temu promašim.

A ja ću se svojski potruditi da uvijek, kad god mi se ukaže prilika, promašim ili učinim promašenim svaki mogući razgovor sa onima koji bi raspravljali o izbacivanju Andrića i Njegoša iz nastavnog plana i programa.

[Osmi Socrates]

Pa eto, i to si promašila.

Niko od aktivnih učesnika ove diskusije se ne zalaže za izbacivanje Andrića iz školskih programa.

Naslov teme nismo postavili ni ja ni Boško Buha.

[_BataZiv_0809]

Kopija pisma je u Univerzitetskoj biblioteci u Freiburgu.

Mislim da je to oko kopije pisma davno apsolvirano i na ovoj temi, a i šire. Ako se dobro sjećam, iz biblioteka u Freiburgu su odgovorili da ne posjeduju kopiju takvog pisma.

Sa ovim Friburgom/Frajburgom je haznadar smarao pa ga je Nihilo nagazao. Ocigledno se i Kanadjanin napaja istom pseudoliteraturom.

[Osmi Socrates]

Doktorska disertacija Ive Andrića nije pseudoliteratura, ali to birate da prešutite, mada je daleko eksplozivnija od bilo kakve pseudoliterature.

Ne ostavlja nikakvu mogućnost pogrešnog iščitavanja. Zaključci kao i kod Njegoša, prije nego što je odlučio da je "istraga poturica" jedini izbor.

[¤ jelena ¤]

Niko i ne kaže da ste vas dvojica postavili naslov teme. Ja samo podsjećam na to da je tema široka i implicira cjelokupan opus navedenih pisaca. Prema tome, takvu temu je nemoguće promašiti pitanjem koje sam postavila.

Dakle, ima li išta vrijedno i neuvredljivo u Njegoševom i Andrićevom opusu, a da je to nešto poznato potencijalnim izbacivačima?

Ko se ne zalaže za izbacivanje, uopšte nema potrebe da se smatra prozvanim i pozvanim da odgovori na ovo pitanje.

[Osmi Socrates]

E vidiš, to je dogma koju vi namećete.

Ona se svodi na to da "ako ima nešto vrijedno i neuvrijedljivo u opusu Andrića i Njegoša, onda se ne treba raspravljati ni o čemu drugom iz njihovih života. Zaustavimo se na onom vrijednom i neuvrijedljivom, učimo djecu tome, and that's about it."

Hajde da se složim sa ovim. Imaju li i drugi dogmatičari, koji ne dijele vaše poglede na svijet, pravo na isto rezonovanje?

[Škobo Habu]

Idemo dalje, što bi rek'o Srđan Mandić.

Sigurno si čitala njegovu mladalačku disertaciju " Razvoj duhovnog života u Bosni pod utjecajem turske vladavine".

Kako tumačiš činjenicu da Andrić, generalno, ne daje na značaju svemu onome što nije napisano na tzv. narodnom jeziku?

Evo, recimo, alhamijado književnost kod Bošnjaka.

Je li to proizilazi iz njegovog južnoslovenskog nacionalizma ili je smetnuo sa uma?

By the way, kad smo kod alhamijado književnosti, zašto bi za Bošnjake bio prihvatljiv Njegoš sa nekim popularnim desetercem o Turcima, a za Srbe neprihvatljiva Umihana Čuvidina sa "Sarajlije iđu na vojsku protiv Srbije"?



Možda je ipak riječ o okupatorkinji, što bi rekla uvažena forumska kolegica Bloo.

U ovom postu nema odgovora na pitanje koje sam postavila. Doduše, nema u njemu ni logike iliti smisla.

Pitaš me kako tumačim činjenicu da "Andrić, generalno, ne daje na značaju svemu onome što nije napisano na tzv. narodnom jeziku". Zatim postavljaš tekst pjesme koja jeste napisana na narodnom jeziku, kao primjer za nešto što bi trebalo da ima neke logičke veze sa postavljenim pitanjem i tom nazovi činjenicom koju navodiš.

Gdje je logička veza između pitanja koje se odnosi na sve što nije napisano narodnim jezikom i postavljenog književnog teksta koji jeste na narodnom jeziku, a Andrić mu ne pridaje značaj kao ni "svemu onome što nije napisano na narodnom jeziku"?

Ako je neko shvatio ovo pitanje postavljeno meni, ja vas lijepo i bez imalo ironije (kojoj sam, priznajem, često sklona) molim da mi objasnite.

Hvala unaprijed.

Alhamijado književnost je pisana arebicom. Logično da neću postaviti pjesmu u orginalu, već u prevodu. Svojim postom potvrđuješ samo svoje neznanje, tako da je svaki vid dalje rasprave sa tobom praktično nemoguć.

Sve više i više sam bliže uvjerenju kako su obožavatelji Andrića posebno isključiv tip osoba. Bez ikakve ironije.

[Škobo Habu]

Navodiš primjere iz Andrićeve biografije predpostavljajuć, valjda, da je Andrićevo književno djelo vjeran umjetnički odraz iste. A veza između to dvoje, po prirodi stvari, je samorazumljiva, pa je i ne treba dublje argumentovati. Niđe veze.

Teze ti je baš smiješna.

Je l' stvarno misliš da se određena ideologija, koju zastupa ili zagovara određeni pisac, ne reflektuje u njegovim djelima?

Pokušaj odvojiti Ernst Jüngera od "herojskog realizma".

[Škobo Habu]

E vidiš, to je dogma koju vi namećete.

Ona se svodi na to da "ako ima nešto vrijedno i neuvrijedljivo u opusu Andrića i Njegoša, onda se ne treba raspravljati ni o čemu drugom iz njihovih života". Zaustavimo se na onom vrijednom i neuvrijedljivom, učimo djecu tome, and that's about it.

Hajde da se složim sa ovim. Imaju li i drugi dogmatičari, koji ne dijele vaše poglede na svijet, pravo na isto rezonovanje?

Ja sam tri stranice prije već postavio pitanje o tome šta je to kompaktibilno iz Njegoševog "Gorskog vijenca" sa današnjim civilizacijskim vrijednostima kao što su ljudska prava, humanizam, ekumenstvo, no niko da mi da bilo kakav smislen odgovor?

Brane Njegoša, zapravo, na isti način na koji bošnjački ideolozi brane Busuladžića.

[John Cleese]

Alhamijado književnost je pisana arebicom. Logično da neću postaviti pjesmu u orginalu, već u prevodu. Svojim postom potvrđuješ samo svoje neznanje, tako da je svaki vid dalje rasprave sa tobom praktično nemoguć.

Sve više i više sam bliže uvjerenju kako su obožavatelji Andrića posebno isključiv tip osoba. Bez ikakve ironije.

Bosko, Bosko...
Nije to prevod - to je pisano na bosanskom jeziku, samo je pisano arapskim pismom
Red bi bio da znas barem najbitnije o onome o cemu zelis pisati

[Škobo Habu]

Bosko, Bosko...
Nije to prevod - to je pisano na bosanskom jeziku, samo je pisano arapskim pismom
Red bi bio da znas barem najbitnije o onome o cemu zelis pisati

Ah, izvini što nisam postavio origanal na arapskom pismu.

Ja sam mislio da su učesnici na ovoj temi dovoljno obrazovani da kada kažeš alhamijado književnost da se podrazumjeva na što misliš.

Al', hajd', neka Boško ne zna o čemu piše.

[John Cleese]

Kako tumačiš činjenicu da Andrić, generalno, ne daje na značaju svemu onome što nije napisano na tzv. narodnom jeziku?

Evo, recimo, alhamijado književnost kod Bošnjaka.

Je li to proizilazi iz njegovog južnoslovenskog nacionalizma ili je smetnuo sa uma?

Spoiler

Show

By the way, kad smo kod alhamijado književnosti, zašto bi za Bošnjake bio prihvatljiv Njegoš sa nekim popularnim desetercem o Turcima, a za Srbe neprihvatljiva Umihana Čuvidina sa "Sarajlije iđu na vojsku protiv Srbije"?

Evo danas sedam godin dana
Kako cvili bosanska fukara:
Niti ima paše ni vezira,
Dok ne dođe paša Ali-paša.
A čim dođe paša Ali-paša,
On popisa svu butum Krajinu,
Svu Krajinu i Hercegovinu,
Najotragu mlade Sarajlije,
Sarajlije, mlade jeničare
I pred njima gazi Memiš-agu.
Kad to čuli jeničari:
Zlatne poše razmotaše,
Čiverice obukoše;
Al-biniše poskidaše,
Zagarije obukoše;
Aga-šalvar iskidaše,
Gazalice obukoše;
Kajsarlije iskidaše,
Kaišlije pritegoše.
I pođoše jeničari
I pred njima Memiš-aga.
Kad su bili uz kovače,
Govori him Memiš-aga:
- Djeco moja, jeničari,
De dva i dva zapjevajte,
Domovinu rasplačite.
Zapjevaše jeničari:
- Naše majke, ne plačite,
Naše seke, ne zal'te nas,
Naše drage ne čekajte,
Naše ljube, udajte se.
Mi ćemo se iženiti,
Pod Loznicom u polju zelenu.
I odoše jeničari.
Iz Saraj'va rano podraniše,
Na Glasincu konak učiniše,
Kod Sokoca, vrela studenoga.
A Glasinca rano podraniše,
U Kasabi konac učiniše,
Iz Kasabe rano podraniše,
Kod Zvornika konak učiniše,
A otalen rano podraniše,
Pod Loznicom konak učiniše.
Tu su bili tri bijela dana,
Dok im stiže paša Ali-paša.
A čim dođe paša Ali-paša,
On zametnu tunhazli ćupriju
I premetnu mlade jeničare:
Najnapreda Čamdži bajraktare,
A za njime Pinjo bajraktare,
A za njime Ahmet bajraktare,
A za njime aga Memiš-aga,
A za njima mladi jeničari.
Čim priđoše kavgu zaturiše
I nadbiše Srbadiju mladu,
I siđoše stojnu Biogradu.
Tu su bili preko mjesec dana.
Skupiše se Sarajke djevojke,
Knjigu pišu gazi Ali-paši:
- S Bogom babo, pašo Ali-pašo,
Pusti nama sve naše ašike,
Jer ostasmo mlade neudate.
Ali-paša njima otpisuje:
- Bogom kćerke, Sarajke djevojke,
Iskup'te se na Ravne Bakije
I uzmite turski abdest na se,
Dovu čin'te, od Boga išćite,
Da ja uzmem stojna Biograda,
I Semendru niže Biograda,
Pusti ću vam sve vaše ašike.
Djevojke su pašu poslušale,
I izišle na murad, na dovu,
Tu su Bogu dovu učinile.
Bog je dovu kabul učinio:
I ne prođe ni petnaest dana
Paša uze stolna Biograda
I Semendru niže Biograda.
Vratiše se mladi jeničari
Svome domu, svome zavičaju.

Možda je ipak riječ o okupatorkinji, što bi rekla uvažena forumska kolegica Bloo.

Alhamijado knjizevnost jeste pisana na "tzv. narodnom jeziku", bez obzira na to kojim pismom je pisana

Dakle, Bosko ne zna o cemu pise

[sehohari]

Niko i ne kaže da ste vas dvojica postavili naslov teme. Ja samo podsjećam na to da je tema široka i implicira cjelokupan opus navedenih pisaca. Prema tome, takvu temu je nemoguće promašiti pitanjem koje sam postavila.

Dakle, ima li išta vrijedno i neuvredljivo u Njegoševom i Andrićevom opusu, a da je to nešto poznato potencijalnim izbacivačima?

Ko se ne zalaže za izbacivanje, uopšte nema potrebe da se smatra prozvanim i pozvanim da odgovori na ovo pitanje.

Evo, ja sam za njegovo izbacivanje iz školskih programa.

Po čemu Andrić doprinosi obrazovnom sistemu u BiH? On prije svega kao ličnost ne predstavlja vrijednosti kojima bi mi kao društvo trebali težiti, i to je ono što je najvažnije kada se gleda u školski program.

To što on možda ima zvučno ime ili se nekome na ličnoj bazi sviđaju njegovi tekstovi, što imaju neku kvalitetu ne formira omladinu u onom smislu u kojem bi trebalo.

Na kraju krajeva, ovdje svi koji kažu "pa dobro, treba razlikovati između ličnosti i djela" zaboravljaju da se upravo radi o mladim osobama koji još nisu u stanju diferencirati između ta dva pojma.

[Osmi Socrates]

Sad će ti Andrićevci na osnovu tog posta odmah prikačiti i nacionalnost, i religiju, i svjetonazor, i političke stavove, i šta jedeš kod kuće, i koji sport najviše voliš.

Sve bez predrasuda, naravno.

[Škobo Habu]

Alhamijado knjizevnost jeste pisana na "tzv. narodnom jeziku", bez obzira na to kojim pismom je pisana

Dakle, Bosko ne zna o cemu pise

Cleese, uz svo uvažavanje, ako nisi čitao Andrićevu disertaciju - mogu ti je ja posuditi. Na ćirilici je, vjerujem da je znaš čitati.

Bavimo se Andrićem i onim što on smatra narodnim jezikom, a ne ti i slični. A on je arabicu smatrao "turskim pismom".

Podsjećaš me na onog Nihila. On uvijek kad mu teze ne drže vodu, posegne za nekom trivijalnošću, umjesto da se fokusira na ono o čemu se govori.