Tajni sastanak u Hrasnici
Sefer Halilović je u Patriotskoj ligi imao konspirativno ime - Halil. A kakav je bio taj sistem konspiracije najbolje pokazuje činjenica da su vrlo uticajni članovi PL-a prvi put saznali pravo Halilovo ime 23. maja 1992. godine, kada je on postavljen za komandanta Glavnog štaba. Kada je Halilović napustio bivšu JNA, u septembru '91. godine, u okviru Stranke demokratske akcije, a i mimo nje, mjesecima su već vršene pripreme za odbranu zemlje. Sulejman Vranj, koji je prvi od oficira napustio JNA, već je zajedno sa Rifatom Bilajcem, Hasanom Cengićem i Munibom Bisićem, u junu '91., uradio prve propise ilegalnog organizovanja, koji se smatraju i prvom direktivom za odbranu zemlje. Važnim datumom smatra se i sastanak od 10. juna '91. u Domu milicije, kada je predsjednik SDA Alija Izetbegović govorio o "crnim oblacima" koji su se nadvili nad muslimanskim narodom u procesu raspada Jugoslavije, te je osnovan Savjet za nacionalnu odbranu. U julu i avgustu je stiglo još nekoliko oficira JNA, a među njima i Meho Karišik - Kemo, takođe jedan od ključnih ljudi vojnog krila PL-a.Ipak, vidimo u prvi plan je izbio Sefer Halilović, kojeg je, zapravo, Štab PL-a, kako tvrdi Rifat Bilajac, pripremao za komandanta buduće bosanske armije.Kao ključni događaj u tome smatra se tajni sastanak predsjednika Izetbeaovića sa Seferom Halilovićem i nekoliko drugih članova PL-a u Hrasnici, 2. decembra 1991. godine, kada je Sefer, kako kaže, Predsjedniku predočio koncept organizovanja buduće bosanske armije, odnosno odbrane zemlje. I predsjednik Izetbegović prihvatio taj koncept.Sefer je po nalogu Safeta Hadžića, sa svojom ekipom ilegalaca, uradio koncept vojnog organizovanja i odbrane sarajevske regije. U toj ekipi bili su: Mirsad Čaušević - Brada, Senad Mašović, Faid Hećo i Haris Buturović. Sve su to bile odbjegle starješine JNA. Radili su u Hrasnici, u kući Hasije i Kasima Ibrahimovića, u kojoj će i kasnije Štab PL najviše raditi i to mjesecima.- Kad smo to uradili, ja sam Safetu Hadžiću predložio da bi prema ovom modelu, po meni jedino mogućem, trebalo organizovati odbranu u cijeloj zemlji - priča Sefer. Hadžić mi je rekao da u Centrali SDA postoji još jedna grupa koja radi isti posao, ali potpuno suprotno od ovog. Tada sam Safetu rekao da bi dobro bilo da on nađe neku ličnost, značajnu ličnost, kojoj bih ja izložio ovaj koncept odbrane. On je rekao: "Za tako krupnu stvar jedino može Alija". Za nekoliko dana Safet Hadžić me izvijestio da se pripremimo, jer će doći Alija Izetbegović.Predsjednik Izetbegović je trebao da dođe 1. decembra '91. a za tu priliku svi su se bili "glanjc dotjerali", kako kaže domaćica Hasija Ibrahimović. Sefer i Senad su izlijepili kartama sobu gdje će se održati sastanak, a Sefer je još napisao i kraći govor i čitao ga naglas. Atmosfera iščekivanja Predsjednika bila je takva daje Sefer rekao: "Ovo mi se čini kao da se događa u "Hiljadu i jednoj noći". Jer, on, kako kaže, ilegalac, za kojim je JNA raspisala potjernicu, podnosi Predsjedniku države koncept odbrane zemlje. Ali, to veče Predsjednik nije došao. Došao je narednog dana, a to je bilo 2. decembra '91.Sa predsjednikom Izetbegovićem došli su Safet Hadžić, Rešad Bektić, Munir Jahić i Mirsad Kebo, članovi Regionalnog Političkog Štaba PL Sarajevo. Pored Sefera, tu je još bio Senad Mašović. Sastanak je održan "iza zatvorenih vrata", u lijepo uređenoj prostoriji gdje je Sefer, uz Senadovu pomoć, objašnjavao i na kartama pokazivao koncept organizovanja odbrane sarajevske regije. Mirsad Kebo se sjeća da su Sefer i Mašović u početku drhtali kao djeca pred Predsjednikom, na tom, po njemu, istorijskom sastanku.- Kad sam izložio Predsjedniku koncept odbrane, on mi je postavio nekoliko pitanja - kaže Halilović. - Bio sam decidan: "Mislim daje ovo način da opstanemo. Svaki dragi vodi nas u ponor. A, ako se, voljom Božijom, dogodi da nam ovo ne bude trebalo, ovaj projekat organizovanja može biti dobra osnova iz koje će izaći armija naše buduće države".Sefer se sjeća da je predsjednik Izetbegović rekao da "nam ovo možda i neće biti potrebno", jer je baš tog dana u Sarajevu bio lord Karington i vodeni su pregovori o mirnom rješavanju jugoslovenske krize.
- Ali, Predsjednik je meni tada kazao: "Dobro, ti radi" - sjeća se Sefer. - Onda se okrenuo Jahiću i rekao: "Sad ti njega i onu grupu gore sastavi. Ali, neka se radi ovako". Sutradan smo se mi susreli sa onom grupom u Centrali SDA gdje su bili Kemo Karišik, Atif Šaronjić i još neki.
