Dobre vijesti iz BiH

[Država]

Projekat njemačkog Krafta: Srebrenik očekuje investiciju od 4,8 mil. eura



Predstavnici njemačke kompanije KRAFT Group-a, specijalizirane za prikupljanje, selekciju, obradu i preradu svih vrsta komunalnog i drugog otpada, krajem ove sedmice su u Srebreniku prezentirali svoj projekat "Selektivno prikupljanje i reciklaža svih vrsta komunalnog otpada", sapćila je press služba Općine Srebrenik.

Naime kako je istaknuto na prezentaciji, po najnovijim evropskim i svjetskim standardima, uz upotrebu savremene opreme, tehnike i specijaliziranih strojeva i mašina, vršilo bi se prikupljanje, prevoz, selekcija i prerada otpada u, za to posebno izgrađenom, centru za reciklažu. Kontakti i razgovori sa ovom njemačkom kompanijom su počeli prije skoro godinu dana, a današanja prezentacija je dadatno pojasnila sam projekat i njegovu implementaciju na području naše općine. Realizacijom ovog projekta naša općina bi dugoročno riješila problem odlaganja komunalnog i drugih vrsta otpada, uz nova upošljavanja radnika koji bi radili u centru za reciklažu.

Kako su prezentovali predstavnici KRAFT Group-e, nakon izgradnje i početka rada centra za reciklažu, nebi bilo potrebe za deponijom bilo koje vrste, jer bi se gotovo sav komunalni otpad prerađivao i pretvarao u sirovinu, koja bi se dalje prodavala na svjetskom tržištu. Prezentaciji su prisustvovali Peter Kraft iz Njemačke, Žarko Pavlović predstavnik ove kompanije za Balkan, Stipo Lizat stručni saradnik i prevoditelj kao i Sašo Janakijevski, direktor firme "EKO" iz Makedonije i njegov saradnik, Robert Mickoski.

U ime KRAFT Group-e se obratio Žarko Pavlović, koji je prisutne upoznao sa sličnim projektima koji su već realizirani, uz napomenu da njihova kompanija nudi i druge vidove usluga, kao što su potpuno preuzimanje svih komunalnih poslova i čišćenja u urbanom dijelu Srebrenika, održavanje gradske čistoće, čišćenje ulica u ljetnom i zimskom periodu, nadzor i održavanje kanalizacione mreže, a posebno istakao potpunu sanaciju i zatvaranje deponije komunalnog otpada u Babunovićima. KRAFT Group-a je spremna u ovaj projekat u Srebreniku uložiti 4,8 miliona eura, uz osnivanje i svoje - kćerka firme.

Firma "EKO" je kćerka firma KRAFT Group-e, koja je osnovana i registrovana u Makedoniji, a specijalizirana je za sve poslove iz oblasti prikupljanja, zbrinjavanja i prerade svih vrsta komunalnog, medicinskog i organskog - klaoničkog otpada. Upravo zbog toga i zbog pozitivnih iskustava koje imaju na prostorima Makedonije, prezentirali su ovaj projekat KRAFT Group-e i u Srebreniku. Plava sala JU "Centar za kulturu i informisanje" je bila popunjena do posljednjeg mjesta, uz prisustvo predsjednika gotovo svih MZ-a, predstavnika Eko udruženja, članova Kolegija Općinskog vijeća, direktora Javnih ustanova i preduzeća, privrednika, šefova općinskih službi i uposlenika organa uprave.

Pozdravne riječ dobrodošlice je uputio općinski načelnik Nihad Omerović, koji je istakao gorući problem oko prikupljanja i odlaganja komunalnog i drugih vrsta otpada, sve veću zagađenost prirodnog okoliša, kao i značaj ovakvog jednog projekta, ukoliko dođe do realizacije istog, za ovu općinu.

Kako je utvrđeno, Općini Srebrenik je ostala obaveza utvrđivanja adekvatne lokacije na kojojoj bi se instaliralo predmetno postrojenje, a čiji rad ni u kom pogledu nebi smio negativno uticati na bilo koji aspekt kvaliteta životne sredine. Sve daljnje aktivnosti koje se vode trebaju biti na nivou pisane korespodencije, uz saglasnost i odobravanje Općinskog vijeća, te potencijalne mjesne zajednice na čijoj teritoriji bi se gradio centar za reciklažu.

U svemu tome neophodno je usaglasiti i interese i postići saglasnost i vlasnika privatnog kapitala u JKP "9. Septembar” Srebrenik, obzirom da bi ovo preduzeće ušlo u projekat javno - privatnog partnerstva.

[Država]

FVO ODOBRILO SVIH ŠEST TOČKI 5. svibnja 2015. 18:36

Ispunjeni uvjeti za izvoz mlijeka u EU


BiH je 10. travnja dostavila odgovor FVO kako namjerava ispuniti preostala dva uvjeta za izvoz mlijeka u zemlje EU. Ta dva uvjeta se odnose na uspostavljanje središnjeg odgovornog tijela za kontrolu kvalitete mlijeka te samu kvalitetu sirovog mlijeka.



Ured za hranu i veterinarstvo EU (FVO) iz Dablina odobrilo je svih šest točki iz Akcijskog plana Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ureda za veterinarstvo BiH u vezi s ispunjavanjem uvjeta za izvoz mlijeka u EU.
Ispunjene su i posljednje dvije točke koje nisu bile ranije ispunjene. FVO je o tome obavijestila nadležne institucije u BiH, javlja Srna.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović sutra će tim povodom održati konferenciju za novinare. Početak konferencije zakazan je za 12.00 sati, najavljeno je iz resornog Ministarstva.

BiH je 10. travnja dostavila odgovor FVO kako namjerava ispuniti preostala dva uvjeta za izvoz mlijeka u zemlje EU. Ta dva uvjeta se odnose na uspostavljanje središnjeg odgovornog tijela za kontrolu kvalitete mlijeka koje se može izvoziti iz BiH u EU, te samu kvalitetu sirovog mlijeka.

Šarović je tada izjavio kako je u odgovoru navedeno da će središnje odgovorno tijelo za kontrolu kvaliteta mlijeka koje se može izvoziti iz BiH u EU biti Ured za veterinarstvo BiH.

Kad je riječ o kvaliteti sirovog mlijeka, on je napomenuo kako Ured za hranu i veterinarstvo EU svojom preporukom želi da BiH odvoji kvalitetu od nekvalitete. Prema njegovim riječima, to znači da svježe pomuženo mlijeko prilikom kontrole ne može u sebi sadržavati više mikroorganizama od standarda koje traži EU.

[krater]

[nadžak]

Pomoćnik ministra u Vladi TK uhapšen prilikom primanja mita

SARAJEVO - Tužilaštvo BiH provelo je opsežnu i detaljnu akciju u borbi protiv korupcije, u okviru koje je uhapšen Bahir Imamović, pomoćnik ministra u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva u Vladi Tuzlanskog kantona. Hapšenje su izvršili policijski djelatnici SIPA-e.

Navedeni osumnjičeni uhapšen je prilikom primopredaje dara u iznosu od 10.000 KM, od ukupno 30.000 KM, koje je trebao uzeti od dužnosnika poduzeća Tuzla-kvarc d.o.o. Tuzla. Osumnjičeni je tražio navedeni iznos kako bi kao pomoćnik ministra, zloupotrijebio svoje ovlasti i proveo proceduru u kojoj bi navedenom poduzeću omogućio koncesiju za eksploataciju kvarcnog pijeska na području Tuzlanskog kantona.

Osumnjičeni je u više navrata realizirao kontakte s predstavnikom poduzeća, od kojeg je tražio da podigne kredit u iznosu od 30.000 KM i da novac osumnjičenom, kako bi zauzvrat bila neometano realizirana procedura za dobijanje koncesije.

- Ova akcija pokazuje odlučnost Tužilaštva BiH u borbi protiv korupcije i koruptivnih kaznenih djela i predstavlja primjer dobro provedene i realizirane istrage u kojoj su prikupljeni detaljni i neoborivi dokazi o procesu traženja i predaje dara u svrhu zloupotrebe službenog položaja i ostvarivanja nezakonite imovinske koristi - saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

Tužilaštvo BiH ima nulti stupanj tolerancije prema korupciji i najavilo je odlučnu borbu protiv svih oblika koruptivnih kaznenih djela, naročito onih koja uključuju zlouporabu službenog položaja za ostvarivanje nezakonite imovinske koristi.

- Ovakve akcije bit će realizirane u budućnosti u pravcu uspostave vladavine prava i odlučne borbe protiv korupcije u BiH - ističe se u saopćenju Tužilaštva BiH.


(Vijesti.ba/Fena)

[Gojeni H]

Matematičari iz BiH osvojili 5 medalja na matematičkoj olimpijadi!

Bosnu i Hercegovinu su u Atini predstavljali studenti Zlatko Salko Lagumdžija, Milica Đukić, Tijana Babić, Adisa Bolić, Demir Papić i Nikica Perić. Oni su osvojili jednu srebrenu i četiri bronzane medalje. Vođe bh. ekipe bili su Jelena Radović i Franjo Sarčević.

Zanimljivost je da je jedan od predstavnika Bosne i Hercegovine na matematičkoj olimpijadi i sin Zlatka Lagumdžije, bivšeg predsjednika SDP-a BiH i ministra vanjskih poslova BiH koji je putem svoje facebook stranice sinoć uputio čestitke bh. timu u Grčkoj riječima:

“Upravo dobio poruku iz Grčke!
Čestitke ekipi bosanskohercegovačkih matematičara koja je na Balkanskoj Olimpijadi iz matematike u Atini, profesorima i takmičarima, napravila najbolji timski bh rezultat do sada sa jednom srebrenom i četiri bronzane medalje! Ponosan na čitavu ekipu koju sam u subotu ispratio na put u Atinu kao građanin Bosne i Hercegovine. Salko Zlatko me čini ponosnim kao oca dobitnika medalje!”

Na Olimpijadi je sudjelovalo nekoliko stotina mladih matematičara iz 21 zemlje svijeta.

[Država]

Sarajevo će dobiti ledenu dvoranu: Dolaze bolja vremena za sportove na ledu

Piše: L. Č.

Danas je u prostorijama zgrade Parlamentarne skupštine BiH održan sastanak predstavnika vlasti na kojem je razmatrana gradnja ledene dvorane u Sarajevu koja bi omogućila bavljenje sportovima na ledu tokom čitave godine.



Montažna dvorana treba stići iz Slovenije, a za njenu montažu nedostaje još blizu 450 hiljada KM. Općina Novi Grad je donirala prostor, a dvorana bi se trebala nalaziti u sportskom kompleksu Halilovići na teritoriji bivše kasarne Safet Zajko u općini Novi Grad. Ona će imati 500 sjedišta, šest svlačionica i ledenu plohu dimenzija u skladu sa međunarodnim standardima.

"Ledena dvorana je nešto što je potrebno, ne samo gradu Sarajevu, nego i BiH. Građani mogućnost za treniranje i uživanje u sportovima na ledu imaju samo dva mjeseca tokom godine, a sa ovom ledenom dvoranom, ti sportovi bi bi bili dostupni tokom čitave godine", kazao je Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH, i dodao kako je ovaj projekat, iako pionirski, itekako "visokorangiran" i potreban Sarajevu.

Osmanović je pojasnio da je ideja je da ova dvorana bude samoodrživa, te da u narednom periodu bar 70 posto finansijskih sredstava osigurava samostalno, dok su za trideset posto odgovorni drugi nivoi vlasti.

Samir Avdić, direktor sportske manifestacije EYOF 2017, Zimskih olimpijskih igara mladih koje će se 2017. godine održati u Sarajevu i Istočnom Sarajevu je istaknuo značaj ove sportske manifestacije, kazavši kako je u pitanju najznačajniji projekt nakon Zimskih olimpijskih igara, te da sve ono što se uradi na infrastrukturi dugoročno ostaje na korištenje građanima i sportskim klubovima.

"Mislim da to BiH i naši gradovi zaista zaslužuju", poručio je Avdić.

Zora Dujmović, federalna ministrica kulture, sporta i mladih je kazala kako će ovo ministarstvo svakako podržati izgradnju ledene dvorane budući da je riječ o aktivnostima od velikog značaja za državu, te kako nema upitnosti za realizaciju ovog projekta koji će dugoročno donijeti značajne rezultate.

Predsjednik Hokejaškog saveza BiH Senad Zaimović je izrazio zadovoljstvo današnjim sastankom kazavši kako dolaze bolja vremena za sportove na ledu u Sarajevu i BiH, budući da je jedan od ključnih uvjeta za uspješnu organizaciju EYOF 2017 - Zimskih olimpijskih igara mladih, postojanje odgovarajuće infrastrukture za ledene sportove.

"Mislim da će postavka ove ledene dvorane omogućiti razvoj ne samo hokeju, nego i umjetničkom i brzom klizanju i da ćemo naše sportiste koji trebaju nastupiti 2017. godine na Zimskiom olimpijskim igrama mladih EYOF pripremiti da što kvalitetnije i dostojanstvenije predstavljaju BiH", kazao je Zaimović.

Današnjem je sastanku prisustvovao i ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samer Rešidat, koji je naveo kako Sarajevo kao olimpijski grad treba imati ledenu dvoranu.

"Sva tri nivoa vlasti su složna u tome da trebaju učestvovati u ovom projektu i u narednom periodu ćemo iznaći sredstva za gradnju ove dvorane u Sarajevu", kazao je Rešidat.

[Država]

Nastavljeni radovi na obnovi bob-staze na Trebeviću



Entuzijasti Sankaškog saveza Bosne i Hercegovine proteklog vikenda nastavili su radove na obnovi bob-staze na Trebeviću.

U prvom ciklusu će biti nastavljeno osposobljavanje staze od krivine 5 do starta 1. Istovremeno je planirano da se radi na izgradnji platformi na krivinama 3, 5, 7 i 9 kao i u cilju.

Iz Sankaškog saveza BiH saopćeno je da će prioritet u izvođenju radova biti postavljanje zaštitne ograde na krivinama u cilju osiguranja zaštite takmičarima.

"Savez ima u planu u ovoj fazi radova i sanirati korito staze od vrha pa do 5. krivine, a ostatak je već prošle godine saniran. Do sada smo dobili potvrdu o dolasku na pripreme na našoj stazi od reprezentacija Slovenije i Slovačke a upit je poslala i reprezentacija Turske. Ukupno se najavilo sedam reprezentacija koje su izrazile želju da treniraju na našoj olimpijskoj ljepotici", navodi se u saopćenju.

[Država]

Bh. inovatori ponovo osvojili Pariz: Osam priznanja za sedam inovacija



Članovi Asocijacije inovatora Bosne i Hercegovine dobili su osam priznanja za sedam inovacija na jučer završenoj 114. Izložbi inovacija "Konkurs Lepin" (Concours Lépine) u Parizu.

Od 600 izloženih inovacija, nagrađena je svaka treća, a inovacije bh. inovatora su bile iznad prosjeka radova predstavljenih u Parizu.

Najbolje ocjene dobila je "Trajna osnova za saće", Ivana Milićevića iz Posušja i nagrađena je zlatnom medaljom, a medalju joj je dodijelio i žiri Ministarstva poljoprivrede i šuma Francuske.

Pčelarstvo je sve popularnije u Francuskoj, što se moglo zaključiti i po velikom zanimanju posjetilaca za ovu inovaciju.

I Zoran Kutle iz Širokog Brijega dobio je zlatnu medalju, za uređaj za vađenje potonulih plovila u roku od nekoliko sati po potonuću.

Ova naizgled jednostavna ideja zasniva se na polukružnoj cijevi pričvršćenoj na platformu, kroz koju prolazi kanap PVC dug više kilometara, najmanje dvije dužine od površine vode do mjesta gdje se nalazi potonulo plovilo.

U slučaju potonuća, na SOS poziv brzo stiže brod za spasavanje, čijim se čeličnim užetom, pomoću kolotura, zamijeni PVC kanap, i izvuče brod na površinu.

Također je, prof. dr. Zehrudin Osmanović iz Tuzle, dobio srebrenu medalju, za sistem pretvaranja u cement kemijskog otpada nastalog prilikom proizvodnje soli i sode.

Ovakvu medalju dobio je i sarajevski inovator Miralem Fetahagić, za trotaktni motor s unutrašnjim izgaranjem.

Bronzane medalje dobili su mladi inovatori, srednjoškolke iz Bihaća Amina Hajdarević i Jasna Nuhić, za uređaj kojim se plastični otpad pretvara u tečno gorivo, i Avdo Halilović, iz Kladnja, koji je predstavio higijenski podmetač za glavu na sjedištima u vozilima.

Bronzanu medalju dobio je i Zdravko Bosnić iz Banje Luke, za automobilsku gumu koja se, bez zaustavljanja, automatski opravi u slučaju bušenja oštrim predmetom, saopćeno je iz Asocijacije inovatora BiH.

[Država]

Na carini vidio šta se sve uvozi u BiH i počeo baš to proizvoditi



U Bosni i Hercegovini u kojoj se sva privreda, bezmalo, svodi na uvoz, pružanje usluga, trgovinu i želju da se dobije posao u državnim institucijama ili firmama naslonjenim na budžet, pojava proizvodnih preduzeća gotovo je postala incident.

No, da takvih primjera još uvijek ima i da proizvđači u BiH mogu poslovati vrlo uspješno, pokazuje tuzlanski Elektroagent.

Ovo preduzeće bavi se proizvodnjom i obradom predmeta od metala, drveta i plastike, a proizvodi, kako to kaže vlasnik i direktor Ibrahim Ibrahimagić, "sve"!

U početku je Elektroagent bila klasična trgovačka firma. Kupiš jeftinije, obično uvezeno, i pokušaš prodati skuplje. To i takvo iskustvo Ibrahimagiću je, kaže, otvorilo oči.

Podaci sa carine

“Trgujući sam vidio šta se sve uvozi u našu zemlju i kako su ti proizvodi uglavnom prilično lošeg kvaliteta, a skupi. To u neka doba šokiralo, probudilo neki inat i odlučio sam da promijenim djelatnost. Kada čovjek vidi šta sve ulazi na naše tržište dođe mu da zaplače, jer mi to sve sami možemo proizvesti i to po puno nižim cijenama. Imamo radnike, inžinjere, znamo i hoćemo raditi. Otišao sam na carinu, uzeo podatke o tome šta se najviše uvozi u BiH i odlučio da baš to počnem proizvoditi”, pojašnjava za Novo vrijeme svoju odluku Ibrahimagić.

Navodi primjer brojnih proizvoda koje uvozimo, a možemo ih sami proizvesti.

“Zar ne možemo mi u BiH proizvesti metalne nosače, razne profile, poljoprivredni alat, obični roštilj, poklopac za šaht, običnu baglamu, zar ne znamo napraviti lopatu, drške za alate...Ma možemo i znamo! Zašto to moramo uvoziti iz Mađarske, Kine, Austrije, kad i samo možemo napraviti jednako kvalitetan proizvod i još da bude jeftiniji”, navodi Ibrahimagić.

Kao primjer navodi obični metalni nosač koji se pričvršćuje na zid. Uvezen iz Mađarske ovaj proizvod u našim prodavnicama košta 27 maraka, a Ibrahimovićev Elektroagent ga proizvede i prodaje za svega sedam (7) maraka!

“Kada mojim inžinjerima donesem neki uvezeni proizvod i pitam možemo li mi to napraviti, odgovor je u 99,9 posto slučajeva pozitivan, a kalkulacija uvijek pokaže da to možemo uraditi jeftinije”, ističe Ibrahimagić.

Trenutno u Elektroagentu radi 60 radnika, u šest pogona. Prilagodljive mašine i proces proizvodnje, omogućili su da se uz serijsku proizvodnju rade se i predmeti po narudžbama.

“Danas imamo godišnju proizvodnju veću od četiri miliona KM i ne možemo stići da proizvedemo koliko to tržište od nas traži. Naše proizvode kupuju svi veliki trgovački lanci u BiH. Imamo evropski kvalitet, a cijenama možemo parirati čak i Kinezima. Uz to, naši radnici imaju prosječnu plaću između 800 i 900 KM”, kaže Ibrahimagić.

Počeli i izvoziti

Svojim proizvodima Elektroagent uglavnom 'pokriva' domaće tržište, a krenuo je i izvoz u Crnu Goru i Njemačku.

"Zašto bismo mi uvozili poklopce za šahtove iz Njemačke, kad možemo proizvesti iste kao i njihove, a jeftinije, pa ih onda mi njima prodavati", navodi Ibrahimagić.

Iz mjeseca u mjesec Elektroagent odvaja proizvodnju novih proizvoda. Njihov baštenski namještaj se izdvaja klavitetom, a pokrenuta je proizvodnja i dečijih sanki.

Proizvode i tzv. 'dječiji program', ljulje, klackalice i druge stvari koje su do sada stizale uglavnom iz uvoza.

I danas Ibrahimagić povremeno provjeri kretanja na tržištu, prati šta se uvozi i radom pokušava parirati stranim proizvodima. Za sada u dobroj mjeri uspijeva, dijelom i zbog toga što je netipičan direktor za bosanske prilike. Umjesto u kancelariji, na ljetovanjima i zimovanjima ili u skupim terencima, radni dan prvodi u šest pogona preduzeća, komunicirajući direktno s radnicima na proizvodnoj liniji, a ponekad se i sam prihvati posla na nekoj od mašina.

“Tako je produktivnost veća”, zaključuje Ibrahimagić, čiji bi primjer mogao biti podstrek i drugima da pokušaju domaću privredu vlastitim snagama dići na noge.

[sadie_forever]

[Država]

Uskoro javni poziv uzgajivačima koza



Projekat formiranja farme koza u Mostaru privodi se kraju. Uskoro će biti raspisan i dugo najavljivani javni poziv uzgajivačima koza, potvrdio je za eKapija.ba Dževad Kovač, predsjednik Udruženja uzgajivača koza, ovaca i ostalih "Tor" Mostar koje je i nosilac projekta za BiH zajedno sa turskim Milksom koji je glavni investitor projekta.

Kovač kaže kako je već odavno bila spremna sva potrebna dokumentacija za objavljivanje poziva, međutim čekalo se formiranje vlasti.

"Registracija za osnivanje firme je pri kraju, a obavljene su i pripreme za otvaranje mljekare", kaže Kovač, pojašnjavajući kako su privrednici isprepadani i žele čvrste garancije i poticaje koji su u svijetu sasvim normalni i koji omogućavaju sigurnu proizvodnju.

Za centralna farmu koza pripremljen je teren za montažu objekata, izgrađeni su putevi, a otvaranje farme očekuje se za mjesec - dva.

"Za mljekaru čiji će kapacitet u početku proizvodnje biti 150.000 litara kravljeg i 50.000 litara kozijeg mlijeka se čeka oprema koja najvjerovatnije dolazi iz Turske", dodaje Kovač.

[Država]

"Izvozni jedrenjak" tešanjske privrede plovi punim jedrima u 2015. godini



Iako je poslovično poznato da mjesec januar predstavlja negativan period u pogledu sezonalnosti proizvodnje za neke industrijske grane kao što je proizvodnja automobilskih dijelova i saradnja sa razvijenim ekonomijama zapadne Europe, to nije zametalo tešanjskoj privredi da ostvari pozitivne rezultate u prvom kvartalu 2015. godine.

Stalan rast zaposlenosti nije više odavno nije iznenađujuća vijest, ali ovom prilikom moramo ukazati da se broj nezaposlenih osoba prema zvaničnoj evidenciji Službe za zapošljavanje Ze-Do kantona, Biro Tešanj u periodu oktobar 2014-april 2015. smanjio broj lica sa statusom nezaposlenih za 291. Uporedo sa smanjem broja nezaposlenih samo u januaru 2015. godine povećan je broj zaposlenih za 385 lica u odnosu na stanje iz 31.12.2014. godine. Stopa rasta zaposlenosti u općini Tešanj od 3,8 posto za period 2014/2015. godina je podatak vrijedan pažnje.

Radno intenzivnu djelatnost prati i visok stepen automatizacije koji omogućava tešanjskoj privredi da bude konkurentna na najznahtjevnijim svjetskim tržištima. Prema podacima BHEPA za prvi kvartal 2015. godine (01.01.-31.03.2015.) tešanjska privreda je izvezla 12.496.227,08 kg različitih roba koji sadrže 206 različitih grupa proizvoda razvrstanih prema pripadajućim tarifnim oznakama na tržišta 50 različitih država u finansijskoj vrijednosti 79.082.330,48 KM.

Istovremeno uvoz roba za izuzetno prerađivački orijentisanu lokalnu privredu u Tešnju u prvom kvartalu 2015. godine iznosio je 38.808.444,66 kg različitih roba finansijske vrijednosti 73.331.650,26 KM. Pokrivenost uvoza izvozom u Tešnju iznosi 108 posto, što je pokazatelj snage lokalne privrede da u kontinuitetu izvozi više roba nego što ih uvozi.

Među ključnim destinacijama na kojima svoje kupce pronalaze robe proizvedene u Tešnju izdvajamo slijedeće: Njemačka (39,7 posto), Italija (19,3 posto), Slovenija (10,4 posto), Španija (4,33 posto), Holandija (3,9 psto), Češka Republika (3,8 posto), Ruska Federacija (2,7 posto), Turska (2,5 psto), Slovačka (2,11 posto) i Velika Britanija (1,5 posto). Tržišta 50 država (razdvojeno posmatrano Kina i Hong Kong) na koja izvozi tešanjska privreda u prvom kvartalu 2015. godine raspoređena su na šest kontinenata. Izvoz na tržište EU iznosi 71.126.556,87 KM (89,94 posto), ako tom tržišnom prostoru pridodamo Norvešku i Švicarsku izvoz u prvom kvartali 2015. godine podiže se do vrijednosti 71.569.614,09 KM (90,5 posto od ukupnog izvoza tešanjske privrede).

Među 28 država članica EU robe proizvedene u Tešnju nisu izvezene jedino na tržišta slijedećih šest država: Danska, Malta, Sjeverna Irska, Litvanija, Letonija i Estonija. Kada je riječ o državama nastalih iz bivše Jugoslavije tešanjska privreda je u prvom tromjesečju izvezla robe u vrijednosti 11.186.061,73 KM (14,1 psto). Među robama koje tešanjska privreda izvozi ističu se automobilski dijelovi, proizvodi metaloprerađivačke i drvoprerađivačke industrije, namještaj, proizvodi od tekstila i kože, obuća, ali i prehrambeni proizvodi i potrošne robe široke potrošnje. Tešanjski proizvodi se izvoze od Saudijske Arabije, UAE, Libanona i Jordana do Singapura i Izraela, preko Ukrajine, Kazahstana, Kine sa Hong Kong-om do SAD-a, Kanade, Australije, Argentine i Čile-a.

Tešanjski "parobrod poslovnog uspjeha" uspješno plovi i stalno osvaja nove tržišne luke, posjeduje kvalitetnu posadu, a izvor energije koji koristi se zove „stalno obnovljivi poslovni organizam tešanjskih privrednika-poslovni metabolizam, poslovna tradicija i poslovna etika za korak ispred konkurencije“."Mi sarađujemo sa najboljima -mi želimo da učimo od najboljih partnera!"

Autor teksta: Doc.dr.Ismar Alagić dipl.inž.maš., direktor, TRA Agencija za razvoj općine Tešanj

[Država]

KTK Visoko najavljuje pokretanje proizvodnje obuće



Oko 80 radnika državne kompanije KTK Visoko, pogon obućara, trebali bi početi raditi u narednih nekoliko dana, nakon čega će Uprava dodatno aktuelizirati pregovore sa potencijalnim kupcem koji bi privatizirali i ovaj pogon nekad najveće kožarsko-tekstilne kompanije u bivšoj Jugoslaviji.

Potvrio je ovo za bh. novinsku agenciju Patria i generalni direktor KTK Senad Bilalović. On je rekao kako će radnici iz KTK proizvoditi obuću za najrenomiranije evropske kompanije, te da bi tako trebalo ostati dok se ne pojavi kupac koji bi privatizirao ovaj pogon.

"KTK ima prepoznatljiv brend, ali mislim da je u ovom trenutku za kompaniju najbolje rješenje prizvatizacija njenih preostalih pogona. Pokazalo se to i na primjerima privatizacije nekoliko tehnoloških cjelina KTK od strane Preventa. Naši radnici kod novog poslodavca imaju sigurne i redovne plaće", rekao je Bilalović, dodajući da se državna kompanija kakva je KTK teško može nositi na tržištu, ako se uzme u obzir da samo u Visokom radi pet kompanija za preradu kože, sa daleko modernijim pogonima nego što to ima KTK.

Do izbijanja posljednje oružane agresije na BiH 1992. godine KTK je upošljavala više od 3.500 radnika. Rat je kompaniji uzrokovao direktne gubitke koji su prešli 50 miliona KM, nakon čega je kompanija imala male izglede da se oporavi.

Direktor Bilalović objašnjava da je, uz sve ratne probleme koje su zadesili KTK, ali i poratno loše rukovođenje kompanijom, KTK je možda jedna od najuspješnijih privatizacija u Visokom, koja je ispoštovala prava prema skoro svim starim radnicima kompanije.

"Sve radnike koji su stekli uslove uredno smo otpremili u penziju. Dio radnika prešao je u kompaniju Prevent, nakon što je ova kompanija privatizirala neke tehnološke cjeline KTK. Uskoro planiramo uvezati staž za dodatnih oko 150 naših radnika, koji se sada nalaze na birou za zapošljavanje", rekao je Bilalović.

On je dodao da će uložiti maksimalne napore kako bi kompanija ispoštovala prava i za preostalih 150 radnika, odnosno nešto manje od toga, koji su još uvijek uposleni u KTK. Bilalović je također rekao da će nastaviti sa potraživanjem višemilionske imovine KTK koja se nalazi po cijeloj BiH, ali i regionu, piše Patria.

[pirmin]

http://www.maglajinfo.com/vijesti/zdk/s ... braza.html

Svaka cast momak!!!

[putokaz1]

Dobre Vijesti iz BH ,NEMA IH

[nowyouseeme]

http://www.pozitivne.info/bijela-hronik ... sve-place/

[Država]

Pogledajte kako izgleda dionica koja će spojiti Sarajevo s autoputem A1

Piše: N. N.

Izgradnja Sarajevske zaobilaznice na dionici Butila – Briješće – Stup, koja će spojiti Sarajevo s autoputem A1, u punom je jeku. Građevinske radove izvode firme Euro-Asfalt i ŽGP, a trenutno se obavljaju zemljani radovi.











Ova dionica je duga četiri kilometra i spajat će Stupsku petlju s autoputem A1. Radovi obuhvataju izgradnju vijadukta Briješće, završetak ceste, izgradnju kružnog toka Briješće, postavljanje signalizacije i opreme te izgradnju ceste van trase. Ukupna dužina trase je četiri kilometra, a vrijednost radova 23,3 miliona KM.

Trenutno se obavljaju zemljani radovi na mjestu gdje će se graditi rondo. Također, obavljaju se radovi na iskopu temelja za vijadukt, kao i sami betonski radovi na vijaduktu dužine blizu 720 metara.

Izvođači radova će najviše problema imati sa regulacijom saobraćaja s obzirom na to da je magistralni put M17 izuzetno prometan. Trenutno se saobraćaj odvija pod posebnim režimom, a izvođači se nadaju kako neće biti većih obustava.

Kako je ranije najavljeno, uskoro bi mogle biti uvedene i dodatne snage u vidu druge smjene tako da se maksimalno iskoristi građevinska sezona. Radovi bi trebali biti okončani do aprila sljedeće godine.

Završetkom Sarajevske zaobilaznice i Stupske petlje Sarajevo će dobiti modernu saobraćajnicu na zapadnom ulazu u grad.

[Država]

Okončana izgradnja Stupske petlje u Sarajevu

Piše: N. N.

Izgradnja Stupske petlje započeta je još 1970-ih, a prije dvije godine započeta je druga faza izgradnje. Konačno, ovih dana privodi se kraju izgradnja rampe iz pravca Rajlovca prema Mostaru, čime je, skoro četiri decenije poslije, okončana izgradnja Stupske petlje.











Prije početka radova Stupska petlja je imala dvije ceste s dvije saobraćajne trake i preko nje se odvijala većina tranzitnog saobraćaja prema jugu Bosne i Hercegovine. Okončanim radovima izgrađen je još jedan vijadukt, po dvije saobraćajne trake iz pravca Briješće – Trnovo, te dvije trake za pravac od Međunarodnog aerodroma Sarajevo prema Briješću. Uz dvije postojeće rampe izgrađene su i dvije nove: iz pravca aerodroma prema gradu i iz pravca Rajlovca prema Ilidži.

Također, izgrađeni su i pothodnici za pješake, što je dodatno ubrzalo saobraćaj iz pravca grada prema Ilidži, ali i povećalo sigurnost svih učesnika u saobraćaju, posebno pješaka.

Dužina cijele trase iznosi 3.860 metara, a vrijednost radova na izgradnji procijenjena je na 30 miliona KM. Sredstva su osigurana kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Najveći problem prilikom priprema za radove na Stupskoj petlji bilo je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. S obzirom na to da se petlja nalazi u užoj gradskoj zoni, te zbog neadekvatnog zakona o eksproprijaciji, troškovi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa iznosili su blizu 9 miliona KM, dok su svi građevinski radovi koštali blizu 22 miliona KM.

Ukupna površina eksproprijacije iznosi 87.000 metara kvadratnih. Zbog radova na Stupskoj petlji je u toku procesa eksproprijacije preseljeno sedam domaćinstava i desetak manjih poslovnih objekata.

Najveći problem predstavljala je izgradnja rampe iz pravca Rajlovca prema Ilidži. Radovi su kasnili zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, a prilikom izgradnje morao je biti uklonjen i salon namještaja. Prije završetka izgradnje rampe prema Mostaru, saobraćaj je privremeno usmjeravan kroz ulicu Hifzi Bjelevca. Za Klix.ba je potvrđeno da je sada saobraćaj normalizovan.

Dovršetkom ove rampe okončana je izgradnja Stupske petlje, jednog od najvećih objekata ovog tipa u BiH.

[Država]

Autoput kroz BiH: Nove dionice u 2015. godini uz investicije od pola milijarde KM

Piše: Am. Dž.

Javno preduzeće Autoceste FBiH je osiguralo pola milijarde KM za novi investicioni ciklus gradnje 20 km autoceste koji treba početi u 2015. godini, potvrđeno je za Klix.ba u ovom preduzeću.




"Ovo je veoma važno radi kontinuiteta izgradnje. Radi se o dvije dionice. Za dionicu Počitelj - Međugorje, dužine 11 km, osigurano je 100 miliona eura od Evropske investicijske banke (EIB). Radi se o veoma povoljnoj kreditnoj liniji namijenjenoj za infrastrukturne projekte sa rokom otplate 25 godina, pet godina greis perioda i kamatom nižom od 1 posto", navode iz JP Autoceste FBiH.

Najinteresantniji objekat na dionici Počitelj - Međugorje bit će most Počitelj, najduži most na Koridoru 5C. Njegova dužina će biti 945 metara i maksimalna visina iznad tla 100 metara, s monolitnim stubovima te rasponskom konstrukcijom među stubovima od 147 metara. Gradit će se istom tehnologijom kao i most Studenčica dug 500 metara.

Ostali značajniji objekti koji će se graditi na ovoj dionici su: dvocijevni tunel (1.200 metara), petlja Počitelj, naplatno mjesto Počitelj, priključak na magistralnu cestu M-17, tri vijadukta, tri potputnjaka i jedan nadvožnjak.

"U toku je evaluacija ponuda, a slijedi raspisivanje tendera. Predviđamo početak radova za novih 11 kilometara autoceste na jug na ljeto ove godine. Rok za izgradnju je 30 mjeseci od potpisivanja ugovora. Sredstva su osigurana od EIB-a u iznosu od 100 miliona eura", navode iz JP Autoceste FBiH.

Naglašavaju da će novi kilometri na jugu biti od velikog značaja za turizam i privredu.

"Pozitivni efekti će se ogledati u spoju Počitelja i Međugorja, a i Mostar će se približiti regionalnim centrima u susjednoj Hrvatskoj i drugim zemljama EU", napominju iz JP Autoceste FBiH.

Za dionicu Zenica jug – Zenica sjever (dužine 10 km) su osigurana sredstva od OFID fonda u iznosu 60 miliona eura te 30 miliona eura od Kuvajtskog fonda za obnovu i razvoj.

"Na jednom od dva lota na ovoj dionici radovi su već počeli. U toku je procedura verifikacije još 50 miliona eura potrebnih za završetak 9 kilometara dionice Zenica jug - Zenica sjever zajedno sa mostom koji će povezati zeničku gradsku zaobilaznicu s autocestom", ističu iz JP Autoceste FBiH.

Sredstva su ranije dogovorena sa Kuvajtskim fondom za obnovu i razvoj i potrebna su u 2017. godini.

"Radi optimizacije cash flow preduzeća ova procedura je pokrenuta tek nedavno. S druge strane JP Autoceste FBiH je u trogodišnjem planu poslovanja dobilo odobrenje Vlade Federacije BiH za dalje aktivnosti na izgradnji autoceste na Kordoru 5C kroz dva načina", navode iz JP Autoceste FBiH.

Prvi model podrazumijeva nastavak gradnje kroz dalju saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama.

"Radi se o korištenju dugoročnih infrastrukturnih sredstava sa veoma povoljnim rokovima otplate i kamatom. Za ovaj model je potrebno osigurati dodatne prihode za JP Autoceste FBiH. S tim u vezi je prošle godine usaglašeno povećanje akcize za izgradnju autoceste sa Međunarodnim monetarnim fondom. Ovim potezom bi se visina akcize izjednačila sa zemljama u regiji, što bi preduzeću omogućilo dodatnih 1,2 milijarde KM za gradnju. Planirano je da se ova sredstva usmjere za gradnju autoceste prema Jadranskoj obali", naglašavaju iz JP Autoceste FBiH.

Drugi model je gradnja putem koncesije. Modelom "dizajniraj - finansiraj - izgradi - upravljaj i vrati naručiocu", na 25 godina je predviđena gradnja prema sjeveru zemlje.

"JP Autoceste FBiH je pripremilo svu dokumentaciju za gradnju dionice Žepče - Doboj u dužini od 38 km. Sva potrebna dokumentacija za raspisivanje tendera je urađena u saradnji sa konsultantom IFC (Međunarodna finansijska korporacija, članica Svjetske banke) i spremna je za dalju proceduru, odnosno tenderski postupak odabira koncesionara. Kombinacijom ova dva modela moguće je u vrlo kratkom periodu izgraditi novih 120 kilometara autoceste čime bi saobraćajna struktura i generalna slika Bosne i Hercegovine poprimila sasvim drugu dimenziju", navode iz JP Autoceste FBiH.

Za ovu godinu planirane su aktivnosti i na dionici Počitelj – Buna. Za poddionicu dugu 9 kilometara postoji interes finansijskih institucija.

"Završen je glavni projekat. Procijenjena vrijednost radova iznosi 50 miliona eura. Što se tiče dionice Konjic – Mostar sjever, JP Autoceste FBiH je optimizaciju trase predložilo Vladi FBiH, koja je u julu prošle godine usvojila ovaj prijedlog i dala zeleno svjetlo za izradu novog idejnog projekta koji je u toku. Nova varijanta ove dionice koja prolaz kroz Prenj omogućava potpuno drugačiji scenarij razvoja Koridora 5C uvažavajući limitirane kapacitete Federacije BiH za dalje zaduživanje i čini dionicu prihvatljivijom za moguće finansijere. Optimizacijom trase petlja Jablanica je udaljena svega 7 kilometara više nego je to predviđeno prvobitnim Idejnim projektom, a predloženim saobraćajnim rješenjima ispoštovat će se potrebe lokalnog stanovništva. Varijantom kroz Prenj, odnosno pomjeranjem trase istočno na cijelom potezu od Bradine do Mostara, skraćuje se trasa za 18 kilometara i ostvaruje se ušteda od 309 miliona eura", zaključili su iz JP Autoceste FBiH.

[Država]

Na Čengić Vili otvoreno novoizgrađeno dječije igralište



Općinski načelnik Nedžad Koldžo otvorio igralište kojim su značajno obogaćeni zabavno-rekreativni sadržaji za građane Općine Novo Sarajevo.

Općinski načelnik Nedžad Koldžo otvorio je, zajedno sa učenicima osnovne škole "Čengić Vila I", 14. maja ove godine novoizgrađeno dječije igralište u ulici Džemala Bijedića bb.

Igralište, kojim su značajno obogaćeni zabavno-rekreativni sadržaji za građane, površine je 405 m2 i opremljeno je sa rekvizitima za igru djece i dvije fitnes sprave za odrasle.

Radove na izgradnji igrališta izvodila je firma "Babel“ iz Sarajeva, a Općina Novo Sarajevo je za ove namjene iz Budžeta izdvojila 65.000 KM.

[Država]

Industrija tekstila bilježi rast: Najviše smo izvozili u Italiju i Njemačku



Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini, prema raspoloživim podacima, u prvom kvartalu 2015. godine, u odnosu na isti period 2014. godine, bilježi pozitivne rezultate.

Uvoz ove industrijske grane je u prvom kvartalu ove godine iznosio 430.977.524 KM i manji je za 0,4 % ili 1.727.276 KM u odnosu na isti period prošle godine, dok je izvoz iznosio 319.136.362 KM i povećan je za 6,06% ili 18.232.592 KM. Pokrivenost uvoza izvozom u prvom tromjesečju 2014. godine iznosila je 69,54 %, a u istom periodu 2015. godine povećana je na 74,05%.

Najznačajniji partneri u uvozu u prvom tromjesečju 2015. godine bili su: Italija (96,7 mil.KM), Njemačka (68,3 mil.KM), Turska (32,4 mil.KM), Srbija (14,9 mil.KM) i Slovenija (8,6 mil.KM).

Najznačajniji uvozni proizvodi u prvom tromjesečju 2015. godine:

TG 64 – obuća cca 92 miliona KM

TG 41 – sirova, sitna i krupna koža cca 76,4 miliona KM

TG 62 – odjeća i pribor za odjeću osim pletenih ili kukičanih cca 42,6 miliona KM

TG 59 – tekstilne tkanine cca 41,4 miliona KM

TG 61 – odjeća i pribor za odjeću, pleteni ili kukičani cca 32,2 miliona KM

Najznačajniji partneri u izvozu u prvom tromjesečju 2015. godine bili su: Italija (116,7 mil.KM), Njemačka (62,6 mil.KM), Austrija (43,9 mil.KM), Slovenija (15 mil.KM) i Francuska (8,6 mil.KM).

Najznačajniji izvozni proizvodi u prvom tromjesečju 2015. godine:

TG 64 – obuća cca 160,9 miliona KM

TG 62 – odjeća i pribor za odjeću osim pletenih ili kukičanih cca 61,7 miliona KM

TG 61 – odjeća i pribor za odjeću, pleteni ili kukičani cca 29,6 miliona KM

TG 41 – sirova, sitna i krupna koža cca 23,3 miliona KM

TG 42 – proizvodi od kože cca 12,3 miliona KM

Vanjskotrgovinska razmjena industrije T.O.K.O. po tarifnim grupama, I-III 2014. /2015.

Poznato je da ovaj sektor u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju, iskustvo, kvalificiranu radnu snagu, dobar međunarodni ugled, ali i mogućnost daljeg proširenja proizvodnih kapaciteta i dovoljno prostora za unapređenje na proizvodnom planu. Iskusna i kvalificirana radna snaga, blizina tržišta zapadne i istočne Evrope, kratki rokovi isporuke, duga tradicija i know how – sve su to potencijali koji privlače međunarodne kompanije i investiture da dio svog poslovanja prebace u našu zemlju i povjere proizvodnju domaćim kompanijama.

Kao značajan segment prerađivačkog sektora, ovo je radno intenzivna i nisko akumulativna grana industrije koja zapošljava pretežno žensku radnu snagu te na taj način doprinosi ublažavanju problema nezaposlenosti, iako su prosječne plate u ovom sektoru najniže u odnosu na ostale prerađivačke grane industrije.

Proizvodnja je uglavnom bazirana na “lohn” poslovima za inostrane partnere (usluge šivanja, krojenja, dorade, montaže) sa vrlo malim učešćem izrade vlastitih proizvoda i najvećim dijelom je organizovana u malim i srednjim preduzećima (50 do 200 uposlenika) sa različitom prostornom disperzijom proizvodnih kapaciteta.

Međutim, i pored toga, što je uvozno zavisna u smislu uvoza repromaterijala koji se uglavnom ne proizvode u Bosni i Hercegovini, te iako dominantno mjesto zauzima unutrašnja dorada i obrada odnosno “lohn” poslovi, ova grana privrede već nekoliko godina uzastopno bilježi veoma dobre izvozne rezultate, pa je u ukupnoj vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni BiH, industrija tekstila, odjeće, kože i obuće značajno zastupljena.

[nowyouseeme]

Ništa pretjerano... Ali humanost pa makar i simbolična.

Za pomoć Nepalu: Mostarci pojeli 3.000 porcija vojničkog graha
http://www.klix.ba/vijesti/bih/za-pomoc ... /150517059

-Oružane snage Bosne i Hercegovine pripremile su danas 3.000 porcija vojničkog graha koji su volonteri i franjevačka mladež iz Mostara dijelili građanima Mostara po simboličnim cijenama.


Sva prikupljena sredstva namijenjena su za pomoć ugroženim stanovnicima Nepala koje je nedavno pogodio zemljotres.
Na humanitarnu akciju pod nazivom "Nepalci su i naši prijatelji", koju su organizirali Oružane snage BiH i Franjevački samostan Svetog Petra i Pavla u Mostaru odazvao se veliki broj građana, a najbolji pokazatelj toga je da je samo u prvih sat vremena podijeljeno preko 400 porcija graha.
"Nikad nećemo saznati broj žrtava u Nepalu. Svaka katastrofa koja se dogodi u svijetu je i naša katastrofa. Možda izgleda da je Nepal daleko, ali ti ljudi nam moraju biti bliski, osobito u ovakvim teškim situacijama. Ova akcija može više značiti nama nego samim Nepalcima, kroz njegu duha solidarnosti i duha empatije", kazao je gvardijana Franjevačkog samostana Sv. Petra i Pavla fra Iko Skoko.
Oduševljenje humanitarnom akcijom, ali i vojničkim grahom, nisu skrivali mnogi građani Mostara koji su se danas zatekli na mostarskoj šetnici i svojim dobrovoljnim prilozima pomogli ugrožene stanovnike Nepala.
Grah se danas dijelio i kod zvonika Franjevačkog samostana, gdje je najveća frekvencija turista koji ovih dana masovno posjećuju Mostar.

Cijena porcije vojničkog graha nije bila određena nego dobrovoljna, a jelo se bez ikakve naknade dijelilo i mostarskim beskućnicima kojih je nažalost svakim danom sve više.
Sav prikupljeni prihod putem Humanitarne organizacije Caritas bit će proslijeđen žrtvama Nepala.
"Iskreno se nadamo da će biti još akcija i da će nam se na sličnim projektima pridružiti i ostali humanisti", kazali su nam na kraju organizatori ove današnje humanitarne akcije.

[archi_a]

http://www.avaz.ba/clanak/178807/heroj- ... -himne-bih

[Država]

Rast izvoza, pad uvoza i smanjenje trgovinskog deficita

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine primilo je k znanju Analizu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH za prva tri mjeseca 2015. godine, u kojoj se navodi da je u ovom periodu došlo do rasta izvoza, pada uvoza i smanjenja trgovinskog deficita, koji iznosi 1,44 milijarde KM, i smanjen je za 122,15 miliona KM u odnosu na isti period 2014. godine.

Prema analizi Ministarstva u prva tri mjeseca ove godine uvezeno je robe u vrijednosti od 3,56 milijardi KM, što je za 1,85 posto manje u odnosu na prvo tromjesečje prethodne godine, a istovremeno, ukupan izvoz iznosio je 2,12 milijardi KM, što predstavlja rast za 54,89 miliona KM ili 2,66 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Tako je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 59,47 posto, što je za 2,62 posto više u odnosu na isti period prošle godine, saopćeno je nakon sjednice Vijeća ministara BiH.
Evropska unija je i dalje bh. glavni vanjskotrgovinski partner, tako da u ukupnom obimu robne razmjene EU učestvuje sa 64,03 posto, a slijede zemlje potpisnice sporazuma "CEFTA 2006" s 13,26 posto, dok se 22,71 posto odnosi na ostale zemlje.

BiH je u prva tri mjeseca ove godine najviše izvozila u Njemačku, Italiju, Hrvatsku te Srbiju, a zabilježen je rast izvoza u Republiku Tursku od 73,05 posto u odnosu na isti period 2014. godine.

Istovremeno se najviše uvozilo iz Njemačke, Italije, Srbije, Hrvatske, Kine i Rusije te je BiH imala najveći deficit u ovom periodu s Kinom, Rusijom, Srbijom i Hrvatskom.

U prva tri mjeseci ove godine najviše su se izvozili aluminij, električna energija, automobilska sjedala, obuća s vanjskim đonovima od gume, plastike i kože te suncokretovo ulje, kukuruz, topla valjana žica od željeza ili nelegiranog čelika - izolirana žica, a porastao je i izvoz poljoprivrednih proizvoda za 29,06 posto.

Najviše su se uvozila naftna ulja, osim sirovih, te lični automobili i nafta, stoji u informaciji Ministarstva.

[Silent.Hunter]

Mesna industrija “Bajra” u Kaknju će graditi proizvodne pogone

Nakon početka pripremnih radova za izgradnju fabrike za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla u koju će zagrebačka “Agroproteinka” investirati 20 miliona KM, nakon izgradnje fabrike madraca, nakon najave izgradnje tri nova proizvodna pogona na lokaciji Poduzetničke zone “Vrtlište”, u Kakanj stiže još jedna investicija teška 50 miliona KM.
Mesna industrija “Bajra” Travnik dolazi u Kakanj gdje će graditi svoje proizvodne pogone, što će donijeti veliki broj radnih mjesta.
“Mesnu industriju Bajra smo zaista srdačno primili u Kaknju, a ovo je prilika da im još jednom zaželimo dobrodošlicu. Drago nam je da smo dio tima ovog investitora jer, podsjećam, naše opredjeljenje je da uvijek i u svakoj prilici budemo na usluzi investitorima, da umjesto njih rješavamo administrativne poslove, da rješavamo procedure, da im konstantno obezbjeđujemo pogodnosti za investiranje, da im nudimo olakšice… Pozivam i druge investitore da dođu u Kakanj, naša vrata su za investitore uvijek otvorena bez potrebe za protokolarnim najavama i sl. U slučaju dolaska investitora ja i moji saradnici odgađamo sve druge obaveze, lično učestvujemo, i ja i moji saradnici iz Službe za privredu, u pribavljanju odobrenja i druge dokumentacije koja je potreba za realizaciju investicije”, rekao je načelnik Općine Kakanj Nermin Mandra.

http://kakanj.com.ba/v4/nakon-investici ... ne-pogone/