Forum Klix.ba

ljubav_aha wrote:

specijala wrote: Podzemni aerodrom „Željava“ sve do 1992. godine bio je najmoćnija vojna baza u tadašnjoj SFRJ, a zasigurno i na cijelom evropskom kontinentu.

zasto je bio najmocnija

jefferson wrote:

ljubav_aha wrote:

specijala wrote: Podzemni aerodrom „Željava“ sve do 1992. godine bio je najmoćnija vojna baza u tadašnjoj SFRJ, a zasigurno i na cijelom evropskom kontinentu.

zasto je bio najmocnija

Pa ono "mocno" izgledala

jefferson wrote:

ljubav_aha wrote:

specijala wrote: Podzemni aerodrom „Željava“ sve do 1992. godine bio je najmoćnija vojna baza u tadašnjoj SFRJ, a zasigurno i na cijelom evropskom kontinentu.

zasto je bio najmocnija

Pa ono "mocno" izgledala

Construction of Airbase Zeljava begins in 1948, searching for micro-location and positioning this huge airport complex. Construction and developing continued until 1968 and that year was considered as ending of construction. Same year, from military airport Pleso near Zagreb (Capital of Croatia) flew whole 117th Fighter Aviation Regiment to Zeljava Airbase near Bihac, Bosnia and Herzegovina.

Concrete building of airbase Zeljava started 1956, but it was in use since 1968 before it was finished because of Soviet invasion on Czechoslovakia. Construction works were continued until 1978. Confidently, it is known that airbase Zeljava was financed by World Bank resources that was previously approved for building motorways in Socialist Federal Republic of Yugoslavia. Construction works were about 4 billion US.

The largest parts of construction were done by Construction Firm “PLANUM” from Belgrade (capital of Serbia and ex-SFRJ) which was than and still is a military construction company. They worked together with their co-operant such as Construction Firm “TEMPO” from Zagreb and Construction Firm “POMGRAM” from Split (Croatia). Military Postal Code for Airbase Zeljava was 4868 which symbolized beginning of the first constructional works (1948) and letting it into function (1968). During constructions, underground complex had official code name “Object 505” and after completion code name was changed into “KLEK”.

After 24 years in fully function and use by Yugoslavian Air Forces, in 1992 this airbase complex were destroyed with 56 tones of explosive which detonations lasts about two days.

specijala wrote:Podzemni aerodrom „Željava“ sve do 1992. godine bio je najmoćnija vojna baza u tadašnjoj SFRJ, a zasigurno i na cijelom evropskom kontinentu.

ljubav_aha wrote:zasto je bio najmocnija

jefferson wrote:Pa ono "mocno" izgledala

ljubav_aha wrote:upravo tako,akcenAt na >izgled<

poznanik wrote:

specijala wrote:Podzemni aerodrom „Željava“ sve do 1992. godine bio je najmoćnija vojna baza u tadašnjoj SFRJ, a zasigurno i na cijelom evropskom kontinentu.

ljubav_aha wrote:zasto je bio najmocnija

jefferson wrote:Pa ono "mocno" izgledala

ljubav_aha wrote:upravo tako,akcenAt na >izgled<

Ovo je jedan od oblika "američke iskompleksiranosti" Čudo jedno kako ljudi, čim udahnu američki vazduh, započnu pljuvanje po drugom, a sve američko u nebo uzdižu K'o da im neko plaća za to, ili se plaše da će ih vratiti nazad, pa moraju...

Kako se u nas, u narodu, nazivaju ovakve osobe, ovakvih ljudskih osobina?

umirovljeni pilot mr. Tino Jelavić, iz njegovog komentara Polemosa, broj 3. iz 2003. gdje je obrađivano “Jedinstvo”:

“Sukladno tome pad Beograda i Zagreba mjerio bi se u satima, a lovačko zrakoplovstvo postojalo bi maksimalno tjedan dana.” Ne zaboravimo pritom da je to uključivalo i dva puka lovačkih aviona ukopanih u Plješivici i na Slatini, a koji su doslovno mogli preživjeti izravni pogodak taktičkog nuklearnog projektila. Stoga su sa završetkom operacije “Allied Force” Amerikanci bili nemalo iznenađeni, jer je iz potkopa tog najžešće napadanog aerodroma pored Prištine izletjelo 18 lovaca MiG-21.

Stoga je bilo potpuno neisplativo i protivno zdravoj logici ulagati u razvoj vlastitog lovačkog zrakoplova. Drugim rječima utući milijarde dolara u oružni sustav koji će u slučaju sovjetskog napada trajati najviše tjedan dana. Međutim, SFRJ je trebala lovačko-bombarderske i jurišne zrakoplove, koji su trebali usporavati napredovanje oklopnih armija. Isto tako nakon pada većih gradova oni su morali biti sposobni djelovati s nepripremljenih uzletišta u “bastionu” kao što su ravni dijelovi vijugavih bosanskih i ličkih cesta te hercegovački pašnjaci. U tu svrhu na Galeba i Jastreba su se mogle montirati i startne rakete za skraćivanje dužine polijetanja. No, usprkos svemu tome u slučaju napada s istoka, Jugoslavensko RV i PVO generalno bi prestalo postojati unutar mjesec dana. Znači može se zaključiti kako tadašnji oslonac zasigurno nije bio “zastarjeli” lovac MiG-21, pa ni LBA koju je činila cijela lepeza jurišnika od Kraguja do Orla. Glavni oslonac SFRJ nije uopće bilo ratno zrakoplovstvo, već TO u kombinaciji s ONO i DSZ. Tek prestankom postojanja SSSR-a i nestanka realne prijetnje iz tog pravca, pokrenute su ozbiljnije studije razvoja jednomotornog lovačkog aviona, a koji je u suradnji s Amerikacima na području motora i elektronike trebao biti namjenjen trećim zemljama. No, raspad SFRJ prekinuo je taj projekt poznatiji kao Yu-supersonik ili NA (Novi Avion).

Željava je objekt za koji je vojni vrh išao često u Švedsku kako bi se upoznao sa takvom vrstom objekata, tj. ratnog aerodroma. Ono što su naučili u tim posjetama Švedskoj je i taj disperzivni razmještaj objekata kako zrakoplovstvo nebi bilo ograničeno samo primarnim aerodromima. Tako su vojni aerodromi u ex-Yu imali neku vrstu backupa ukoliko dođe do rata. Neki aerodromi su imali kompletno pričuvne aerodrome (Željava -> Udbina), ili dugačke široke staze prema dijelu baze unutar planine (Željava piste 3, 4, 5, Priština, Podgorica) neki su imali samo pričuvne uzletno/sletne staze na cesti:

- Cerklje ob Krki -> cesta Cerklje ob Krki – Krška Vas i Sajevce – Veliko Mraševo

- Tuzla -> cesta Dubravica

- Rijeka Grobnik – autocesta

- Skopje – Skopski petrovac

dok su neke ceste bile prilično daleko od vojnih aerodroma a služile su u istu svrhu (JNA je pazila o kvaliteti tih cesta i redovno ih održavala i krčila raslinje okolo njih:

- Glamoč

- Kočevo (Prnalija)

Nakon podužeg uvoda dolazimo do pomoćnih vojnih objekata zbog kojih je nastao ovaj članak. Zagreb je imao specifičnu situaciju. Kraj aerodroma Pleso koji je građen 60ih godina, izgrađen je i Zrakoplovno tehnički zavod Zmaj (današnji ZTZ Velika Gorica) kao pomoćna pista. Južno od pomoćne piste je bio nekadašnji aerodrom Kurilovec koji su koristili talijani do 1942. godine a zatim ustaše, domobrani i Nijemci. Taj je aerodrom nekoliko puta bombardiran i JNA je smatrala da aerodrom nije na dobroj poziciji. Od tog aerodroma su ostali bunkeri za avione koje je JNA dodatno ojačala i izgradila vojarnu na mjestu nekadašnje. Između bunkera postoji cesta (koja je sada obrasla raslinjem) kojom su bez problema mogli rulati avioni. Udaljeni dio vojarne (vjerojatno za smještaj ustaških činovnika) je predan Velikoj Gorici i tamo se danas nalazi sajmište.

Nekadašnji aerodrom je smješten na području Kurilovca, gdje je izgrađena vojarna i 4 bunkera za avione. Vojarna je iseljena 2007. godine i cijelo to područje je MORH proglasio neperspektivnim te dao u nekakav državni fond za raspolaganje državnom imovinom koji onda te objekte prodaje/iznajmljuje. Kad se uključi timeline u Google earthu, može se vidjeti kako se mijenjalo to područje. Na najstarijim satelitskim snimkama je vidljivo kako je tamo još 2002. godine bilo vojske. Već na idućim snimkama iz 2006. godine se ne vide vozila u sklopu vojarne.

jefferson wrote:

ljubav_aha wrote:

specijala wrote: Podzemni aerodrom „Željava“ sve do 1992. godine bio je najmoćnija vojna baza u tadašnjoj SFRJ, a zasigurno i na cijelom evropskom kontinentu.

zasto je bio najmocnija

Pa ono "mocno" izgledala

poznanik wrote:

specijala wrote:Podzemni aerodrom „Željava“ sve do 1992. godine bio je najmoćnija vojna baza u tadašnjoj SFRJ, a zasigurno i na cijelom evropskom kontinentu.

ljubav_aha wrote:zasto je bio najmocnija

jefferson wrote:Pa ono "mocno" izgledala

ljubav_aha wrote:upravo tako,akcenAt na >izgled<

Ovo je jedan od oblika "američke iskompleksiranosti" Čudo jedno kako ljudi, čim udahnu američki vazduh, započnu pljuvanje po drugom, a sve američko u nebo uzdižu K'o da im neko plaća za to, ili se plaše da će ih vratiti nazad, pa moraju...

Kako se u nas, u narodu, nazivaju ovakve osobe, ovakvih ljudskih osobina?

helpdesk1 wrote:

zambaklija wrote:a onda poneki piloti su htjeli da nekom imponiraju pa su ponekad letjeli jako nisko,jednom je jedan papajzvan letač tako u niskom letu probio zvučni zid i popucala sva stakla na zgradama,frka živa bila od tada me morio san kako ti avioni bombarduju moj gradić i obistini se bog ti jaan...

Niko nije probijao zvučni zid, ali je zaista jako nisko proletio jedan pilot Bošnjak kada je radio prelet negdje za Srbiju (ustvari je radio prelet iračkog MIG-a koji je bio na Željavi poslije remonta). Tada je naš Bošnjo proletio u ravni svoga balkona pored nebodera u Harmanima .Malo nakon toga je vojska napustila Željavu. Davno je to bilo

jefferson wrote:

poznanik wrote:

specijala wrote:Podzemni aerodrom „Željava“ sve do 1992. godine bio je najmoćnija vojna baza u tadašnjoj SFRJ, a zasigurno i na cijelom evropskom kontinentu.

ljubav_aha wrote:zasto je bio najmocnija

jefferson wrote:Pa ono "mocno" izgledala

ljubav_aha wrote:upravo tako,akcenAt na >izgled<

Ovo je jedan od oblika "američke iskompleksiranosti" Čudo jedno kako ljudi, čim udahnu američki vazduh, započnu pljuvanje po drugom, a sve američko u nebo uzdižu K'o da im neko plaća za to, ili se plaše da će ih vratiti nazad, pa moraju...

Kako se u nas, u narodu, nazivaju ovakve osobe, ovakvih ljudskih osobina?

Mislim nemam rijeci. Jesil ti ikako pokusao da to shvatis kao zajebanciju ili nije usojelo doci do tebe na takav nacin?

ljubav_aha wrote:mene je udsevila "cinjenica" : "zasigurno i na cijelom evropskom kontinentu"

poznanik wrote:

ljubav_aha wrote:mene je udsevila "cinjenica" : "zasigurno i na cijelom evropskom kontinentu"

Ali - šta može biti toliko smiješno u nečijem mišljenju o veličini podzemnog kompleksa "Željava", za koji svi koji iole bolje upoznati s projektom tvrde da je impozantan?

Ili vas dvoje - ti i @jefferson, izrugavajući se i momku koji je to napisao, i veličini podzemnih tunela, smatrate da nije? U najmanju ruku kao da ste osobno vi projektirali kompleks ili učestvovali u njegovoj gradnji, iako sumnjam da ikako i znate gdje se nalazi

Usput, da repliciram i @jeffersonu: u pisanoj korespodenciji, osim arapskog pisma kojim se ovdje služimo, postoje i "smile" način - "pismo", oblik komunikacije, koji dodatno opisuje osjećaje, sarkastične, humorsitične, tužne itd. Da su upotrebljeni neki od "smile" načina izražavanja, i da nisam pročitao kako je napisano - i ja bih zaključio da ste humoristični.
Međutim ova rečenica "zasto je bio najmocnija " ne pokazuje humor ili sarkazam, već pitanje

zambaklija wrote:

helpdesk1 wrote:

zambaklija wrote:a onda poneki piloti su htjeli da nekom imponiraju pa su ponekad letjeli jako nisko,jednom je jedan papajzvan letač tako u niskom letu probio zvučni zid i popucala sva stakla na zgradama,frka živa bila od tada me morio san kako ti avioni bombarduju moj gradić i obistini se bog ti jaan...

Niko nije probijao zvučni zid, ali je zaista jako nisko proletio jedan pilot Bošnjak kada je radio prelet negdje za Srbiju (ustvari je radio prelet iračkog MIG-a koji je bio na Željavi poslije remonta). Tada je naš Bošnjo proletio u ravni svoga balkona pored nebodera u Harmanima .Malo nakon toga je vojska napustila Željavu. Davno je to bilo

eto ja sanjo znam samo ,ima negdje pribilježeno, da su tada pali načelnik opštine i sekretar partije.....zbog žalbi naroda da im se plati...

simpozijum delirijum wrote:izdrzljivost objekata bivse JNA je testirana 1999 napadom na Srbiju
poslije Zeljave najjaci objekat je bio Slatina kod Pristine sto se tice aerodroma i izdrzao je sto jest jest !
meni zacudjujuce , bacili su tada najmodernije 'bunker -buster" bombe i samo je jedna uspjela probiti dio ulaza toga aerodroma , svi Mig-21 su ostali neosteceni kao i vitalne instalacije
Batajnicu kod Beograda su srokali dobro , nije izdrzala , sve su razvalili uspjesno
ali Slatina kod Pristine je izdrzala
i Mig -21 moze postici brzinu na nivou mora ( 0 metara nadmorske visine ) teoretski oko 1400 Km/h , bez podvjesenoga naoruzanja u cistoj konfiguraciji , pod Forsazom i za kratko vrijeme ( oko minut ) kao i vecina borbenih aviona danas
pod borbenim teretom ( osim F-22 Raptora ili B-1 ili B-2 bombardera koje nose oruzje u trupu )
svi borbeni avioni su samo teretne mazge ako ih natovaris ubojnim sredstvima , koji vuku do oko 1100 -1200 Km/H na sat maximum , otprilike , malo brze negoli putnicki avioni
u lovackoj konfiguraciji mogu 'odrati" malo brze ako imaju samo oko 4-6 malih raketa za lovacke napade

Toto wrote: Da je probijao zvucni zid na toj visini udarni talas bi porusio pola Bihaca. Ne bi stradalo samo staklo, vec bi bilo i porusenih objekata. Mogao je proletiti na toj visini ali nikako tom brzinom. Pitanje da li bi MIG 21 mogao uopste probijati zvucni zid na toj visini?

The 51st State wrote:

Jack Be Nimble wrote:Nema potrebe uporedjivati danas sa prosloscu. Amerika je za vrijeme Zeljave usla u Vijetnam, kako su se tamo proveli?

vojnicki, sve i jednu bitku dobili. rat su izgubili kuci od hipika...

simpozijum delirijum wrote:izdrzljivost objekata bivse JNA je testirana 1999 napadom na Srbiju
poslije Zeljave najjaci objekat je bio Slatina kod Pristine sto se tice aerodroma i izdrzao je sto jest jest !
meni zacudjujuce , bacili su tada najmodernije 'bunker -buster" bombe i samo je jedna uspjela probiti dio ulaza toga aerodroma , svi Mig-21 su ostali neosteceni kao i vitalne instalacije
Batajnicu kod Beograda su srokali dobro , nije izdrzala , sve su razvalili uspjesno
ali Slatina kod Pristine je izdrzala
i Mig -21 moze postici brzinu na nivou mora ( 0 metara nadmorske visine ) teoretski oko 1400 Km/h , bez podvjesenoga naoruzanja u cistoj konfiguraciji , pod Forsazom i za kratko vrijeme ( oko minut ) kao i vecina borbenih aviona danas
pod borbenim teretom ( osim F-22 Raptora ili B-1 ili B-2 bombardera koje nose oruzje u trupu )
svi borbeni avioni su samo teretne mazge ako ih natovaris ubojnim sredstvima , koji vuku do oko 1100 -1200 Km/H na sat maximum , otprilike , malo brze negoli putnicki avioni
u lovackoj konfiguraciji mogu 'odrati" malo brze ako imaju samo oko 4-6 malih raketa za lovacke napade

pici wrote:

simpozijum delirijum wrote:izdrzljivost objekata bivse JNA je testirana 1999 napadom na Srbiju
poslije Zeljave najjaci objekat je bio Slatina kod Pristine sto se tice aerodroma i izdrzao je sto jest jest !
meni zacudjujuce , bacili su tada najmodernije 'bunker -buster" bombe i samo je jedna uspjela probiti dio ulaza toga aerodroma , svi Mig-21 su ostali neosteceni kao i vitalne instalacije
Batajnicu kod Beograda su srokali dobro , nije izdrzala , sve su razvalili uspjesno
ali Slatina kod Pristine je izdrzala
i Mig -21 moze postici brzinu na nivou mora ( 0 metara nadmorske visine ) teoretski oko 1400 Km/h , bez podvjesenoga naoruzanja u cistoj konfiguraciji , pod Forsazom i za kratko vrijeme ( oko minut ) kao i vecina borbenih aviona danas
pod borbenim teretom ( osim F-22 Raptora ili B-1 ili B-2 bombardera koje nose oruzje u trupu )
svi borbeni avioni su samo teretne mazge ako ih natovaris ubojnim sredstvima , koji vuku do oko 1100 -1200 Km/H na sat maximum , otprilike , malo brze negoli putnicki avioni
u lovackoj konfiguraciji mogu 'odrati" malo brze ako imaju samo oko 4-6 malih raketa za lovacke napade

bio sam na Slatini i mogu potvrditi da je solidan objekat, kako su nama ondak prezentovali, mogla je izdržat direktušu atomsku... e sad jel istina il nije nejmam pojma al ulazi tj izlazi su bolne tačke tako da je NATO znao da jedino tu ih može onesposobiti...direktno kolko vidim nisu ni pokušali.Ja mislim da je stalo oko 15 do 20 MIG21 aviona i spas su bila velika čelična pokretna vrata na ulazu i izlazu kao i okuke do glavnog hangara...za Željavu sam čuo da su mogli dirktno iz objekta izljetati avioni dok iz Slatine si morao električnim tegljačima do pred ulaz pa onda mali traktor do glavne piste,mada kad je uzbuna mogli su i od ulaza poljetat al to je rijetko...znao je NATO za ovo tako samo je dovoljna jedna na ulaz i imaš začahuren osinjak

Toto wrote:
Da je probijao zvucni zid na toj visini udarni talas bi porusio pola Bihaca. Ne bi stradalo samo staklo, vec bi bilo i porusenih objekata. Mogao je proletiti na toj visini ali nikako tom brzinom. Pitanje da li bi MIG 21 mogao uopste probijati zvucni zid na toj visini?

zambaklija wrote:

Toto wrote:
Da je probijao zvucni zid na toj visini udarni talas bi porusio pola Bihaca. Ne bi stradalo samo staklo, vec bi bilo i porusenih objekata. Mogao je proletiti na toj visini ali nikako tom brzinom. Pitanje da li bi MIG 21 mogao uopste probijati zvucni zid na toj visini?

a joOoj krOolju,hem se neradi o Bihaću hem neznam pod kakvim uslovima se to čini znam da je puklo dobrano,da su se stakla sasula i da sam poprilično dugo imao noćne more zbog toga al' haj nejsi nek ti bidne kako ti veliš

pici wrote:

simpozijum delirijum wrote:izdrzljivost objekata bivse JNA je testirana 1999 napadom na Srbiju
poslije Zeljave najjaci objekat je bio Slatina kod Pristine sto se tice aerodroma i izdrzao je sto jest jest !
meni zacudjujuce , bacili su tada najmodernije 'bunker -buster" bombe i samo je jedna uspjela probiti dio ulaza toga aerodroma , svi Mig-21 su ostali neosteceni kao i vitalne instalacije
Batajnicu kod Beograda su srokali dobro , nije izdrzala , sve su razvalili uspjesno
ali Slatina kod Pristine je izdrzala
i Mig -21 moze postici brzinu na nivou mora ( 0 metara nadmorske visine ) teoretski oko 1400 Km/h , bez podvjesenoga naoruzanja u cistoj konfiguraciji , pod Forsazom i za kratko vrijeme ( oko minut ) kao i vecina borbenih aviona danas
pod borbenim teretom ( osim F-22 Raptora ili B-1 ili B-2 bombardera koje nose oruzje u trupu )
svi borbeni avioni su samo teretne mazge ako ih natovaris ubojnim sredstvima , koji vuku do oko 1100 -1200 Km/H na sat maximum , otprilike , malo brze negoli putnicki avioni
u lovackoj konfiguraciji mogu 'odrati" malo brze ako imaju samo oko 4-6 malih raketa za lovacke napade

bio sam na Slatini i mogu potvrditi da je solidan objekat, kako su nama ondak prezentovali, mogla je izdržat direktušu atomsku... e sad jel istina il nije nejmam pojma al ulazi tj izlazi su bolne tačke tako da je NATO znao da jedino tu ih može onesposobiti...direktno kolko vidim nisu ni pokušali.Ja mislim da je stalo oko 15 do 20 MIG21 aviona i spas su bila velika čelična pokretna vrata na ulazu i izlazu kao i okuke do glavnog hangara...za Željavu sam čuo da su mogli dirktno iz objekta izljetati avioni dok iz Slatine si morao električnim tegljačima do pred ulaz pa onda mali traktor do glavne piste,mada kad je uzbuna mogli su i od ulaza poljetat al to je rijetko...znao je NATO za ovo tako samo je dovoljna jedna na ulaz i imaš začahuren osinjak