Forum Klix.ba

alenalena wrote:

plejka2 wrote:

plain vanilla wrote:u Mostaru zemljotres, u Sarajevu pozar..sta je trece?

smak svita

kad je , da se pripremimo?

cappy_tempo wrote:

alenalena wrote:

plejka2 wrote:
jel guzva na putu do njemacke?

alenalena wrote:

plejka2 wrote:

plain vanilla wrote:u Mostaru zemljotres, u Sarajevu pozar..sta je trece?

smak svita

kad je , da se pripremimo?

plejka2 wrote:

alenalena wrote:

plejka2 wrote: Tesko pitanje,vrag uvjek dolazi ne najavljen

U nasoj regiji su se uvijek desavale stvari od velikog znacaja za covjecanstvo.Zasto onda da taj smak ne krene sa nasih prostora?Ja sam za a ti?

Obuca9 wrote:Damask

cico x wrote:nema veze nargila sa ovim pozarom, varili su se neke cijevi i dotakli plinsku,probili je i nastao je pozar.

prijedlog administratorima-svima koji se zajebavaju na racun ovog pozara uplatiti kartu za banovice u jednom smjeru !!

Mikado wrote:Zbog katastrofalne vlasti Baščaršija je postala ruglo grada. Najbitnije je da niko nije nastradao u današnjem požaru i da je spriječeno stradanje još većeg broja radnji, a na nadležnim je da utvrde i kazne krivce.

headbanger wrote:hajmo smijenit behmena

Pitar sa Kariba wrote:Izgleda nargila, ebo ih nargila i ko je donese na čaršiju.

mrki09 wrote:Maloprije na radiju rekose 7-8 radnji (ili objekata) izgorjelo i isto toliko osteceno. Rece mi kolega koji je slusao pa ne znam jel 100% tacan info.

turquoise wrote:@Mikado

Zasto mislis da je Baščaršija ruglo grada?

Kako je narušen autohtoni duh lokaliteta Baščaršije

I pored očuvane historijske osnove, prepoznatljive urbanističke kompozicije i sačuvanih arhitektonskih oblika, svjedoci smo drastičnih promjena u fizionomiji čaršije danas, posebno u onom segmentu koji zovemo nematerijalnim vrijednostima, vrijednostima koje posjeduje autohtoni duh lokaliteta. Bez pretenzija da damo konačne i cjelovite odgovore, što bi bila tema ozbiljne studije, pomenimo samo neke od najočitijih uzroka. Čaršiju su stoljećima gradili tradicija, kulturna i duhovna tolerancija i prožimanje različitih utjecaja, religija i svjetonazora. Ona je od najstarijih vremena i raskrsnica puteva iz zapadne Evrope prema Bliskom Istoku, iz centralne i sjeverne Evrope prema Mediteranu. Zahvaljujući takvom položaju, na ovom prostoru su se stoljećima preplitale različite kulture, ideologije i civilizacije. Čaršija je sociološki, kulturološki i historijski fenomen. Istaknimo uz to, da je Baščaršija nastala kao poslovni
centar mahala, stambenih jedinica starog Sarajeva, smještenih amfiteatralno po okolnim padinama. Čaršiju je stvorio, razvio i održao određeni mentalitet, isti onaj koji je generisao njeno okruženje, stambene zone grada. Čaršija ne može bez svojih mahala. Promjenom bitnih socioloških i kulturoloških osobenosti mahala, promjenom njene fizionomije, neminovna je bila i promjena mentaliteta i duha čaršije. Proces razaranja specifičnog tkiva mahala odvijao se postepeno, a započeo je još nakon Drugog svjetskog rata i morao se odraziti i na čaršiju. Nakon posljednjeg rata dolazi period snažnih društveno-ekonomskih, kulturnih, socioloških i demografskih promjena, pa je ovaj proces intenziviran, a posljedice su, izmeñu ostalog, permanentna devastacija kulturnohistorijskog i prirodnog naslijeña, kako u mahalama, tako i u poslovnoj jezgri starog grada. Elaborat / Studija „Valorizacija kulturnog naslijeđa na području Baščaršije sa posebnim akcentom na tradicionalne zanate kao elemente autentičnosti ovog područja“. Najozbiljnije promjene uočavamo upravo na objektima koji su osnovni graditeljski element Baščaršije - dućanima i magazama. Dućani su vezivno tkivo izmeñu monumentalnih objekata. Oni su nukleus Bašaršije, koji je formirao njenu prepoznatljivu fizionomiju. Prilikom gradnje dućana, u stara, nazovimo ih „predzakonska“ vremena, kako u mahalama, tako i u čaršiji, poštovan je jedinstveni nepisani zakonski, moralni i kulturni kodeks, u kojem pojedinačni objekat nikad ne ugrožava cjelinu, niti komšiju, niti prolaznike, niti prirodnu okolinu. To je rezultiralo cjelinom u kojoj je svaki dućan na čaršiji imao nešto potpuno svoje, jedinstveno, ali opet usklañeno sa susjednim objektima. Teško je prihvatiti današnje stanje eksterijera i enterijera dućana koji su u posljednjih petnaestak godina, neprimjerenim i nekontrolisanim intervencijama, vrlo često i neadekvatnom namjenom,
izgubili svoje karakteristike i vrijednosti. I pored zakonske regulative koja podržava zaštitu baštine, regulativom koja se odnosi na baštinu, potom regulativom u oblasti prostornog planiranja, pa sve do odredbi krivičnog zakona, koje imaju
za cilj spriječiti uništenje dobara baštine, u praksi ostaju neriješeni problemi neprimjerenih pojedinačnih intervencija na objektima u zoni sarajevske čaršije, posebno dućanima. To je dovelo do devastacije, kako pojedinačnih dobara baštine, tako i izuzetno vrijednih uličnih cjelina. Pravovremeno uočene bespravne intervencije ostaju nesankcionirane, pa „divlje“ intervencije postaju pravilo ponašanja, kako za pojedince, tako i za nadležne općinske službe, kao neposrednu izvršnu vlast. Urbanistička degradacija dućana, praćena je još više degradacijom u smislu ponude i asortimana onoga što čaršija nudi. Na Baščaršiji se uvijek prodavalo najbolje: najbolja svila, najbolji bakar, najbolja koža. Danas se u dućanima teško mogu pronaći originalni proizvodi sarajevskih zanatlija, autentični suveniri. Izlozi su pretrpani robom sumnjivog kvaliteta, a čaršija sve više postaje tržište marginalnih stvari sa ruba kulturne dekadencije, predmeta i robe bez autohtonog duha i sadržaja, koje možemo kupiti na svim tačkama svijeta. Stari zanati, karakteristični za orijentalne čaršije, već su odavno izgubili bitku pred ekspanzijom trgovine novog vremena, na njih nas danas sjećaju tek sačuvani nazivi ulica: Bravadžiluk, Sarači (kožari, remenari, specijalizirani za izradu konjske opreme), Kazandžiluk (prerada bakra), Sagrdžije (kožari specijalizirani za preradu goveñe kože), Kundurdžiluk (cipelari), Samardžije (zanatlije koji prave samare), Kujundžiluk (zlatari), Mlini, Mudželiti (knjigovezačke radnje), Aščiluk (kuhari), Kovači, Kazazi (zanatlije koji izrañuju svilene i pamučne ukrase), Halači (prerada pamuka), Čizmedžiluk (čizmari), Čurčiluk (krznari)... Sada u Saračima nema nijednog remenara, sarača - proizvoñača konjske opreme. Rukotvorine sarajevskih zanatlija nestale su sa ćepenaka. Nova vremena ugušila su stare zanate i naselila su u stare ulice nebrojene ugostitelje, tek pokojeg krojača i cvjećara, a ponajviše trgovce koji trguju svim i svačim. Čizmedžija, kojih je bilo na stotine, više nema u Čizmedžiluk ulici, a grnčari danas nemaju radnju u čaršiji, pa tave i lonce za "bosanski lonac" i šiš-ćevap prodaju sa tezgi, najviše uz cestu, van grada. Tek ponegdje se još uvijek mogu naći radionice i dućani u kojima se proizvode rukotvorine od metala, kamena, drveta, stakla, kože, vune i tekstila ... U Kazandžiluku i danas poneki majstor u bakru stvara zanatski i umjetni vrijedne predmete, koji u Evropi i svijetu, kao dio naše tradicije, predstavljaju simbol prave bosanske kahve. To je valjda i jedina ulica koja je ostala zanatski kompaktna gotovo pet stoljeća. Ovo je možda i najbolji primjer kako stari zanati, shvaćeni u širem i osavremenjenom smislu, mogu postati atraktivni današnjem stanovniku i današnjem posjetiocu grada, shvatajući da je Baščaršija živi dio grada, koji je uvijek i za svako vrijeme bio odraz savremenih životnih tokova. Zato svaku inicijativu za oživljavanje starih zanata i pronalaženje njihove savremene namjene, vidimo kao doprinos očuvanju autentičnog duha čaršije i njene fizionomije određene specifičnim elementima arhitekture i pejzaža, ali i onim nematerijalnim vrijednostima koji nosi autohtoni duh lokaliteta, determiniran tragovima raznih kultura i njihovim svojevrsnim uklapanjem u promjenjivi, ali vječno harmonični sklop.

ins wrote:

Cuj ruglo grada?!

Bascarsija u svojoj istoriji nikad bolje nije izgledala, bolje sada izgleda nego za onih 15 dana ZOI 84...

Mikado wrote:

turquoise wrote:@Mikado

Zasto mislis da je Baščaršija ruglo grada?

Zbog kafana i mnogih drugih radnji kojim tu nije mjesto.