U vise navrata na ovom forumu i temi sam postavio linkove za dvije, tri domace poljoprivredne zadruge koje praktikuju uspjesan model organizovanja poljoprivredne proizvodnje u seoskim zajednicama BiH.
Nadam se da mi modreacija nece zamjeriti sto cu promovisati jedan privredni subjekt. Oni to zavredjuju, jer su mozda nabolji primjer za sve o cemu se pise na temi.
Radi se o zadruzi PZ Dubrave, lociranoj u Domanovicima, koja djeluje na Dubravskom platou, na tri opstine: Capljina, Stolac i Mostar .
Slike u prethodnom postu su vecinom iz te zadruge.
http://www.pz-dubrave.com/index.html
Zadrugu su osnovali povratnici 1999 godine i poceli su kao humanitarni projekat sa ciljem samoodrzivosti povratka prognanih iz dubravskog kraja.
Danas su mozda najveca zadruga u BiH sa oko 150 kooperanata i oko 800 clanova, sto znaci da je cine familije iz seoskih zajednica, koje zive na prostoru od oko 500 km2-kolika je visoravan.
Do sada je zadruga razvila sljedece kapacitete:
-500 m2 prostornih kapaciteta
- hladnjaca (200m3);
-linije sa masinama za sortiranje, kalibriranje i pakovanje svjezag voca i povrca..
Od 2005 zadruga posjeduje HACCP certifikat kojim se i McDonalds hvali.
PZ Dubrve ima dugogodisnji ugovor sa norveskom firmom COOP za plasman krompira i nektarina za norvesko trziste. Proizvode isporucuje za merkator.
Zadruga ima sopstvenu mikrokreditno udruzenje za kreditiranje svojih clanova.
Zadruga je u fazi realizacije projekta ambalažnog servisa za sve tipove ambalaže (karton, drvo i plastika) na prostoru Dubravske visoravni, koja ce rijesiti jedan od velikih problema pri plasmanu poljoprivrednih proizvoda..
Mislim da zadruga radi na tome da razvije sopstvenu maloprodaju, sto bi bio vrhunac uspjeha ovog modela.
Tek onog momenta kada put od njive do trpeze bude u organizaciji zadrugara moze se govoriti o samoodrzivosti, maksimalnoj profitabilnosti, rentabilnosti ovakvog oblika poduzetnistva.
Zadruga osim kooperanata ima 5 uposlenih, registrovan je privredni subjekt sa svim pravima i obavezama. Pokretanjem ambalaznog, distributivnog centra i maloprodaje broj stalno uposlenih se moze utrostruciti.
Zadruga ima odlicnu saradnju sa domacim visokoskolskim ustanovama. Zadrugom upravljaju viskoobrazovani kadrovi, a takvih ima i medju kooperantima.
Mislim da je ovo jedan od najboljih modela organizaovanja malih poljoprivrednih proizvodjaca i osnov za privredni razvoj seoskih zajednica u BiH.
Kada se izvrsi dekompozicija ovoga modela po dubini tj. "od njive do trpeze", model ce se moci razvijati i po sirini, tj zadruga bi mogla razvijati preradjivacke kapacitet na bazi sopstvenih sirovina (organic suseno voce i povrce). To ce povecati uposlenost zadruznih kapaciteta, otvaranje novih radnih mjesta itd. Zadruga moze biti generator razvoja Dubravske visoravni koja ima oko 180 000 duluma obradivog zemljista.
Pored ove zadruge na istoj visoravni ili u komsiluku djeluje jos nekoliko slicnih zadruga koje su umrezene i mogu biti nosioci privrednog razvoja, ne samo seoskih zajednica sa Dubravkske visoravni vec dati snazan doprinos razvoju urbanih zajednica koje gravitiraju visoravni Stolac, Capljina, Mostar.
Na Domanovicima djeluje i vinski podrum iz kojeg je vino islo na carske dvorove a tu se proizvodi sampanjac DOMANO za sada prvi i jedini sampanjac u BiH. Zilavka i Blatina su vina koja su brendirana i usla u sve vinske karte svijeta prije cetrdesetak godina.
Dubravska visoravan ima izvanrednu mogucnost za ravoj industrija ljekobilja, industrije organic kozmetickih preparata i stacionarnog pcelarstva.
Pocitelj za koji se moze reci da je prijestolnica Dubravske visoravni moze biti znacajna veza ovih poljoprivrednih resursa sa turistickom industrijom.
Malo je poznato da preko Dubrava vodi stari rimski put iz Mogorjela /Capljina/ prema unutrasnjosti BiH ciji ostatci i danas postoje.
Na Dubravksoj visoravni su jos Radimalja - bogumiska nekropola, Daorson ilirski grad. To su izvanradne turisticke destinacije.
Velika razudjenost seoskih zajednica i dobra povezanost putevima od rimskih makadama do dobrih asfalta su izvanredni resursi za seoski turizam, rekreacioni biciklizam, vinske rute, prehrambeni i gastronomski turizam.
IZ izlozenog se vidi da se ne moze reci da se u BiH nista ne radi, da smo zatucani i nesposobni.
