torcida wrote:Agic Nurija wrote:Ima samo jedna Bosna ( i Hercegovina) , bila, jeste i opstaje kroz slijedeće milenije evropske i svjetske historije....i naravno u Bosni (i Hercegovini) uvijek jedan te isti, BHS Narod, tačka!!

29.
ENCYCLOPÄDIE der WISSENSCHAFTEN und KUNSTE
Zwölfter Theil
LEIPZIG 1824
S. 69-71
BOSNA (Bosnien), Ejalet und das westliche Gränzland der europäischen Türkei, hat seinen Namen vom Fluss Bosna der es in der Mitte durchfliesst.....
......Die Zahl der Einwohner wird gewöhnlich zu 850.000 Selen angegeben. Sie bestehen aus Bosniaken, zwischen dem Verbas und der Drinna; Serben im Sanschak Novibasar und auf der Ostseite der Drinna; Kroaten zwischen der Unna und dem Verbas; Morlachen und Montenegrinern im Sanschak Hersek; Türken in allen Städten und ausschliesslich im Distr. Kliucs; Armeniern, Griechen und Juden. Der grössere Theil derselben besteht aus griechischen Christen. Ein Theil der Bosniaken u.a. sind Katholiken deren Zahl man zu 77.000 angibt; Die Türken und viele Bosniaken sind Muhammedaner.......
Prijevod
BOSNA (Bosnien), Ejalet i zapadna pogranična zemlja evropske Turske, dobila je svoje ime po rijeci Bosni koja protiče kroz njeno središte.....
.....Broj stanovništva se obično cijeni na 850.000 duša. Ono se sastoji od Bošnjaka* između Vrbasa i Drine; Srba u sandžaku Novi Pazar i na istočnoj strani Drine; Hrvata izmedju Une i Vrbasa; Morlaha i Crnogoraca u sandžaku Hercegovini; Turaka u svim gradovima i isključivo u distriktu Ključ; Jevreja Armenaca, i Grka. Veči dio ovih potonjih su grčki kršćani (hrišćani). Jedan dio Bošnjaka je između ostalog katoličke vjere i njihov broj se cijeni na 77.000; Turci i mnogi Bošnjaci su muhamedanci......
(nastavak)
….Sie (Bosniaker) sind ein slawischer Volksstamm von unterfestem Körperbau, theils Muhammedaner, theils griechische oder katholische Christen. Sie sind kühn, tapfer, ruhm- und blutgierig in der Schlacht, zu Hause aber ruhig, still und bedürfnisslos. Sie tragen, um sich geschwind auf das Pferd zu werfen und behend im Gehen zu sein, enge und kurze Kleider, um die Schulter Wolfs- und Katzenhäute, einige auch Adlersflugel, auf den Köpfen Kalpaks und Wolfsmützen oder Zierathen in Gestalt eines Vogelflügels.
Ihr Hauptgeschäft besteht im Feldbau, in der Viehzucht, in dem durch Karavanen betriebenen Handel und in Handarbeiten.
Prijevod
….Oni (Bošnjaci) su slavenski narod (narodno pleme) nježne (nedovoljno čvrste) tjelesne građe, djelom muhamedanci, dijelom grčki(pravoslavni) ili rimski (katolički) kršćani. Smjeli su (odvažni), hrabri, slavoljubivi i krvoločni u borbi (ratnim sukobima, okršajima), kod kuće pak tihi, mirni i bez osjećaja (naročitih) potreba. Da bi se lakše mogli u trku baciti na konja i da bi bili pokretljiviji (spretni) u hodu, oni (Bošnjaci) nose kratku (usku) odjeću (ćakšire, jelek..), na ramenima (poramenice) od vučije ili mačije (risove) kože (krzna), po neki i orlovo krilo (?), na glavi kalpak, kape od vučijeg krzna ili ispletene (vezene) rukotvorine u obliku ptičijeg krila.
Njihova osnovna zanimanja su obrada njiva (zemljoradnja), uzgoj stoke (stočarstvo), trgovina koju obavljaju posredstvom karavana (samarica), i u rukotvorinama (proizvodima ručne izrade i obrade).
Komentar
Jedan među najstarijim enciklopedijskim podacima o postojanju historijskog evropskog geopolitikuma sa izvornim nazivom BOSNA (izbjegnut je latinski naziv Bosnia), i iz njega izvedenog logičnog (istoimenog) naziva za stanovništvo (etnikum) vlastitog državnog prostora - BOŠNJACI.
Za nas je od izuzetnog značaja opis Bošnjaka, njihove nošnje, naravi, obićaja i zanimanja. Ovdje različita (grupna) vjerska pripadnost stanovništva logično ne dovodi u pitanje njegov etnički i prostorni integritet, niti je bilo koja religija u sukobu sa ukupnom kulturom i historijskim naslijeđem bosanskog naroda. Enciklopedija je štampana goticom u Lajpcigu (Leipzig), u štampariji (izdavačka kuća) Johana Fridriha Gledića (Johann Friedrich Gleditsch) 1824 godine i sadrži rijetke primjerke podataka iz nauke i umjetnosti. Podaci su svojevrstan unikat jednog evropskog opisa Bosne (turskog vilajeta - slavenskog govora) s početka 19-og stoljeća, ali na žalost nema navedene literature kojom se pisac teksta poslužio.
Međutim, mnogo toga govori u prilog postojanja izvještaja ondašnjih obrazovanih i upućenih putopisaca ili dobro obavještenih diplomata - uhoda u krugovima nekih evropskih sila, jer se ovdje iznosi mnogo, blago rečeno, neobičnih podataka infrastrukturnog, vojnog i uopće strateškog karaktera sa prostora bosanskog ejaleta. Posebna karakteristika ovog zapisa je u tome, da nigdje ne pominje naziv govora bosanskog stanovništva - smatra se bosanskim po imenu zemlje i naroda, pošto se podvlači da su Bošnjaci (samo) slavensko pleme. Po tome se može odrediti politička starost srpskog, to jeste hrvatskog ili na kraju srpsko-hrvatskog (političkog) naziva za govor stanovnika bosanskog kulturnog kruga.