Page 5 of 6

#101 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 09:49
by kajdara
Stećak na najvećoj visini - Mramorje, Zelengora:
Image

#102 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 10:59
by PipiDugaDevetka
kajdara wrote:Stećak na najvećoj visini - Mramorje, Zelengora:
Image
Fantastično,...i oni, sa Lovrenović Dubravkom na čelu, hoće da preimenuju ovu ljepotu u ''bosanski nadgrobnik''.

100.000 ljudi bi se u Francuskoj našlo na protestima, da se njima tako nešto desi sa njihovom kulturno-historijskom baštinom.

#103 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 11:17
by slobodni armirach
pa nidje ovih vrazijih NEVLADINIH ORGANIZACIJA koji ima ko pasjih preskakala, da protestuju protiv ove srpsko-hrvatske otimacine potpomognute sa izdajnickim domorodackim zajednicama iz Bosne.

Haman ova zehmerija im onemogucava izlazak na meraju.

#104 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 11:50
by BHCluster
Jazz_Junkie wrote:Hm da li Irak ima pravo drevni sumerski grad Uruk smatrati svojom kulturnom bastinom posto danasnji Iracani nema veze sa Sumerima, pa cak ni Babiloncima? :D Izgleda da ne moze ako se posluzimo logikom dvojice forumskih mucenika. :D
Ovo sto si napiso bi imalo smisla samo da se Bosna i Hercegovina ne dovodi u pitanje kroz svake moguce metode a pogotovo kroz historiju govorim o nacuci.

#105 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 12:20
by stari grad Visegrad
Ako nekog intersuje etmoloski s-h rijecnik iz 1971 , moze pogledati ovdje. Uglavnom svaka treca rijec iz Bosne.
A u naslovu ukinut bosanki jezik. :-x
Etimologija je grana lingvistike koja proučava porijeklo riječi.
PETAR SKOK
ETIMOLOGIJSKI RJEČNIK
HRVATSKOGA ILI SRPSKOGA JEZIKA
JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI
ZAGREB 1971
http://www.archive.org/download/Etimolo ... Jezika.pdf

Sve po principu prisvajanja pa negiranja bosanskog jezika.

#106 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 12:56
by A_A_AKCIJA
Mrzim teorije zavjere, ali ova priča sa nadgrobnicima me pravo nervira.
D. Lovrenović odavno suptilno pokušava ukinuti ovaj naziv, proglašavajuči ga kolokvijalnim, novopečenim...
Poenta je da postoje teorije o porijeklu naziva stećak, koje mu se ne sviđaju.

Prva je da vuče korijen iz starogrčke riječi stele, što znači kamen.
Druga je da je u pitanju zavičajni nadgrobni spomenik Gota (mislim da se čita kao stoić).

#107 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 13:32
by poznanik
A_A_AKCIJA wrote:Mrzim teorije zavjere, ali ova priča sa nadgrobnicima me pravo nervira.
D. Lovrenović odavno suptilno pokušava ukinuti ovaj naziv, proglašavajuči ga kolokvijalnim, novopečenim...


Poenta je da postoje teorije o porijeklu naziva stećak, koje mu se ne sviđaju.

Prva je da vuče korijen iz starogrčke riječi stele, što znači kamen.
Druga je da je u pitanju zavičajni nadgrobni spomenik Gota (mislim da se čita kao stoić).
Zna li ikako doktor Lovrenović za ovo? :D

#108 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 13:40
by UEco
ako dozvolimo da jedan covjek u ovoj drzavi radi sta mu se prohtije onda ne zasluzujemo ni kanton a kamoli drzavu

#109 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 13:48
by stari grad Visegrad
Ovjde D. Lovrenovic obasnjav akako su steci "pripadali sljedbenicima različitih crkava" ..... :-) a ne kaze bosankoj crkvi...
http://www.hrvatska-rijec.com/2010/12/d ... uralnosti/
D. Lovrenović: Stećci su svjedoci bh. multikulturalnosti
Autor: hrijec on Dec 12, 2010 | Upišite komentar!

Bosanskohercegovački intelektualci okupljeni u Asocijaciji nezavisnih intelektualaca “Krug 99″ razgovarali su danas u Sarajevu o temi “Bosanski stećak – na putu ka listi Svjetske kulturne baštine”.

Uvodničar sesije bio je prof. dr. Dubravko Lovrenović, član državne Komisije za zaštitu kulturnog naslijeđa, koji je govorio o specifičnosti stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, u kontekstu njihove brojnosti i interkonfesionalnosti.
Kazao je da su upravo stećci svjedoci bh. multikulturalnosti, jer iako su pripadali sljedbenicima različitih crkava, na njima se to nije moglo uočiti, a stećak obuhvaća sve što je značilo europsku dimenziju reprezentacije smrti i njezinu lokalnu izvedbu u srednjovjekovnoj Bosni.
Lovrenović je govorio i o brojnim arheolozima, piscima, novinarima koji su se bavili fenomenom stećka, ali je posebno naglasio britanskog arheologa Arthura Evansa koji je još 1875. godine ustanovio da bi stećak mogao biti nadgrobni spomenik.

Dodao je da je Šefik Bešlagić, kulturni povjesničar, ne samo uradio najveći broj radova o stećcima, nego je i objedinio sve što su prethodne generacije pisale o stećcima.

Lovrenović je kazao da je Projekt nominacije stećaka, koji zajedno realiziraju BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora, jedini kulturološki projekt koji se odvija među zemljama bivše Jugoslavije.
Do sada je cijela procedura prošla prvu i na kraju je druge faze koja bi trebala završiti sljedeće godine na sastanku u Beogradu, kada bi trebao biti usvojen konačan popis svih nekropola u ove četiri zemlje. Taj popis bit će nominiran za Listu svjetske baštine UNESCO-a.

BiH kandidira 22 nekropole stećaka, a nakon završetka druge faze počet će treća završna faza koja će pored financijske potpore zahtijevati suradnju svih institucija koje se bave kulturnom baštinom u BiH, od državnog do lokalnog nivoa. Lovrenović je naglasio da su u slučaju stećaka sve institucije, do sada, davale punu podršku i surađivale u ovom projektu.
Predsjednik “Kruga 99″ prof.dr. Sulejman Redžić kazao je da stećak bh. kulturno naslijeđe svrstava u sami vrh Europe.
“Međutim, u postdaytonskoj BiH posebno prirodno kulturno naslijeđe prepušteno je samo sebi. Razara se i devastira i zato su neophodne efikasne mjere kako bi se uspostavio adekvatan sistem upravljanja kulturnim naslijeđem”, poručio je Redžić.

#110 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 13:52
by poznanik
UEco wrote:ako dozvolimo da jedan covjek u ovoj drzavi radi sta mu se prohtije onda ne zasluzujemo ni kanton a kamoli drzavu
Da je jedan čovjek inicijator ove ujdurme bili bismo sretni, najurili bismo ga u trenu. Tužno je što iza ovakvog bijednog čovjeka stoji grupa istomišljenika, i što ih sve zajedno forsiraju institucije i raznorazne paradržavne organizacije :(

#111 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 14:15
by slobodni armirach
ma lovrenovic je VATALE, za dva konjaka ce svasta napisat

#112 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 15:41
by Agic Nurija
A_A_AKCIJA wrote:Mrzim teorije zavjere, ali ova priča sa nadgrobnicima me pravo nervira.
D. Lovrenović odavno suptilno pokušava ukinuti ovaj naziv, proglašavajuči ga kolokvijalnim, novopečenim...
Poenta je da postoje teorije o porijeklu naziva stećak, koje mu se ne sviđaju.

Prva je da vuče korijen iz starogrčke riječi stele, što znači kamen.
Druga je da je u pitanju zavičajni nadgrobni spomenik Gota (mislim da se čita kao stoić).
Mi jako malo znamo o Skandinaviji ili nordijskim (germanskim) kulturama i njihovoj historiji. A oni o nama ne znaju ama baš ništa, jer nije imao ko da im kaže da na Balkanu uopće ima Bosne i u Bosni, pored ostalog historijskog i nečuvanog blaga ima i bosanskih megalita, bosanskih stećaka!

[imgImage]Image

Uploaded with ImageShack.us[/img]

#113 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 15:43
by kajdara
Dubravko Lovrenović, član državne Komisije za zaštitu kulturnog naslijeđa: "Upravo stećci su svjedok bh. multikulturalnosti, jer iako su pripadali sljedbenicima Crkve Bosanske, Kršćanske i Pravoslavne crkve, na njima se to nije moglo uočiti, a stećak obuhvaća sve što je značilo evropsku dimenziju reprezentacije smrti i njezinu lokalnu izvedbu u srednjovjekovnoj Bosni."
Citirano je već tradicionalan falsifikat, kada se zaključak na populaciju stećaka izvlači iz uzorka skupine čije jedinice ne sadrže bitna obilježja populacije. Za razliku od 20 puta brojnije populacije, skupina ukrašenih stećaka, u smislu pisanog ili crtanog traga na njima, nije originalni bosanski fenomen, već se sa dovoljnom pouzdanošću može tvrditi da je nasilno imputiran bh-populaciji upravo s istim ciljem kao što se to i danas čini, samo pod nešto izmijenjenim – tzv. multikulturalnim motivima. Najveći dio takvih – multikulturalnih stećaka nastao je neposredno nakon osmanlijske okupacije Bosne. Vezivanje tzv. Crkve Bosanske za fenomen stećaka je neutemeljen kao i samo postojanje te Crkve. Također, obilježja Kršćanske i Pravoslavne crkve su, uglavnom, iz Osmanskog perioda, ili su zaostavština kršćanskih i pravoslavnih pokušaja okupacije Bosne. Obilježja koja simboliziraju žrtvu, što je u temelju kršćanstva/hrišćanstva, te i drugih monoteizama s "Knjigom", potpuno su bila strana bosanskoj populaciji.

Dalje, za razliku od "evropske dimenzije reprezentacije smrti", koja je eskalirala do konc-logora i genocida, stećak je simbol univerzalne životne harmonije, sublimirane u Dobrom Bošnjaninu. Stećak (od: steći) je afirmativno životne stjecište, oko kojeg i na kojem se igraju djeca, te tradicionalno organiziraju najradosniji događaji, poput narodnih teferiča.

Kvantitativno, populacija stećaka je civilizacijski fenomen, koji ni pod jednom naučno zasnovanom vjerovatnoćom nije slučajan, a u nespornoj je korelaciji sa prostorom bosanske države. Kvalitativno, stećak je globalno jedinstven fenomen, što se očituje prevashodno u nerobovanju ikakvim pojedinačnim i kolektivnim simbolima onih koji su primarno vlasnici stećka. Što, dalje, znači da je populacija stećaka i krunski dokaz da njihovi vlasnici nisu bili skloni robovati ikakvim identitetima zasnovanim na ikakvoj diskriminaciji (koja je u osnovi modela ponašanja na kojima silnici zasnivaju moć!)

Po onoj: "Ko pristaje, ne čini mu se nepravda.", a pod maskom UNESCO-"zaštite" stećka kao "nadgrobnika", slijedom daytonizacije svega što je bh-civilizaciju činilo historijski globalno atipičnom i, potom, globalno jedinstvenom porukom, zaštićenom univerzalno afirmativnim kodom, i to u smislu da on ne sadrži ikakve simbole koji biše mogli diskriminirati ikoga i išta, raznorazni mešetari – svjesni da je vrijeme tamnih vilajeta završeno – falsificiranjem baš tog jedinog i najvrijednijeg obilježja stećka njegovom naknadnom (konsenzualno ugovorenom) simbolizacijom, te UNESCO-zaštitom falsifikata, dosljedno istrajavaju na protežiranju neminovnosti bosnocida.

Image
Image
Image
Image
Image
Image
Image

#114 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 16:16
by branimir stulic
Image

Mokra Gora... blizu Drvengrada-Srbija... zar treba pustiti da ovo propadne???

#115 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 16:34
by PipiDugaDevetka
branimir stulic wrote:Image

Mokra Gora... blizu Drvengrada-Srbija... zar treba pustiti da ovo propadne???
Ne treba, ali kako se ''ovo'' zove?
Srpski stećak? Bosanski nadgrobnik ili bosanski stećak?

#116 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 16:58
by slobodni armirach
pa kameni heksaedri na Mokroj Gori, nisu nista drugo do ostatak Lansirnih Rampi, koje su prihvatale svemirske brodove pune Srba iz drugih Galaksija.
Nije slucajno, nije sasvim slucajno da je Kusturica odabrao BAS Mokru Goru, sa koje ce da brani srpstvo,

kao dokaz


#117 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 17:14
by MUNAFIK
upoznah mnogo ljudi iz okolnih zemalja mnogi nemaju pojma sta je stecak, a oni koji znaju za stecak znaju i da je on BOSANSKI... sto se mene tice moj stecak ukrasti ne mogu...

#118 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 17:43
by PipiDugaDevetka
MUNAFIK wrote:upoznah mnogo ljudi iz okolnih zemalja mnogi nemaju pojma sta je stecak, a oni koji znaju za stecak znaju i da je on BOSANSKI... sto se mene tice moj stecak ukrasti ne mogu...
Kako ne mogu, pa jesu li Francuzi tokom rata isprevrtali stećke na Bjelašnici bagerima, buldožerima,... Premjestili nekropolu na drugu lokaciju. Valjda su tražili toZla u grobnicama. Kasnije rekli da je nekropola bila pogodna za eventualne snajperiste prema njihovom položaju kojeg, uzgredbudirečeno, nije ni bilo.

#119 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 18:13
by MUNAFIK
PipiDugaDevetka wrote:
MUNAFIK wrote:upoznah mnogo ljudi iz okolnih zemalja mnogi nemaju pojma sta je stecak, a oni koji znaju za stecak znaju i da je on BOSANSKI... sto se mene tice moj stecak ukrasti ne mogu...
Kako ne mogu, pa jesu li Francuzi tokom rata isprevrtali stećke na Bjelašnici bagerima, buldožerima,... Premjestili nekropolu na drugu lokaciju. Valjda su tražili toZla u grobnicama. Kasnije rekli da je nekropola bila pogodna za eventualne snajperiste prema njihovom položaju kojeg, uzgredbudirečeno, nije ni bilo.
o francuzima ne bih, nemam nimalo ljepo tj imam vrlo realno misljenje o njima i njihovoj politici prema nama...
Ja zeli mreci mogu ga oni svojatati, bagerima prevrtati vuci i premjestati, al stecak ce i dalje ostati nas Bosanski, i sto sam stariji sve vise razumijem koliko je taj stecak poseban i koliko je ON ustavari BOSANSKI, i koliko nase naravi i karektera ima u njemu i njega u nama...

#120 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 29/12/2010 20:07
by kajdara
Image
Image
Image

#121 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 03/01/2011 20:23
by Agic Nurija

#122 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 03/01/2011 20:26
by Agic Nurija
Image

#123 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 03/01/2011 20:51
by Agic Nurija
Ovdje bi se mogle mnoge knjige ispisati na temu nebranjenog bosanskog kulturnog blaga. Stećak je samo jedan od simbola Bosne, njene vijekovne kulturne samobnitnosti i jedinstvene organizacione pojave unutar evropskih civilizacija.
Pogledajte gore : STEĆCI JUGOSLAVIJE

Pa pogledajmo malo samo poslednjih stogodina šta smo mi Bosanci radili i činili, dok su nam susjedi i komšije sve to i ono radili i činili:

1878 - Nema više Bosne ima Bosna i Hercegovina
Ukinuto bosansko pismo - bosančica
Ukinut zvanično i bosanski jezik i nametnut dvoznačni srpskohrvatski
1918 - Neko potpisuje ulazak BiH u sastav države SHS, gdje nestaje i Bosne i Bosanaca.
1943 - Na AVNOJ-u dobija Jugoslavija šestu republiku, ali nema Bosne i nema Bosanaca u toj republici
1992 Republika BiH postaje samostalna država u kojoj opet nema Bosne i nema bosanskog naroda.
1995 Nema više BiH, a ima Republika Srpska i ostatak zemlje i nedefinisanog naroda
Od tada nema više bosanskih državnih simbola, nema bosanskih državnih institucija, bosanske vojske, bosanske policije, bosanskog parlamenta....

Da li je ikada igdje uložen protest intelektualaca, političkih stranaka, udruženja bosanskih građana i da li su igdje i to zvanično formulisani zahtjevi bosanskog naroda na njegovo neotuđivo pravo opstanka u svom i na svom....

Narod koji se u jednom stoljeću bez protesta pomiri sa tako velikim brojem ukinutih, otuđenih, devastiranih vlastitih kulturnih naslijeđa i političkih simbola, kao zastave i grba sa ljiljanima kao jedinstvenog simbola kontinuiteta i države i naroda od Kotromanića naovamo....

Ne, taj narod i ne zaslužuje ništa bolje od svega što ga je snašlo, što ga snalazi i što će sigurno još dugo potrajati....
Ili ćemo se probuditi i početi organizovanu, bosansku borbu za svoja ljudska prava ili ćemo sramno i bijedno nestajati kao stoka koju vode na stočnu pijacu ili na klaonicu!

#124 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 03/01/2011 21:35
by cikafe
Agic Nurija wrote:Ovdje bi se mogle mnoge knjige ispisati na temu nebranjenog bosanskog kulturnog blaga. Stećak je samo jedan od simbola Bosne, njene vijekovne kulturne samobnitnosti i jedinstvene organizacione pojave unutar evropskih civilizacija.
Pogledajte gore : STEĆCI JUGOSLAVIJE

Pa pogledajmo malo samo poslednjih stogodina šta smo mi Bosanci radili i činili, dok su nam susjedi i komšije sve to i ono radili i činili:

1878 - Nema više Bosne ima Bosna i Hercegovina
Ukinuto bosansko pismo - bosančica
Ukinut zvanično i bosanski jezik i nametnut dvoznačni srpskohrvatski
1918 - Neko potpisuje ulazak BiH u sastav države SHS, gdje nestaje i Bosne i Bosanaca.
1943 - Na AVNOJ-u dobija Jugoslavija šestu republiku, ali nema Bosne i nema Bosanaca u toj republici
1992 Republika BiH postaje samostalna država u kojoj opet nema Bosne i nema bosanskog naroda.
1995 Nema više BiH, a ima Republika Srpska i ostatak zemlje i nedefinisanog naroda
Od tada nema više bosanskih državnih simbola, nema bosanskih državnih institucija, bosanske vojske, bosanske policije, bosanskog parlamenta....

Da li je ikada igdje uložen protest intelektualaca, političkih stranaka, udruženja bosanskih građana i da li su igdje i to zvanično formulisani zahtjevi bosanskog naroda na njegovo neotuđivo pravo opstanka u svom i na svom....

Narod koji se u jednom stoljeću bez protesta pomiri sa tako velikim brojem ukinutih, otuđenih, devastiranih vlastitih kulturnih naslijeđa i političkih simbola, kao zastave i grba sa ljiljanima kao jedinstvenog simbola kontinuiteta i države i naroda od Kotromanića naovamo....

Ne, taj narod i ne zaslužuje ništa bolje od svega što ga je snašlo, što ga snalazi i što će sigurno još dugo potrajati....
Ili ćemo se probuditi i početi organizovanu, bosansku borbu za svoja ljudska prava ili ćemo sramno i bijedno nestajati kao stoka koju vode na stočnu pijacu ili na klaonicu!
ispravka, BOSANSKI IZRIČAJ SRPSKO-HRVATSKOG JEZIKA je zaista postojao... a u knjizicama je pisalo MATERNJI JEZIK! :D Meni je to mnogo prihvatljivije od ove trenutne podjele! Bosanski jezik nikad nije bio ukinut, niti mozes ukinuti jezik!

http://www.bicent.com/kultura/snjezana- ... isti-jezik

Ako cemo sa lingivisticke strane... Da bi dva jezika bila ista moraju da posjeduju gotovo jednaku gramatiku( a to je slucaj sa svim juznoslavenskim drzavama )te da dijele veliku vecinu rijeci (sto je opet slucaj sa jezicima juznih slavena)... Ne udarajte po lingvistici ako vam je lingvisticki domet Halilovicev pravopis!

#125 Re: Stećak - politika - UNESCO

Posted: 04/01/2011 20:25
by Agic Nurija
cikafe wrote:
Agic Nurija wrote:Ovdje bi se mogle mnoge knjige ispisati na temu nebranjenog bosanskog kulturnog blaga. Stećak je samo jedan od simbola Bosne, njene vijekovne kulturne samobnitnosti i jedinstvene organizacione pojave unutar evropskih civilizacija.
Pogledajte gore : STEĆCI JUGOSLAVIJE

Pa pogledajmo malo samo poslednjih stogodina šta smo mi Bosanci radili i činili, dok su nam susjedi i komšije sve to i ono radili i činili:

1878 - Nema više Bosne ima Bosna i Hercegovina
Ukinuto bosansko pismo - bosančica
Ukinut zvanično i bosanski jezik i nametnut dvoznačni srpskohrvatski
1918 - Neko potpisuje ulazak BiH u sastav države SHS, gdje nestaje i Bosne i Bosanaca.
1943 - Na AVNOJ-u dobija Jugoslavija šestu republiku, ali nema Bosne i nema Bosanaca u toj republici
1992 Republika BiH postaje samostalna država u kojoj opet nema Bosne i nema bosanskog naroda.
1995 Nema više BiH, a ima Republika Srpska i ostatak zemlje i nedefinisanog naroda
Od tada nema više bosanskih državnih simbola, nema bosanskih državnih institucija, bosanske vojske, bosanske policije, bosanskog parlamenta....

Da li je ikada igdje uložen protest intelektualaca, političkih stranaka, udruženja bosanskih građana i da li su igdje i to zvanično formulisani zahtjevi bosanskog naroda na njegovo neotuđivo pravo opstanka u svom i na svom....

Narod koji se u jednom stoljeću bez protesta pomiri sa tako velikim brojem ukinutih, otuđenih, devastiranih vlastitih kulturnih naslijeđa i političkih simbola, kao zastave i grba sa ljiljanima kao jedinstvenog simbola kontinuiteta i države i naroda od Kotromanića naovamo....

Ne, taj narod i ne zaslužuje ništa bolje od svega što ga je snašlo, što ga snalazi i što će sigurno još dugo potrajati....
Ili ćemo se probuditi i početi organizovanu, bosansku borbu za svoja ljudska prava ili ćemo sramno i bijedno nestajati kao stoka koju vode na stočnu pijacu ili na klaonicu!
ispravka, BOSANSKI IZRIČAJ SRPSKO-HRVATSKOG JEZIKA je zaista postojao... a u knjizicama je pisalo MATERNJI JEZIK! :D Meni je to mnogo prihvatljivije od ove trenutne podjele! Bosanski jezik nikad nije bio ukinut, niti mozes ukinuti jezik!

http://www.bicent.com/kultura/snjezana- ... isti-jezik

Ako cemo sa lingivisticke strane... Da bi dva jezika bila ista moraju da posjeduju gotovo jednaku gramatiku( a to je slucaj sa svim juznoslavenskim drzavama )te da dijele veliku vecinu rijeci (sto je opet slucaj sa jezicima juznih slavena)... Ne udarajte po lingvistici ako vam je lingvisticki domet Halilovicev pravopis!
Kojim se jezikom govori u Bosni?
Na pitanje, kojim jezikom se govori u BiH, Riđanović odgovara: „Ne vodite psa veterinaru da mu nadene ime, pa nećete ni lingvisti dovesti jezik da mu nadene ime. Ime jezika nema veze sa suštinom. On je jedan, mnogo više jedan nego britanski i američki engleski. Često sam bio svedok nesporazuma između Britanaca i Amerikanaca“, smatra ovaj lingvista i nastavlja:

„Ime ne bira lingvista, jer nema pravo na to. Meni bi bilo logično, pošto se govori na teritoriji Bosne, da se zove ‘bosanski’. Naziv ‘Hercegovina’ dodali su nam okupatori, prvo Turska, a zatim i Austrija. Iako sam Hercegovac, ja taj deo naziva zemlje – odbacujem. Ovo je zemlja Bosna u kojoj žive Bosanci koji govore bosanski jezik“, kaže Riđanović i dodaje da se u jezičkoj nauci smatra da ljudi koji se bez teškoća sporazumevaju, govore jedan jezik.

Prema tome, današnji srpski, bosanski, crnogorski, hrvatski čine jedan jezik sa četiri naziva. „Ko god tvrdi da su u pitanju četiri razna jezika, ili je gluv, ili ćaknut, ili – što je gore nego biti gluv i ćaknut – ekstremni nacionalista“, kaže poznati bosanski lingvista.

Kojim se jezikom govori u Bosni?

Na pitanje, kojim jezikom se govori u BiH, Riđanović odgovara: „Ne vodite psa veterinaru da mu nadene ime, pa nećete ni lingvisti dovesti jezik da mu nadene ime. Ime jezika nema veze sa suštinom. On je jedan, mnogo više jedan nego britanski i američki engleski. Često sam bio svedok nesporazuma između Britanaca i Amerikanaca“, smatra ovaj lingvista i nastavlja:

„Ime ne bira lingvista, jer nema pravo na to. Meni bi bilo logično, pošto se govori na teritoriji Bosne, da se zove ‘bosanski’. Naziv ‘Hercegovina’ dodali su nam okupatori, prvo Turska, a zatim i Austrija. Iako sam Hercegovac, ja taj deo naziva zemlje – odbacujem. Ovo je zemlja Bosna u kojoj žive Bosanci koji govore bosanski jezik“, kaže Riđanović i dodaje da se u jezičkoj nauci smatra da ljudi koji se bez teškoća sporazumevaju, govore jedan jezik.

Prema tome, današnji srpski, bosanski, crnogorski, hrvatski čine jedan jezik sa četiri naziva. „Ko god tvrdi da su u pitanju četiri razna jezika, ili je gluv, ili ćaknut, ili – što je gore nego biti gluv i ćaknut – ekstremni nacionalista“, kaže poznati bosanski lingvista.

Kojim se jezikom govori u Bosni?

Na pitanje, kojim jezikom se govori u BiH, Riđanović odgovara: „Ne vodite psa veterinaru da mu nadene ime, pa nećete ni lingvisti dovesti jezik da mu nadene ime. Ime jezika nema veze sa suštinom. On je jedan, mnogo više jedan nego britanski i američki engleski. Često sam bio svedok nesporazuma između Britanaca i Amerikanaca“, smatra ovaj lingvista i nastavlja:

„Ime ne bira lingvista, jer nema pravo na to. Meni bi bilo logično, pošto se govori na teritoriji Bosne, da se zove ‘bosanski’. Naziv ‘Hercegovina’ dodali su nam okupatori, prvo Turska, a zatim i Austrija. Iako sam Hercegovac, ja taj deo naziva zemlje – odbacujem. Ovo je zemlja Bosna u kojoj žive Bosanci koji govore bosanski jezik“, kaže Riđanović i dodaje da se u jezičkoj nauci smatra da ljudi koji se bez teškoća sporazumevaju, govore jedan jezik.

Prema tome, današnji srpski, bosanski, crnogorski, hrvatski čine jedan jezik sa četiri naziva. „Ko god tvrdi da su u pitanju četiri razna jezika, ili je gluv, ili ćaknut, ili – što je gore nego biti gluv i ćaknut – ekstremni nacionalista“, kaže poznati bosanski lingvista.