Kutak za ljubitelje matematike

[blackberry]

Pokušaj naći nešto na netu o Euklidovom n-dimenzionalnom prostoru (ukoliko te zanimaju dimenzije ) Da li te više zanima čista matematička osnova ili primjena npr. u ekonomiji?

[blackberry]

Npr. nađi knjigu Mathematics for economists - Simon and Blume. Ona u sebi ima jako mnogo matematike, nije jednostavna, ali na kraju ima dijelove koji objašnjavaju gdje se šta primjenjuje. Mislim da je ovaj način čitanja matematike zanimljiviji - ukoliko konkretno znaš za šta to služi.

[blackberry]

ili jednostavno otiđi na

http://c2.etf.unsa.ba

tamo ima opcija 'prva godina' i dva predmeta - Inženjerska matematika 1 i Inženjerska matematika 2. Tu su smještena predavanja za studente ETF-a u pdf formatu (Btw, ja sam ih pravila ) i tu možeš iščitati sve moguće teoreme i leme i definicije i dokaze

[nellington]

Po mom skromnom misljenju, sve je do pristupa predavaca u ranim fazama zivota. Sve to krene ovako: U prva 4 razreda osnovne skole svi uglavnom nauce osnovne stvari. Eh sad, 5 osnovne ( a to pricam iz licnog iskustva), je vec doba kad se pocinju individualni interesi razvijati. Tako da vec u 5-6 imas klince koji uce to sve napamet, da ne bi razocarali roditelje, i imas one koji se pocinju baviti drugim stvarima, i tako preskoce par lekcija sa osnovnim problemima iz matematike, i to ih prati kroz cijelo skolovanje. Sve je u pristupu, djecu od pocetka treba uciti o primjenjivosti matematike, o nekim malo zanimljivijim temama tipa dimenzije itd. Sjecam se milion puta kad profesorica u srednjoj skoli objasnjava neku lekciju, i mene to pocne interesovati, ali sam puno toga propustio.
S tim u skladu bih zelio da mi neko preporuci neku literaturu, ali ono.. vise teorijski posto sam u tom fazonu ovih dana

Pojam dimenzije je strašna stvar - Hausdorfova definicija naprimjer je sve osim intuitivna... ali zainteresuje čovjeka za poopštavanje nekih stvari koje je prihvatao onakvim kakve jesu.

@ciki: ma reci slobodno, svi smo naši

[blackberry]

hahah, ja pročitah šta je napisao prije no što je izmijenio post bolje je da ne ponavlja

[nellington]

hahah, ja pročitah šta je napisao prije no što je izmijenio post bolje je da ne ponavlja

Dobro onda Ciki, ciki, trolu stari

[draganaaaaa]

zna li neko ovdje kombinatoriku

[nellington]

zna li neko ovdje kombinatoriku

Šta treba?

[draganaaaaa]

date su tacke u ravni koje su obojane crnom ili bijelom bojom,dokazati da je duz duzine 2010 iste boje

[nellington]

date su tacke u ravni koje su obojane crnom ili bijelom bojom,dokazati da je duz duzine 2010 iste boje

Malo smušeno zadano - šta treba dokazati? Da postoji duž čija jedužina 2010 čiji su krajevi iste boje? Pretpostavimo suprotno. Tada je oko svake bijele tačke opisana crna kružnica poluprečnika 2010. Međutim, na toj kružnici postoji tetiva dužine 2010 - pa ipak postoji duž sa krajevima iste boje. Je li to pjesnik htio da kaže?

[Dedo Hikmet]

Ljudi mrze matematiku zato što im je teško misliti. Objašnjavati lijenom duhu ljepote matematike je isto
kao nekome od rođenja impotentnom objašnjavati ljepote seksa.

Bez matematike čovjeku su nedostupne neke od najljepših istina na svjetu i matematčkih i fizikalnih.

Mislim da je Ričard Fajnman jednom rekao otprilike: Ja znam da bi neki volili da im se ovo sve lijepo ispriča
riječima ali jedini način je formula, volili to ili nevolili.

[blackberry]

Mislim da bi postavka zadatka trebala biti sljedeća: Tačke u ravni su obojane sa jednom od dvije boje: crnom ili bijelom. Dokazati da za datu udaljenost d(=2010) uvijek postoje dvije tačke iste boje (koje su međusobno udaljene d=2010).

Rješenje: U našem slučaju je d=2010 (a može se stvaiti bilo koji broj). Odaberimo tačku O i pretpostavimo da je to centar kružnice oko kojeg nacrtamo krug radijusa d=2010. U tom slučaju postoje samo dvije mogućnosti:

1. Nacrtani krug sadrži tačku koja je iste boje kao i tačka O. U tom slučaju je dokaz gotov.
2. Sve tačke koje se nalaze na krugu imaju boju koja se razlikuje od boje tačke O. U tom slučaju bilo koja duž dužine d=2010 povezuje dvije tačke iste boje.

Kod nas je ovo poznato kao Dirichletov princip (koji se primjenjuje u kombinatorici), poznat još kao Pigeonhole Principle.

Nadam se da je pomoglo

[ZukSan]

Jao vas matematičara, mogu misliti kako je živjeti sa vama heheh
Ja napr. više volim historiju tako evo vam jedan zadatak star preko 1200 godina, postavit ću na engleskom, jer se bojim da se ne bi izgubio u prevodu

"If some one say: "You divide ten into two parts: multiply the one by itself; it will be equal to the other taken eighty-one times." Koliko je x i jeli ova pretpostaka tačna?

I pitanje ko je riješio ovu zagonetku? (bez googlanja molim vas

[blackberry]

(10-x)^2=81x.... Rj. x=1

[blackberry]

a to kako je živjeti s matematičarom - mislim da ti to najbolje znaš

[nellington]

Jao vas matematičara, mogu misliti kako je živjeti sa vama heheh
Ja napr. više volim historiju tako evo vam jedan zadatak star preko 1200 godina, postavit ću na engleskom, jer se bojim da se ne bi izgubio u prevodu

"If some one say: "You divide ten into two parts: multiply the one by itself; it will be equal to the other taken eighty-one times." Koliko je x? (bez googlanja molim vas! )

I pitanje ko je riješio ovu zagonetku?

Bio je svojevremeno u jednom domaćem časopisu tekst o tzv metodama 'greške' i sličnim algebarskim metodama islamskih matematičara... Danas je to nama smiješno, ali nekad su kvadratne jednačine bile ozbiljan problem

[atko]

Jap ... koliko su se npr grci mucili da uduplaju kocku ... nije bilo google -> how to

[nellington]

Jap ... koliko su se npr grci mucili da uduplaju kocku ... nije bilo google -> how to

Nije bilo Galoisa da razočara ugaotrisektiste i kockoduplaše

[vratnik]

Ljudi mrze matematiku zato što im je teško misliti. Objašnjavati lijenom duhu ljepote matematike je isto
kao nekome od rođenja impotentnom objašnjavati ljepote seksa.

Bez matematike čovjeku su nedostupne neke od najljepših istina na svjetu i matematčkih i fizikalnih.

Mislim da je Ričard Fajnman jednom rekao otprilike: Ja znam da bi neki volili da im se ovo sve lijepo ispriča
riječima ali jedini način je formula, volili to ili nevolili.

ovaj citav post je u stvari: Evo Zasto.
A da pojasnim? Matematika nije sama sebi svrha, bez obzira koliko vi matematicari to ponavljali. To je alatka koja svima treba, a samo malom, maleckom dijelu ove planete, puno.
Ja je nit' volim nit' mrzim. Koristim je kao sto koristim i recimo PC.. Ne znam napisati program, ali koristim Excel.

[ProS]

matematika je,eto,smisao svega reci da je smisao svega je nalaziti svrhu matematike u drugim disciplinama,mozda filozofiji,dakle,ne moze postojati cista matematika jer je takva itekako besmislena (u takvom je obliku dobivamo u skolama),kao sto recimo ne moze postojati ni cista teorija prava,sociologije bez filozofije,historije,tako ne postoji matematika sama za sebe,sto ce opet reci da matematika postoji i da je potrebna u samo jednom sektoru svoje primjene od kojeg zavisi

a ovo,matematika je za one s mozgom je
i matematika se uci valjda ili se radjamo s njom

[Loulou]

Znam samo da su mi prirodne nauke napravile noćnu moru od školovanja. Matematika mi je postala mrska doslovce u 1. razredu osnovne škole. Mislim da je to stvar koju jednostavno voliš ili ne. Nešto u čemu se pronalaziš ili ne.
Npr. mlađe dijete mojih roditelja je išlo po takmičenjima a ja jedva dobijala prolaznu ocjenu.

[ja71]

http://bs.wikipedia.org/wiki/Matematika
mada je hrvatska verzija jos opsirnija

[alibaba_i_30_godina]

Npr. nađi knjigu Mathematics for economists - Simon and Blume. Ona u sebi ima jako mnogo matematike, nije jednostavna, ali na kraju ima dijelove koji objašnjavaju gdje se šta primjenjuje. Mislim da je ovaj način čitanja matematike zanimljiviji - ukoliko konkretno znaš za šta to služi.

Ono sto je mozda bitno napomenuti kod primjene matematike u ekonomiji jeste da se matematici u sustini ne slazu sa ovakvom primjenom, odnosno da smatraju da se ne primjenjuje kako treba. Sjecam se da je o ovom na jednim predavanjima pricala jedna profesorica na Ekonomskom fakultetu.
Pogotovo kad je rijec o graficima matematicari i mi ekonomisti se ne slazemo. Matematicari smatraju da pojedine promjenjive ne mozemo stavljati u odnos sa drugim promjenjivim, sto je kod nas to cesto slucaj.

[ja71]

Matematicari smatraju da pojedine promjenjive ne mozemo stavljati u odnos sa drugim promjenjivim, sto je kod nas to cesto slucaj.

Ali ako pogledamo stanje na bankovnom racunu shvaticemo da ste vi ekonomisti u pravu

[alibaba_i_30_godina]

Matematicari smatraju da pojedine promjenjive ne mozemo stavljati u odnos sa drugim promjenjivim, sto je kod nas to cesto slucaj.

Ali ako pogledamo stanje na bankovnom racunu shvaticemo da ste vi ekonomisti u pravu

Dobro je pa smijes pogledati svoje stanje, ja se ne usudjujem u takve avanture.