zasto hrana nema stari okus?

[felichi]

ovo je odlicno objasnio tory mcclure u jednom od svojih edukacionih filmova

[strong69]

Ja ne volim ove 'sarajlijice'

a koje ti komplexe tacno imas? ko diro, ko diro?

Nego neko je napisao za podravkinu pastetu da je ostala ista...slazem se

Meni nije ista. Pogotovo ona velika koju pune negdje u BiH... Prijedor cini mi se...

[Sensei]

......

[Toto]

Pa meni ne ovom spisku nema nesto previse cudno osim onih protamina i pigmenata za boju ljuske i zumanca.

Ovaj Sano koncept pravljenja mjesavine za izhranu peradi je nesto sto se jako malo koristi u praksi u BiH. On je nesto novo sto su razvili nijemci i ima u sebi neke nove aspekte organske proizvodnje.
Sano konept zahtjeva da uzgajivac peradi ima mjesalice i da sam pravi mjesavine gdje u mjesavinu ide oko 1/3 ovih Sano proizvoda a 2/3 bi trebale biti zitarice. Ovakav princip ishrana ja rijedak u nasoj praksi: jer je skup i isplativ samo onim uzgajivacima koji sami proizvode zitarice.
U nasoj praksi se zivina hrani iskljucivo koncentratima i najcesce se koriste koncentrati proizvedeni po starijim tehnologijama, gdje se za ishranu umjesto ribljeg brasna koristi stocno brasno. Stocno brasno se pravi tako sto se melju kosti stoke u klanicama + krv od klanja i neki mesni otpad. Ja kontam da je prirodna hrana peradi miks zitarica, trava, sjmenke, insekti, koke kljucaju malko kamenja (kalcijum)da bi obezbjedile neke mineralale itd.
Peradarska industrija je najbolji primjer gdje se na najjednostaniji naci, vizuelnim, kontrolama moze uociti uzasno velika razlika u kvaliteti kokosijeg mesa i jaja.
Zumanjece jajeta koka koje su kljucale zitarice pasle travu i hranile se u prirodi je naranzasto, ko kosarkaska lopta, dok je ovo alhemicarsko isprano zuto.
SA mesom je isto. Orginalno kokosije meso je crveno i nije bijelo nikako. Takodje je meso nesto zilavije ali po meni je to element kavliteta.
Ako zelite napraviti eksperiment sa mesom kupite prepelicu ili fazana od nekog lovca i probajte.

BiH uvozi jako velike kolicine koksijeg mesa iz europskih ratnih rezervi. Ta mesa su prizvedena na "alhemicarski" nacinin i treba ih izbjegavati.

[Cunt]

Kupujte domace, manite se hrvatskog/slovenackog/srbijanskog smeca. Kupis 1kg jabuka, iscijedis u sokovniku i uzivas. To je sok prve klase.

[PipiDugaDevetka]

Kupujte domace, manite se hrvatskog/slovenackog/srbijanskog smeca. Kupis 1kg jabuka, iscijedis u sokovniku i uzivas. To je sok prve klase.

Izvini, a gdje to ima kupiti domaćih jabuka? Ove po merkatorima, konzumima su GM jabuke.

Jedan od najpoznatijih sljedbenika tradicije uspješnog povrtlarstva u bijeljinskom kraju BiH, svakako je Meho (Mujo) Hujdurović, viši stručni saradnik u poljoprivredi, koji je 33 godine radio u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, od čega je 20 godina bio direktor. Uz to, Hujdurović je dao veliki doprinos selekcionisanju, uzgoju i priznavanju sorte kupusa poznate pod nazivom "bijeljinski kupus", zaštitnog znaka Semberije, a ni danas, na početku devete decenije života, ne može bez bijeljinskih bašti i uzgoja povrća.

BIJELJINSKI KUPUS

Tradicija povrtlarstva, odnosno intenzivnog uzgoja povrća u Semberiji i njenom središtu Bijeljini, seže još iz prve polovine 19. stoljeća, a sa dolaskom Austrougarske, krajem istog stoljeća, u Bijeljinu stižu i nove sorte povrća i nova sjemena, a to je i vrijeme kada se posebno ističu ugledne bijeljinske povrtlarske porodice Alimujkić, Opalić, Duraković, Trbić, Bogdanović i Hujdurović. U doba Kraljevine Jugoslavije osniva se i prva Zemljoradničko-kreditna zadruga, a nakon povrataka Muje Hujdurovića sa seminara o poljoprivredi u Sarajevu, 1928. godine, povrtlarstvo u Semberiji dobija novi zamah.
Jedan od najpoznatijih sljedbenika tradicije uspješnog povrtlarstva u ovom kraju BiH, svakako je Meho (Mujo) Hujdurović, viši stručni saradnik u poljoprivredi, koji je 33 godine radio u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, od čega je 20 godina bio direktor. Uz to, Hujdurović je dao veliki doprinos selekcionisanju, uzgoju i priznavanju sorte kupusa poznate pod nazivom "bijeljinski kupus", zaštitnog znaka Semberije, a ni danas, na početku devete decenije života, ne može bez bijeljinskih bašti i uzgoja povrća.
"Bijeljinski kupus ima dobre karakteristike. Glavica naraste u prosjeku od 2-3 Kg, u dobrim uslovima do 4 Kg. Prinosi iznose 3,5 - 4 tone po dulumu, a na dobro pripremljenim parcelama i do 6 tona. Nove sorte možda daju veći prinos, ali se po kvalitetu ne mogu mjeriti sa našim kupusom. On ima značajan procenat celuloze i šećera te je dobar za kiseljenje, a zbog tankog lista i rebara dobar je za sarmu, ali i za svježu potrošnju, za salatu ili kuhanje. Glavica je tvrda, list slijepljen, i na ljušti se pri transportu," kaže za Avaz Meho Hujdurović. To je i razlog, dodaje, da je njegova cijena na pijaci svake godine dvostruko viša od cijene novih sorti, tako da bijeljinski baščovani i danas bijeljinski kupus, vrlo često prodaju već "na njivi".
Selekcionisanje "bijeljinskog kupusa" počelo je 1973. godine u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, na prijedlog profesora Jasnića iz Zemuna, a sorta je priznata 1977. godine na Saveznoj komisiji za priznavanje sorti, bivše Jugoslavije, u Beogradu. Prema Hujduroviću, od 12 sorti, "bijeljinski kupus" bila je najbolja. Na slikama ga vidimo na parceli pod kupusom, koji je u fazi zavijanja glavice, a za prodaju će prispjeti za nekih mjesec dana.

Nema sarme da se savije bez kiselog kupusa iz Semberije!

Ova sorta kupusa je bosnski-semberski-bijeljinski brend i cijela Bosna bi mogla da živi od proizvodnje sjemena i kupusa bjeljinskog.
O kupusu kao zdravoj hrani, treba spomenuti C vitamin i novootkriveni vitamin U koji blagotvorno djeluje na crijeva. Treba se sjetiti da je pickled cabage-kiseli kupus spasio Kukove mornare od skorbuta (C avitaimnoze).

[Cunt]

Kupujte domace, manite se hrvatskog/slovenackog/srbijanskog smeca. Kupis 1kg jabuka, iscijedis u sokovniku i uzivas. To je sok prve klase.

Izvini, a gdje to ima kupiti domaćih jabuka? Ove po merkatorima, konzumima su GM jabuke.

Jedan od najpoznatijih sljedbenika tradicije uspješnog povrtlarstva u bijeljinskom kraju BiH, svakako je Meho (Mujo) Hujdurović, viši stručni saradnik u poljoprivredi, koji je 33 godine radio u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, od čega je 20 godina bio direktor. Uz to, Hujdurović je dao veliki doprinos selekcionisanju, uzgoju i priznavanju sorte kupusa poznate pod nazivom "bijeljinski kupus", zaštitnog znaka Semberije, a ni danas, na početku devete decenije života, ne može bez bijeljinskih bašti i uzgoja povrća.

BIJELJINSKI KUPUS

Tradicija povrtlarstva, odnosno intenzivnog uzgoja povrća u Semberiji i njenom središtu Bijeljini, seže još iz prve polovine 19. stoljeća, a sa dolaskom Austrougarske, krajem istog stoljeća, u Bijeljinu stižu i nove sorte povrća i nova sjemena, a to je i vrijeme kada se posebno ističu ugledne bijeljinske povrtlarske porodice Alimujkić, Opalić, Duraković, Trbić, Bogdanović i Hujdurović. U doba Kraljevine Jugoslavije osniva se i prva Zemljoradničko-kreditna zadruga, a nakon povrataka Muje Hujdurovića sa seminara o poljoprivredi u Sarajevu, 1928. godine, povrtlarstvo u Semberiji dobija novi zamah.
Jedan od najpoznatijih sljedbenika tradicije uspješnog povrtlarstva u ovom kraju BiH, svakako je Meho (Mujo) Hujdurović, viši stručni saradnik u poljoprivredi, koji je 33 godine radio u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, od čega je 20 godina bio direktor. Uz to, Hujdurović je dao veliki doprinos selekcionisanju, uzgoju i priznavanju sorte kupusa poznate pod nazivom "bijeljinski kupus", zaštitnog znaka Semberije, a ni danas, na početku devete decenije života, ne može bez bijeljinskih bašti i uzgoja povrća.
"Bijeljinski kupus ima dobre karakteristike. Glavica naraste u prosjeku od 2-3 Kg, u dobrim uslovima do 4 Kg. Prinosi iznose 3,5 - 4 tone po dulumu, a na dobro pripremljenim parcelama i do 6 tona. Nove sorte možda daju veći prinos, ali se po kvalitetu ne mogu mjeriti sa našim kupusom. On ima značajan procenat celuloze i šećera te je dobar za kiseljenje, a zbog tankog lista i rebara dobar je za sarmu, ali i za svježu potrošnju, za salatu ili kuhanje. Glavica je tvrda, list slijepljen, i na ljušti se pri transportu," kaže za Avaz Meho Hujdurović. To je i razlog, dodaje, da je njegova cijena na pijaci svake godine dvostruko viša od cijene novih sorti, tako da bijeljinski baščovani i danas bijeljinski kupus, vrlo često prodaju već "na njivi".
Selekcionisanje "bijeljinskog kupusa" počelo je 1973. godine u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, na prijedlog profesora Jasnića iz Zemuna, a sorta je priznata 1977. godine na Saveznoj komisiji za priznavanje sorti, bivše Jugoslavije, u Beogradu. Prema Hujduroviću, od 12 sorti, "bijeljinski kupus" bila je najbolja. Na slikama ga vidimo na parceli pod kupusom, koji je u fazi zavijanja glavice, a za prodaju će prispjeti za nekih mjesec dana.

Nema sarme da se savije bez kiselog kupusa iz Semberije!

Ova sorta kupusa je bosnski-semberski-bijeljinski brend i cijela Bosna bi mogla da živi od proizvodnje sjemena i kupusa bjeljinskog.
O kupusu kao zdravoj hrani, treba spomenuti C vitamin i novootkriveni vitamin U koji blagotvorno djeluje na crijeva. Treba se sjetiti da je pickled cabage-kiseli kupus spasio Kukove mornare od skorbuta (C avitaimnoze).

Na pijaci mozda ?

[Vares City]

Dragi moji,...

Kad hocu da jedem jagode,tresnje,paradajz ,jabuke,kupus i sve sto pozelim,cekam period i godisnje doba i odem kod proizvodaca,kupim i pojedem,...
Do tada jedem nesto sto uspjeva u nekim drugim regionima ali obavezno prinesem blizu nosa

[Toto]

Moze li bit dobrog bjeljinskog kupusa u dolini Vrbasa?

[safran]

E čega se sve načitah! Ispade Gregor Mendel glavni krivac za sve. Idemo redom.

1. Kvantitet i kvalitet - rijetko mogu zajedno. Obično jedno ide na uštrb drugoga pa je tako i sa hranom.
2. U Rumuniji se sigurno može naći "originalnog sjemena" ali može i u Bosni i u Srbiji i u Hrvatskoj i u Sloveniji i .... Ali za razliku od Rumunije, ove ostale zemlje nisu proizvođači GM soje. Do prije dvije godine Rumunija je bila najveći proizvođač GM soje u Evropi, sada je, čini mi se, Španija (u svakom slučaju najviše hektara pod GMO usjevima danas ima - ISTA).
3. Žumanca "pravih" jaja nisu narandžasta već zavise od ishrane koka. Ako ih hranite samo kukuruzom, mekinjama i ječmom onda su potpuno i savršeno žuta ali imaju neki pomalo metalik okus kakva nemaju jaja sa farme i kada ih umutite ta žuta boja se ne gubi već intenzivira. Ako pak želite narandžasta jaja - ili pustite kokice da se malo same brinu za svoju ishranu pa salete kakvu glistu ili im u vodu razmutite malo Cedevite. Na volju vam! Meni su i žuta sasvim dobra.
4. Paradajz i krompir (i vrlo vjerovatno paprika i patlidžan) sadrže nikotin baš kao i duhan iz prostog razloga što je riječ o pripadnicama iste porodice biljaka (Solanaceae) pa je logično da imaju i neke srodne metabolite. U istu porodicu spada i Atropa belladonna koja je otrovna (a iz koje se pak izdvaja atropin). Paradajz i krompir su, sa druge strane, bogati solaninom koji je također alkaloid ali je njegova koncentracija u zrelom plodu paradajza i gomolju krompira izuzetno niska.
5. GM voće i povrće jednostavno zaboravite. Mada je prva GM biljka koja je dobila dozvolu za izlazak na tržište upravo paradajz (FlavrSavr), genetika nije krivac što ne samo u januaru, februaru i martu već i u julu i augustu jedemo bezukusni i bezmirisni paradajz. Kao prvo, sama FlavrSavr modifikacija je išla u pravcu poboljšanja okusa odn. produženja vremena zrenja ploda a odgađanja mekšanja kako bi se produžio rok trajanja. Kao drugo, ova modifikacija se nije pokazala dovoljno profitabilnom i nikada nije doživjela uspjeh na tržištu. Ovo što mi jedemo je proizvod fizioloških modifikacija tj. posljedica primjene stimulatora rasta i zrenja.
6. Što se tiče drugih povrtnih kultura - luka, buranije, graška, tikvica, krastavaca, paprike, patlidžana, kupusa, blitve, špinata, mrkve .... - možete naletiti na poneki hibrid ali GM nećete naći sve i da se potrudite. Ko ima mogućnosti i kome nije mrsko plijevite, zaljevajte, ponekad tretirajte modrom galicom protiv plamenjače (ne prečesto) a paprici i paradajzu slobodno dajte malo "vještaka" jer trebaju dosta kalija. Zaista se isplati. Nahranite i dušu i tijelo - sve ima drugačiju aromu i okus. A onda probajte svojim prijateljima objasniti da povrće nije skupo
7. Krompir je diskutabilan. Bt modifikacije su komercijalizirane i koliko sam uspjela vidjeti po ovim našim agrocentrima uglavnom je riječ o uvozu iz Holandije. Naš zakon o GMO je usvojen tek u martu a provedba tek slijedi. Dakle, do marta nije postojala ni zakonska osnova za kontrolu. Ako ste GMO senzitivni preostaje vam da nađete svog "seljaka" kojeg ćete obići par puta tokom sezone i provjeriti kako su mu zlatice i ima li korova između cime (nadzemnog dijela biljke). Ako nema ni jednog ni drugog lijepo mu se zahvalite i razgulite.
8. Jabuke uzgojene na prirodan način (mrzim riječ organski u ovom kontekstu) jesu ukusnije, mirisnije i zdravije ali se isto tako znatno kraće mogu održati tokom godine u nepromijenjenom stanju. Nekada su postojali trapovi i običaj umatanja voća u slamu ali danas slabo ima i trapova i slame. Današnji plantažni uzgoj podrazumijeva preko 10 (čini mi se oko 15) različitih "zaštitinih" tratmana tokom sezone (i na našim plantažama u Gradačcu, Gračanici, Tešnju). Zaštita znači prskanje protiv različitih nametnika - pesticidima. A u ovih 5 stranica nađoh barem 5 slučajeva spominjanja GM a niti jedan slučaj u kome se spominju pesticidi.

[DobroJutroKolumbo]

Ovaj paradajz , sto kupujete po prodavnicama , vam je zacinjen konjskom muhom...ako niste znali...

Salim se , samo se koristi neki gen "vinske musice" , da bi paradajz ostao sto duze svjez , i da nebi truhlio...

[pojedinac]

Kad sjeckam luk, ja više ne zaplačem, a ljutu papriku među paprikama nisam našao ima tome 25 godina. Jedino je dobra sarajevska piva PreMium, sa crvenim M.

Možda ovdje leži odgovor. Obratiti pažnju na datum objave vijesti.

LUK BEZ SUZA
Objavljeno dana: 17.10.2002. / 00:00
Autor: Mario Duspara

Skupina japanskih znanstvenika pronašla je način proizvednje luka, čije rezanje ne izaziva suze. Navodno su otkrili način kako genetski promijeniti enzim, koji se nalazi u luku, a koji pri rezanju luči tvar, koja onoga tko reže luk izaziva na plakanje. Cijela procedura ne mijenja druge karakteristike luka, pa ni njegov okus. Proizvođači luka su, navodno, vrlo zainteresirani za ovaj izum, jer su uvjereni da bi to moglo značajno povećati prodaju.
Članak je preuzet sa http://www.nacional.hr /clanak/1008/luk-bez-suza

Sumnjive GMO banane i rajčice na tržištu BiH.........Iako BiH zakon o genetski modificiranim organizmima ima samo u formi Nacrta, bh. potrošači, kako potvrđuju iz njihove krovne organizacije, kupuju i bez valjanog nadzora jedu GMO jabuke, banane, naranče, paprike, rajčice, grah...

[PipiDugaDevetka]

7. Krompir je diskutabilan. Bt modifikacije su komercijalizirane i koliko sam uspjela vidjeti po ovim našim agrocentrima uglavnom je riječ o uvozu iz Holandije. Naš zakon o GMO je usvojen tek u martu a provedba tek slijedi. Dakle, do marta nije postojala ni zakonska osnova za kontrolu. Ako ste GMO senzitivni preostaje vam da nađete svog "seljaka" kojeg ćete obići par puta tokom sezone i provjeriti kako su mu zlatice i ima li korova između cime (nadzemnog dijela biljke). Ako nema ni jednog ni drugog lijepo mu se zahvalite i razgulite...

Prva GM biljka za koju je dr. genetike, Arpad Pusztai naučno dokazao da je opasna za ljude i životinje kao hrana je Bt. krompir! Kada je krajem devedesetih godina čika Arpad objavio svoje radove, njemu i njegovoj supruzi, naravno, nisu produžili ugovor kao prof. na Univerzitutu Aberdin-Škotska.

Ako neko pronadje domaćina koji uzgajajući krompir ''muku muči'' sa krompirovom zlaticom i pomenutim korovom, molim da mi dojavi na PP da sebi kupim ''realni'' krompir za zimnice.

Sada je vrijeme kupovine krompira za zimnicu dok mu stabljika i lišće (cima) rastu na poljima!

GM potatoes:

In a short feeding study to establish the safety of GM potatoes expressing the soybean glycinin gene, rats were daily force-fed with 2 g of GM or control potatoes/kg body weight.23 Although no differences in growth, feed intake, blood cell count and composition and organ weights between the groups was found, the potato intake of the animals was too low and unclear, whether the potatoes were raw or boiled.

Toxins were found in mice after eating GM potatoes:

Feeding mice with potatoes transformed with a Bacillus thuringiensis var. kurstaki Cry1 toxin gene or the toxin itself was shown24 to have caused villus epithelial cell hypertrophy and multinucleation, disrupted microvilli, mitochondrial degeneration, increased numbers of lysosomes and autophagic vacuoles and activation of crypt Paneth cells. The results showed that despite claims to the contrary, CryI toxin was stable in the mouse gut and therefore GM crops expressing it need to be subjected to “thorough tests…to avoid the risks before marketing.24

When the health risks of GM potatoes were revealed
in some studies, a debate ensued:

In another study, young, growing rats were pair-fed on iso-proteinic and iso-caloric balanced diets containing raw or boiled non-GM potatoes and GM potatoes with the snowdrop (Galanthus nivalis) bulb lectin (GNA) gene.25 The results showed that the mucosal thickness of the stomach and the crypt length of the intestines of rats fed GM potatoes was significantly increased. Most of these effects were due to the insertion of the construct and not to GNA which had been been pre-selected as a non-mitotic lectin unable to induce hyperplastic intestinal growth26 and epithelial T lymphocyte infiltration. Although there is controversy about the tests, most of the adverse comments on this Lancet paper were personal, non-peer reviewed opinions and, as such, of limited scientific value. The findings, on the other hand, were published in a peer-reviewed publication25 and the criticism replied to.7 The work, however, has not been repeated nor results contradicted and it is therefore imperative that the effects on the gut structure and metabolism of all other GM crops developed using similar techniques and genetic vectors should be thoroughly investigated before their release into the food chain.

GM tomatoes:

This study with a GM tomato expressing B. thuringiensis toxin CRYIA(b) gene was published in a book and not in a peer-reviewed journal. However, its importance was underlined by the immunocytochemical demonstration of in vitro binding of Bt toxin to the caecum/colon from humans and rhesus monkeys.27 Although in vivo the Bt toxin was not bound by the rat gut, this was possibly due to the authors’ use of recombinant Bt toxin.

I umjesto da hitno zabrane uvoz, sađenje, trgovinu, transport Bt. krompira u BiH, naše vlasti potpomažu proizvodnju i testiranje istog narodnim parama iz budžetaa zvanih, proračuni:

DANI KRUMPIRA U FOJNICI 2007.g.

Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo u suradnji sa zemljoradničkim zadrugama Fojnica i PUP istraživao je mogućnosti uvođenja novih sorti i primjenu novih tehnologija u proizvodnji krumira.
Rezultati istraživačkog rada bit će predstavljeni

Te dvije zadruge zasadile su veće površine pod sjemenskim krumpirom, što prati i certificira Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo.
Zemljoradničke zadruge Fojnica i PUP stoga i široj javnosti žele predstaviti rezultate zajedničkog rada organiziranjem manifestacije ''Dani krumpira“ 27. srpnja.
Prisustvovat će od 100 do 150 sudionika, od kojih je 70 posto proizvođača krumpira. Tu će biti i predstavnici Osječke županije iz RH , Petrokemije iz kKutine, Agroplanta iz Nizozemske, Bayer Cropsa, te Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Izvor: Bljesa.info

***Bayer = Jedan od lidera u genetskoj modifikaciji

[PipiDugaDevetka]

@safran-aginice,
Zahvaljujući tvom učešću i doprinosu ovoj temi, a posebno ovo o GM Bt. krompiru, dobio sam prilično stručnu potvrdu da su se moje paranoje ostvarile, da sam bio u pravu što posljednjih 6 godina izbjegavam da jedem krompir, te sam tako izliječen, odnosno, nisam više paranoidan.
Pozdrav tebi i nauci što je tabiriš! Spasiteljice moja!

Uh, kada se samo sjetim faca sa kojekakvih ručaka, prepirki u porodici, u vezi sa mojim izjavama da neću da jedem krompir jer je otrovan,...Tegoba,...!

Za Prvi maj, gospodin Tihić je bio na kontroli raka svog debelog crijeva u Ljubljani. Svaku mu sreću želim i da pobijedi opaku bolest (Valjda 5 godina treba da prodje). I njemu i Kebi, svima sa opakim boleštinama.
Imam običaj da mjesečno, u ime nas troje penzionera u obitelji pozovem tri puta neki od humanitarnih telefona koje pronadjem na saiks forumu.

Halalite i ne zborim više o ovoj temi Bt. GM KROMPIR!

http://blogs.theage.com.au/moderntimes/ ... etable.JPG

[safran]

E moj Pipi, ja sam izgleda pogrešno shvaćena. Ja htjedoh skrenuti pažnju na neke druge stvari izvan sfere GMO a od svega ti samo izvuče da je GM krompir opasan. A čini mi se da ja to nisam napisala. Da se razumijemo, niti hvalim - niti kudim. GMO su realnost, uzgajaju se na milionima hektara širom svijeta i biće ih još više jer su profitabilni (za biotehnološke i hemijske kompanije) i tu se ništa ne može. Čakštaviše, da se ovog momenta prestanu planski sijati toliko ga je u prometu, distribuira se polenom, kontaminira konvencionalne usjeve tako da se još dugo, dugo svjetsko tržište ne bi moglo očistiti.
Ono što Evropa omogućava a USA i mnoge druge države ne jeste da potrošač ima pravo da bira da li da konzumira GM produkte ili ne. Zakon o GMO BiH nalaže obavezu obilježavanja namirnica koje su proizvedene od ili se sastoje od GM sirovina, podnošenje zahtjeva za odobrenje stavljanja u promet takvih proizvoda i drakonske kazne za prekršaje. Provedba Zakona je drugi par cipela i tek ćemo vidjeti kako će to ići. U svakom slučaju, za sada ne postoji GM biljka sa dozvolom za uzgoj ili upotrebu (bilo kao hrana za životinje ili čovjeka) u BiH.

Ja čvrsto vjerujem da u ovom momentu u BiH znatno veći problem od GMO predstavlja nekontrolisana upotreba pesticida, herbicida i stimulatora rasta i zrenja.

[PipiDugaDevetka]

Bila tema o parakvatu, gramoxonu,....Totalni pesticidi,...Malo znam o tome, a tema je bila nedavno. Ostadoh i ja neshvaćen, a političari ''ni habera'':

http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtop ... =1&t=62958

GMO jeste realnost, ali i poslije ''otkrića'' atomske bombe pojedini naučnici su se pokajali, a GM tehnologija (Onaj dio koji, kao fol, nije još ispitan, ne zna se da je opasna niti da nije opasna) će nas jednako ''usrećiti'' kao A bombe. Ne govorim o genetskom inžinjerstvu i modifikacijama koji su u službi medicine, nego o biljkama kao hrani i ''klonetini'' kao hrani.

Što se tiče zakona, opet vlastodršci, a naročito oni sa opakim boleštinama, ima da organizuju označavanje, a ne da krompirom (Naučno dokazano da je opasan) truju narod i sebe.
Za sada, SVE ŠTO PO ZAKONU NIJE ZABRANJENO, DOZVOLJENO JE!

Ne pristajem da budem pokusni kunić, laboratorijski miš,...Tu i tamo pronadje se u prodavnicama, kod farmera i u prirodi ponešto jestivo.

[ladyblue18]

Maloprije sam jela domace jagode...jednom rijecju - PREDIVNO!
Ne mogu se porediti sa onim "drugim" velicine jajeta

[PipiDugaDevetka]

Maloprije sam jela domace jagode...jednom rijecju - PREDIVNO!
Ne mogu se porediti sa onim "drugim" velicine jajeta

Najveći broj pacijenata tokom posljednja 24 sata u HMP Sarajevo javilo se zbog stomačnih problema.
Uskoro se očekuje, uz dane jagodičastog voća, veći broj pacijenata sa problemima išijalgija (pesticidi mimo karence).

[ladyblue18]

Maloprije sam jela domace jagode...jednom rijecju - PREDIVNO!
Ne mogu se porediti sa onim "drugim" velicine jajeta

Najveći broj pacijenata tokom posljednja 24 sata u HMP Sarajevo javilo se zbog stomačnih problema.
Uskoro se očekuje, uz dane jagodičastog voća, veći broj pacijenata sa problemima išijalgija (pesticidi mimo karence).

huh

[PticaTrkachica]

Nedavno sam vidjela kako, u odeđenom kraju Bosne, seljaci jagode zalijevaju sadržajem vlastitih septika. To su te što po pijacama idu pod 'domaće, nisu špricane' Dobro, nisam poljoprivrednik a jagode znam samo pojest' ali mislim da je to odvratno. Baj d vej, u srednjoj Bosni cvjeta biznis pražnjenja septičkih jama

[sekiracija]

Evo naumpade mi,dok pisem post,piletina(fileti,bataci,cijelo pile).Pilece meso zaista volim ali u zadnjih godinu dana mi je postalo tako tesko za zeludac da kad ga jedem uvijek se pitam cime tove onu kokosku?[/quote]

GOVNIMA,a da cime ,dok ti smrdi.

[Lesli Eldridž]

Ma na pijaci se svakako prodaju većinom govna...

[Pera Trta]

Uskoro se očekuje, uz dane jagodičastog voća, veći broj pacijenata sa problemima išijalgija (pesticidi mimo karence).

Kakve veze bol u leđima ima sa jagodama? Valjda će ih zaboljeti leđa dok beru jagode?

[PipiDugaDevetka]

Uskoro se očekuje, uz dane jagodičastog voća, veći broj pacijenata sa problemima išijalgija (pesticidi mimo karence).

Kakve veze bol u leđima ima sa jagodama? Valjda će ih zaboljeti leđa dok beru jagode?

Malo sam se zeznuo kada sam napisao išijalgije, ali mislio sam na ovo, pa oprez u ovim danima jagodičastog voća:

Za zaštitu voća kemikalije slične bojnim otrovima?!

Na uvoznim jagodama otkrivena je mnoštvo pesticida, s obzirom na to da jagode imaju veliku hrapavu površinu, na njih se lijepi rosa od emulzije pesticida

Kupi jeftino i prodaj skupo - jednostavno je pravilo koje su jako dobro shvatili naši veletrgovci voćem. Stoga nije problem naći dobro i sigurno, nego atraktivno i jeftino. A goleme jagode upravo su takva roba - prvo jagodičasto voće od kojeg će se uskoro zacrvenjeti tržnice. Naravno, njihova cijena je takva da nam se zavrti u glavi (20 do 25 kuna po kilogramu). Neke stvari bi ipak trebale biti jasne: nema golemih jagoda bez sredstava za ubrzano zrenje i nema lakopokvarljive robe bez velike količine zaštitnih sredstava koja će spriječiti propadanje zbog plijesni, bakterija i insekata.

A s obzirom na to da tako lako pokvarljiva roba mora doći u ispravnom stanju (a to je, primjerice, od jugozapadne Europe više od 1500 kilometara), mora se osigurati od propadanja raznim kemikalijama. Zašto su se naši veletrgovci tako zagrijali baš za jagode? Zato što su ih tamo dobili za osam kuna za kilogram, a ovdje ih prodaju po 28 kuna.

Na uvoznim jagodama otkriveno je mnoštvo pesticida, a budući da jagode imaju veliku hrapavu površinu, na njih se rosa od emulzije pesticida snažno lijepi. A dobro je poznato da se jagoda stavlja izravno u usta, a mnogi je prije konzumiranja uopće ne peru.

Nemojmo zaboraviti da se prve jagode daju djeci i starijim osobama te bolesnicima kako bi im se »vitaminizirala« proljetna hrana.

Brza isporuka glavni je preduvjet poslovnog uspjeha velikih proizvođača, a kod jagoda nisu u pitanju dani, nego sati.
Kada su u pitanju jagode, koristi se nekoliko vrlo učinkovitih zaštitnih sredstava, među kojima ima i zabranjenih.

Methomyl je karbamatski insekticid visoke toksičnosti čija je zadaća spriječiti naseljavanje raznih insekata koji također vole prve jagode. Je li potrebno spominjati da mu je kemijska struktura vrlo slična bojnim otrovima koji napadaju enzim holinesterazu i tako blokiraju disanje?
Srećom, topiv je u vodi, pa se detaljnim pranjem pod mlazom vode najveći dio može sprati. Ulazi u tijelo oralno, kroz kožu i udisanjem prašine.

Naravno, ne koristi se samo methomyl, nego u pravilu smjesa s drugim zaštitnim sredstvima, kao što je captan - fungicid koji sprječava razvitak najvećeg neprijatelja - gljivica i plijesni. Captan nije tako toksičan, ali može izazvati konjuktivitis, dermatitis, povraćanje i proljev. Karcinogen je za miševe, što ne znači da je karcinogen i za ljude.

Nažalost, svi kod pokusnih životinja izazivaju porođajne defekte. Nezgoda jagoda jeste u tome što zbog hrapavosti imaju veliku površinu na kojoj se može zaustaviti dosta kemikalija. A neke od njih imaju svojstven miris koji ćete lako prepoznati.

Za vrijeme uzgoja kvalitetnih jagoda prskanje se obavlja najmanje četiri puta, a po potrebi i više od toga. Ono što su Austrijanci analizama tog voća otkrili je da neki proizvođači s juga Staroga kontinenta koriste zabranjeni pesticid u plinovitu stanju brometan koji je također visoko toksičan.

Jer da bi se ubrane jagode sačuvale i dobile što ranije, moraju se držati u posebno podešenoj atmosferi gdje se, primjerice, koristi ugljični dioksid, ali i druga sredstva. Ugljični dioksid povećava prinos od šest do deset posto, ali i koncentraciju šećera i organskih kiselina u plodovima, što generalno popravlja organoleptička svojstva jagoda. Uspostava programirane klime ima svoju cijenu koju plaća krajnji kupac.

Ostalo jagodičasto voće je iz bliže okolice i manje je kontaminirano pesticidima zato što pesticidi nisu jeftini.

Od spaljivanja papira do mesa i mlijeka

Čovjek je stvorio kemijsku industriju i fenomen da svake godine u naš život ulazi oko 60.000 novih kemijskih proizvoda. Ukratko - što više kemije, to više kancerogenih bolesti. Znamo da pušenje izaziva rak i da sol podiže tlak, no postoji i potvrđena veza dioksin - rak. Dioksin, uz ostalo, nastaje kad sagorijeva plastika na bazi PVC-a koja u molekuli sadrži klor (polivinilklorid). Isto tako, dioksin nastaje kada se spaljuje papir (jer je u tehnološkom procesu obrađen izbjeljivačima). Dioksin tada ode u atmosferu i poslije toga dugo pada na lišće, na travu, povrće i voće, na stoku i naravno na ljude. Budući da je vrlo stabilan i da se topi u masnoćama, ulazi u lanac prehrane, a mi ga dobivamo natrag putem mesa i mesnih prerađevina te mlijeka i mliječnih prerađevina. Što namirnica ima veći stupanj masnoće, mogućnost za dobivanje određenih doza dioksina se povećava. Zato izbacite iz jelovnika masnoću animalnog podrijetla.

Jabuke masne od emulzije pesticida

Hrvatska je veliki uvoznik svih vrsta voća, pa tako imamo kruške viljamovke iz Argentine, velike šljive iz Čilea, naranče i mandarine iz Maroka, banane iz Afrike. Sve mora podnijeti daleki transport, što znači pojedinačno pakiranje i zaštićenost kombinacijom pesticida.

Ako, primjerice, takvu uvoznu jabuku stavite pod vodu, vidjet ćete da je masna, a ta se masnoća prenosi na dlanove ruku. To je zapravo emulzija pesticida koja je nasprejana iz zraka (aerosol).
Jedina pomoć je da na takvu jabuku kapnete tekućeg deterdženta i dobro operete trljanjem i potom isperete pod mlazom vode. Emulzija se ne može obrisati krpom, jer se zalijepi za jabuku.

Ignac Kulier
Autor je doktor znanosti, nutricionist

[Shoba]

Prednost Amerike u odnosu na Bosnu je da se ljudi ne pretvaraju da jedu zdravu hranu. Jede se smece pa se redovno ide doktoru. U Bosni svi misle da jedu zdravo, ne idu doktoru, pa otegnu papke sa 45...

Awaking call for everybody!!!