#101 Re: AVAZ vs. UNICREDITO
Posted: 24/04/2009 21:14
Da malo osvjezimo temu
evo sta o svemu kaze Senad Pecanin
BH Dani: 9 razloga zbog kojih - Ruši se Radončićeva imperija
Tajkunsko carstvo vlasnika Avaza Fahrudina Radončića nalazi se pred ozbiljnom mogućnošću pravog finansijskog kraha. Čak 22 miliona najpovoljnijeg kredita od Džaferovićeve Razvojne banke Federacije BiH samo su odložila prijeteći kolaps. BH Dani otkrivaju zašto je Fahrudin Radončlć u studiju Senada Hadžifejzovića, uz asistenciju Nihada Imamovića, ponovo branio "bošnjačke interese"...
...otkrivajući ljute bošnjačke neprijatelje u UniCredit banci, njenom direktoru Berislavu Kutli i guverneru Centralne banke BiH Kemalu Kozariću...
Ucjena u uvrnutom tornju
Kada vlasnik Avaza Fahrudin Radončić govori povodom "odbrane ugroženili bošnjačkih interesa", radi se o nesumnjivom znaku da su poslovni interesi "bosanskog Donalda Trumpa" ozbiljno ugroženi. Radončić je svoje sugovornike u emisiji kočijaški vrijeđao (nazivajući direktora najveće bh. banke, UniCredit, Berislava Kutlu kriminalcem, reketašem i činovnikom, te govoreći guverneru Centralne banke BiH Kemalu Kozaricu da "priča gluposti"), svjedoči daje Radončić u ozbiljnom problemu o kojem upućeniji u njegovo poslovanje šapuću već mjesecima: naime, njegova naizgled moćna poslovna imperija nalazi se pred ozbiljnom mogućnošću pravog kraha!
Formalni povod za Radončićevo gostovanje na Hayatu bila je Čak i u Dnevnom avazu nezapamćena višednevna kampanja brutalnog pljuvanja po UniCredit banci zbog navodnog zelenaškog dizanja kamatnih stopa na kredite plasirane ovdašnjim preduzećima i bh. građanima. Nema sumnje da je dizanje kamatnih stopa u ovakvoj ekonomskoj krizi prava noćna mora i za ogromnu većinu zaduženih i bh. građana i bh. biznismena; nema ni dileme da su banke u Bosni i Hercegovini mogle pokazati puno više poslovne empatije za situaciju u kojoj su se, umnogome zaslugom i nesposobnih i kriminalnih bh. vlasti, našli i stanovništvo i privreda; no, ono što je iznenadilo neupućene jeste činjenica da se Radončić, prljavom i brutalnom kampanjom njemu svojstvenom, sa stranica Avaza obrušio upravo na UniCredit banku. Naime, već godinama je trajala prava javna idila između Radončićeve novi-ne i ove banke. Tako su godinama i reklamni PR oglasi UniCredit banke u Avazu plasirani kao novinarski tekstovi (naprimjer, u broju od 1. jula 2008., strana 20, Krediti bez kamata, naknada i papirologjje). Avazova izdanja su godinama puna plaćenih oglasa banke, UniCredit je, sve do dolaska Ramiza Džaferovića na čelo Razvojne banke Federacije BiH, bio najveći kreditor Radončićevih poslovnih poduhvata, direktor Kutle izjavljuje da je " Avaz brend s kojim je čast surađivati" (Dnevniavaz, 25. april 2008., strana 6)... Jednom riječju, prava poslovno-partnerska idila! I trajala je sve do kraja prošle sedmice kada je Avaz krenuo u harangu protiv UniCredit banke objašnjavajući svojim čitateljima da se radi o reketaškoj, kriminalnoj banci... Otkud takav obrat?
"Radončić je pozvao na sastanak našeg direktora Kutlu u novoizgrađeni Avazov biznis toranj. Pokazao mu je raskošne poslovne prostore, ali i one koji zjape prazni, i zatražio da UniCredit banka iznajmi, uzme u zakup jednu veliku površinu. Direktor mu je odgovorio da banka nije zainteresirana za iznajmljivanje novog prostora, u šali dodajući da bi dodatnu zakupninu morali plaćati klijenti banke i to povećanjem kamata na kredite, što nam nije interes. Radončić jeste rekao nešto u stilu da je on 'u Sarajevu bog', ali nije djelovao povrijeđeno direktorovim odbijanjem i uljudno ga je ispratio iz tornja. No, samo dva dana nakon toga u Dnevnom avazu se pojavio prvi tekst prepun neutemeljenih optužbi i uvreda na račun banke" - ispričao je Danima uposlenik banke koji je zamoiio za anonimnost. U razgovoru s autorom ovog teksta, direktor Kutle je potvrdio održavanje sastanka s Radončićem, ali nas je "kao bankar s 29-godišnjim bankarskim iskustvom" zamolio za razumijevanje što ne želi da govori o detaljima odnosa banke s klijentima, pa tako ni s Radončićem.
Ipak, Dani su iz nekoliko pouzdanih izvora saznali još zanimljivih informacija. Problemi finansijske solventnosti Radončićevog preduzeća započeli su kupovinom 27.000 kvadrata zemljišta u Tuzli. Zemljište na atraktivnoj tuzlanskoj lokaciji Radončić je kupio za svog beogradskog poslovnog partnera Miroslava Miškovića koji je namjeravao na toj lokaciji otvoriti tržni centar Delta. Prvi neplanirani problem u kupovini zemljišta bila je visoka cijena. Naime, načelnik Tuzle Jasmin Imamović nije prihvatio "fer ponudu" Radončićevog emisara, kojom bi on, Imamović, osobno bio bogatiji za nekoliko stotina hiljada eura, a budžet Općine Tuzla manji za šest miliona: upravo toliki broj miiiona Radončić je morao iskrcati više od planiranog iznosa novca da bi na tenderu (drugačije provedenom od sličnog kojeg je raspisao načelnik Bihaća Hamdija Lipovača za biznismena iz Robota koji je prijatelj lidera SDP-a Zlatka Lagumdžije) kupio lokaciju za svog partnera Miškovića.
S druge strane, zahvaljujući kreditu Džaferovićeve Razvojne banke od 22 miiiona maraka Radončić je uspio dovršiti zgradu i unutarnje opremanje novog poslovnog tornja u blizini sarajevske Željezničke stanice. No, kredit se mora vraćati, pa čak i tako rekordan i tako povoljan kakav je Džaferovićev: međutim, zakup poslovnih i trgovačkih prostora u tornju ide katastrofalno loše. Zainteresiranih zakupaca prostora jednostavno nema i rezultat ostaje isti i nakon mnogobrojnih Radončićevih oglasa u Dnevnom avazu po kojem zainteresiranima nudi prostor po cijenama čak i upola nižim od planiranih!
Motivi harange
U spomenutom gostovanju u Hadžifejzovićevoj emisiji Radonćić je, doduše, više sebi u bradu, rekao da on ima kreditno zaduženje od pet miiiona maraka u UniCredit banci "koje redovno otplaćuje". Na pismeno dostavljeno pitanje Dana o svojim kreditnim zaduženjima Radončić nije želio odgovoriti. No, na isto pitanje u UniCredit banci, uz navođenje Radončićeve izjave o dugu od pet miiiona maraka, sugovornik Dana se samo nasmijao,dodajući da se radi o "puno većem kreditu". Isti izvor Dana iz UniCredit banke demantirao je informaciju koja kola i u upućenijim krugovima u Sarajevu po kojoj je Radončić od Kutle tražio odgodu plaćanja kredita, ali ne i onu po kojoj je tražio niže kamatne stope za otplatu kredita.
O sasvim ličnim Radončićevim motivima harange protiv UniCredit banke svjedoči i činjenica da se radi o banci koja je posljednja od svih banaka u Bosni i Hercegovini podigla kamatne stope na kreditna zaduženja. Naravno, to je ne izuzima iz općeg osjećanja javnosti da su bh. komercijalne banke pokazale nedostatak razumijevanja za tešku situaciju u kojoj su se ne svojom voljom ili lošim poslovanjem našli njihovi dužnici, ali ukazuje na motive harange kojom se jedino ona pokušava pribiti na stub srama.
S druge strane, ništa providnije, a ni jadnije, nije bilo od Radončićevog pokušaja da posljedice vlastite poslovne megalomanije maskira navodnom brigom za obične a zadužene građane Bosne i Hercegovine, uz posebno isticanje Bošnjaka kao posebno ugrožene kategorije. Naime, u isto vrijeme dok građani (uključujućii Bošnjake) plaćaju kamate po stopi i od 14 posto i dok Vlada Federacije BiH diže kredit od 160 miiiona maraka uz kamatu od osam posto, Fahrudin Radončić je za svoju propalu toranj-investiciju od Ramiza Džaferovića i Razvojne banke Federacije BiH dobio čak 22 miiiona maraka kredita - novca poreskih obveznika u Federaciji BiH - uz kamatu od svega pet posto!
Kad bi se malo pomnije analiziralo ko se sve predstavlja zaštitnikom Bošnjaka i njihovih nacionalnih interesa, skoro je izvjesno da bi se došlo do zaključka da položaj Bošnjaka uopće nije loš. Dapače!
KLJUČNI UZROCI MOGUĆE RADONČIĆEVE POSLOVNE PROPASTI
1. "NEKOOPERATIVNOST" HARISA SILAJDŽICA
Samo da je lider Stranke za BiH pristao da ispuni Radončićev nalog da za generalnog direktora Elektroprivrede BiH postavi Mesuda Bašića, vlasnik Avaza ne bi imao nikakvih finansijskih problema. Nakon što je Sulejman Tihić ispunio njegov nalog i za predsjednika Nadzornog odbora Elektroprivrede BiH postavio ponovo "kooperativnog" Edhema Bičakčića, samo je ta kadrovska karika falila pa da Koštunicin tajkun Vojin Lazarević i Fahrudin Radončić postanu gospodari prodaje viškova struje Elektroprivrede BiH u godišnjem iznosu od preko 600 miliona maraka.
2. FINANSIJSKI PROBLEMI MIROSLAVA MISKOVIĆA
vlasniku Delte Miroslavu Miškoviću je partnerstvo
s Radončićem daleko od prioritetnih poslovnih angažmana
Procjena da zarad finansijski primamljivog partnerstva s nekadašnjim ministrom i finansijerom režima Sfobodana Miloševića vrijedi žrtvovati brižljivo njegovani imidž "zaštitnika bošnjačkih interesa" najpogrešnija je životna odluka Fahrudina Radončića. Okupiran ogromnim problemima vlastite finansijske solventnosti (zbog kojih rasprodaje imovinu u Srbiji, odustaje od ugovorenih investicija u Ljubljani, otkazuje kupovinu Boske u Banjoj Luci...), vlasniku Delte Miroslavu Miškoviću je partnerstvo s Radončićem daleko od prioritetnih poslovnih angažmana. Osim toga, Mišković je shvatio da je pokušaj ulaska Delte u Federaciju BiH preko Radončića bio potpuno pogrešna odluka: umjesto eliminiranja očekivanih prepreka, svi mnogobrojni Radončiće-vi moćni neprijatelji postali su i neprijatelji Delte.
3. KREDITNA PREZADUŽENOST
kada bi narednih deset godina redovno otplaćivao kreditne
rate od po 500.000 maraka, Radončić ne bi otplatio sve dugove
Prokleti krediti! Na pismeno dostavljeni upit Dana o kreditnim zaduženjima Avaza, Radončić nije želio odgovoriti. Po skromnim procjenama upućenih, i kada bi narednih deset godina redovno otplaćivao kreditne rate od po 500.000 maraka, Radončić ne bi otplatio sve dugove.
4. OPĆA EKONOMSKA KRIZA
I ako uopće postoje biznisi koji neće osjetiti teške posljedice opće ekonomske krize, izvjesno je da to nisu oni kojima se Radončić bavi. Odluka o odvrtanju svake druge sijalice u nekada noću blještavoj Radon Plazi je racionalna, ali teško da može bitnije utjecati na poslovni bilans. Doduše, možda kadrovsko pojačanje, angažman uglednih autora Muharema Cere, te Sanje i Uge Vlaisavljević, podigne tiražAvazovih izdanja...
5. PROPALA INVESTICIJA U NOVI POSLOVNI TORANJ
Prvo Bosmal, pa onda Avaz Twist Tower! Možda je i do Sarajeva koje ne zna da cijeni objekte koji bi se svojom visinom mogli uklopiti u panoramu Manhattana i Singapura; no ako se ikada u Bosni otvori ozbiljna business school, studenti će za potrebe svojih seminarskih radova imati grandiozne primjerke mastodontskih poslovnih promašaja. Ali, zato je Sarajevo dobilo monumentalne spomenike graditeljske megalomanije.
6. NEMOGUĆNOST PRODAJE ZGRADE AVAZ BUSINESS CENTRA (RADON PLAZA)
Samo kad bi svijet izišao iz ekonomske krize, kad bi se izbjegla pošast globalne deflacije, ili samo kad bi Bosna i Hercegovina postala članica Evropske unije ili makar Sarajevo domaćin nove olimpijade... svi problemi Fahrudina Radončića bi bili riješeni, momentalno.
7. LOS UGLED ZBOG POSLOVNIH VEZA S POLITIČKIM I KRIMINALNIM PODZEMLJEM
(Edhem Bičakčić, Miiorad Dodik, MiloĐukanović, Naser Keljmendi, Muhamed Ali Gasi, Damir Fazlić, Senad Šahinpašić Šaja, Naser Orić...) Sarajevo zna odista biti surov grad prema pridošlicama koji u njega dođu s kesom i nakon nekoliko godina sebe porede s Donaldom Trumpom. Sarajlije takve sve otvorenije preziru i javno gađenje prema Radonči-ću, njegovim novinama i njegovim objektima čak postaje i trend. Srećom, postoje i ljudi kao Senad Hadžifejzović i IMihad Imamović, koji vođeni svojom čuvenom profesional¬nošću (prvi) i svojom inteligencijom (drugi) su tu da pruže pravedniku ruku u nevolji.
8. ISTRAGA 0 PRANJU NOVCA
Samo da Marinka Jurčevića stranci nisu prisilili da dobrovoljno podnese ostavku, istraga o privatnim računima u austrijskim i švicarskim bankama i dalje bi godinama zapinjala u ladici državnog tužitelja. Time bi i milioni maraka opranih u Lihtenštajnu preko napuhanih faktura za uvoz papira bili nikada otkriveni izvor Radončićevog bogatstva.
9. ODUSTAJANJE VLADE KANTONA SARAJEVO OD RAŠČIŠĆAVANJA PRISTUPNOG PUTA DO NOVOG TORNJA
Drastično kresanje svih budžeta, pa i onog Sarajevskog kantona, odložilo je za bolja vremena mnoge infrastrukturne investicije, a među njima i onu kojom je Kanton Sarajevo sa 17 miliona maraka trebao da finansira projekt izgradnje neophodnog pristupa novom Radončićevom tornju i parking ispred njega. Sve da "ugled" Radončića i njegovih poslovnih partnera ne odbija svakog ozbiljnog poslovnog partnera od iznajmljivanja prostora u tornju, uzak i neprikladan pristupni put od ovog grandioznog pravi drugorazredni poslovni objekat. Čim Radončić konačno shvati da od spomenute kantonalne investicije zadugo neće biti ništa, treba očekivati da premijer Sarajevskog kantona Besim Mehmedić i njegova vlada postanu novi neprijatelji "ugroženih Bošnjaka", baš po uzoru na UniCredit banku i njenog direktora Berislava Kutlu.
ISTINE I LAŽI
Radončićeve manipulacije činjenicama
1. "Bankarskim sektorom i biznisom u Sarajevu upravljaju Zagreb i Sanader."
Neistina. Ni Zagreb, ni Sanader nemaju nikakvog instrumentarija za upravljanje bankarskim sektorom u Bosni i Hercegovini. Čak štaviše, Zagreb i Sanader imaju vrio ograničene mogućnosti utjecaja i na bankarski sektor u Hrvatskoj, jer je Hrvatska jedna od rijetkih država u kojoj je procent banaka prodatih ili prepuštenih stranim vlasnicima veći čak i od onog u Bosni i Hercegovini. U slučaju UniCredit banke Mostar i UniCredit banke Banja Luka, vlasnici su UniCredit banka iz Milana, fond iFC-a fkoji je u vlasništvu Svjetske banke) i Zagrebačka banka (koja je u vlasništvu UniCredit banke iz Milana).
2. "Strane banke u BIH iz štednih uloga naših građana kreditiraju domaću privredu."
Neistina. Prema zvaničnim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine komercijalne banke su 28. 2. 2009. godine imale plasiranih kredita u vrijednosti 14 milijardi 548 miliona maraka, dok su ukupni depoziti građana BiH u komercijalnim bankama iznosili 5 milijardi i 170 miliona maraka.
3. "Strane banke u drugim zemljama naplaćuju puno niže kamate na kredite nego u BiH."
Neistina. Prema zvaničnim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine prosječne aktivne kamatne stope u 2008. godini su bile: BiH 6,98%; Bugarska 10,86%; Hrvatska 10,07%; Estonija 8,55%; Litvanija 8,41 %; Rumunija 14,99%; Srbija 18,11 %; Makedonija 9,68%. Jedina država s nižim kamatnim stopama biia je Crna Gora s prosječnim kamatama od 5,81 %.
"Ministri finansija u Vladi Federacije BiH su uvijek Hrvati, nikada od rata nije bio nijedan Bošnjak, pa su zato Bošnjaci diskriminirani."
4. "Ministri finansija u Vladi Federacije BiH su uvijek Hrvati, nikada od rata nije bio nijedan Bošnjak, pa su zato Bošnjaci diskriminirani."
Djelimično istina. Naime, tačno je da su svi poslijeratni ministri finasija u Vladi Federacije bili Hrvati (Bilandžija, Čović, Vrankić, Bevanda), ali je tačno i da su svi premijeri Federacije BiH jedino Bošnjaci (Kapetanović, Bičakčić, Hadžipašić, Branković). Da li su ovim Hrvati diskriminirani? Da li su ministri finansija hrvatske nacionalnosti mogli diskriminirati Bošnjake u vladama čiji su premijeri i većina ministara uvijek bili Bošnjaci?
5. "Bosna i Hercegovina postaje ekonomska kolonija zemalja iz regije."
Istina. Kolika zasluga za to pripada "zaštitnicima bošnjačkih interesa" i "bh. patriotima" poput Fahrudina Radončića? Ko zbog interesa svojih poslovnih partnera Milorada Dodika, Miroslava Miškovića i Vojina Lazarevića kriminalizira rijetke bh, privrednike, političare i medije spremne i sposobne da im se odupru?
evo sta o svemu kaze Senad Pecanin
BH Dani: 9 razloga zbog kojih - Ruši se Radončićeva imperija
Tajkunsko carstvo vlasnika Avaza Fahrudina Radončića nalazi se pred ozbiljnom mogućnošću pravog finansijskog kraha. Čak 22 miliona najpovoljnijeg kredita od Džaferovićeve Razvojne banke Federacije BiH samo su odložila prijeteći kolaps. BH Dani otkrivaju zašto je Fahrudin Radončlć u studiju Senada Hadžifejzovića, uz asistenciju Nihada Imamovića, ponovo branio "bošnjačke interese"...
...otkrivajući ljute bošnjačke neprijatelje u UniCredit banci, njenom direktoru Berislavu Kutli i guverneru Centralne banke BiH Kemalu Kozariću...
Ucjena u uvrnutom tornju
Kada vlasnik Avaza Fahrudin Radončić govori povodom "odbrane ugroženili bošnjačkih interesa", radi se o nesumnjivom znaku da su poslovni interesi "bosanskog Donalda Trumpa" ozbiljno ugroženi. Radončić je svoje sugovornike u emisiji kočijaški vrijeđao (nazivajući direktora najveće bh. banke, UniCredit, Berislava Kutlu kriminalcem, reketašem i činovnikom, te govoreći guverneru Centralne banke BiH Kemalu Kozaricu da "priča gluposti"), svjedoči daje Radončić u ozbiljnom problemu o kojem upućeniji u njegovo poslovanje šapuću već mjesecima: naime, njegova naizgled moćna poslovna imperija nalazi se pred ozbiljnom mogućnošću pravog kraha!
Formalni povod za Radončićevo gostovanje na Hayatu bila je Čak i u Dnevnom avazu nezapamćena višednevna kampanja brutalnog pljuvanja po UniCredit banci zbog navodnog zelenaškog dizanja kamatnih stopa na kredite plasirane ovdašnjim preduzećima i bh. građanima. Nema sumnje da je dizanje kamatnih stopa u ovakvoj ekonomskoj krizi prava noćna mora i za ogromnu većinu zaduženih i bh. građana i bh. biznismena; nema ni dileme da su banke u Bosni i Hercegovini mogle pokazati puno više poslovne empatije za situaciju u kojoj su se, umnogome zaslugom i nesposobnih i kriminalnih bh. vlasti, našli i stanovništvo i privreda; no, ono što je iznenadilo neupućene jeste činjenica da se Radončić, prljavom i brutalnom kampanjom njemu svojstvenom, sa stranica Avaza obrušio upravo na UniCredit banku. Naime, već godinama je trajala prava javna idila između Radončićeve novi-ne i ove banke. Tako su godinama i reklamni PR oglasi UniCredit banke u Avazu plasirani kao novinarski tekstovi (naprimjer, u broju od 1. jula 2008., strana 20, Krediti bez kamata, naknada i papirologjje). Avazova izdanja su godinama puna plaćenih oglasa banke, UniCredit je, sve do dolaska Ramiza Džaferovića na čelo Razvojne banke Federacije BiH, bio najveći kreditor Radončićevih poslovnih poduhvata, direktor Kutle izjavljuje da je " Avaz brend s kojim je čast surađivati" (Dnevniavaz, 25. april 2008., strana 6)... Jednom riječju, prava poslovno-partnerska idila! I trajala je sve do kraja prošle sedmice kada je Avaz krenuo u harangu protiv UniCredit banke objašnjavajući svojim čitateljima da se radi o reketaškoj, kriminalnoj banci... Otkud takav obrat?
"Radončić je pozvao na sastanak našeg direktora Kutlu u novoizgrađeni Avazov biznis toranj. Pokazao mu je raskošne poslovne prostore, ali i one koji zjape prazni, i zatražio da UniCredit banka iznajmi, uzme u zakup jednu veliku površinu. Direktor mu je odgovorio da banka nije zainteresirana za iznajmljivanje novog prostora, u šali dodajući da bi dodatnu zakupninu morali plaćati klijenti banke i to povećanjem kamata na kredite, što nam nije interes. Radončić jeste rekao nešto u stilu da je on 'u Sarajevu bog', ali nije djelovao povrijeđeno direktorovim odbijanjem i uljudno ga je ispratio iz tornja. No, samo dva dana nakon toga u Dnevnom avazu se pojavio prvi tekst prepun neutemeljenih optužbi i uvreda na račun banke" - ispričao je Danima uposlenik banke koji je zamoiio za anonimnost. U razgovoru s autorom ovog teksta, direktor Kutle je potvrdio održavanje sastanka s Radončićem, ali nas je "kao bankar s 29-godišnjim bankarskim iskustvom" zamolio za razumijevanje što ne želi da govori o detaljima odnosa banke s klijentima, pa tako ni s Radončićem.
Ipak, Dani su iz nekoliko pouzdanih izvora saznali još zanimljivih informacija. Problemi finansijske solventnosti Radončićevog preduzeća započeli su kupovinom 27.000 kvadrata zemljišta u Tuzli. Zemljište na atraktivnoj tuzlanskoj lokaciji Radončić je kupio za svog beogradskog poslovnog partnera Miroslava Miškovića koji je namjeravao na toj lokaciji otvoriti tržni centar Delta. Prvi neplanirani problem u kupovini zemljišta bila je visoka cijena. Naime, načelnik Tuzle Jasmin Imamović nije prihvatio "fer ponudu" Radončićevog emisara, kojom bi on, Imamović, osobno bio bogatiji za nekoliko stotina hiljada eura, a budžet Općine Tuzla manji za šest miliona: upravo toliki broj miiiona Radončić je morao iskrcati više od planiranog iznosa novca da bi na tenderu (drugačije provedenom od sličnog kojeg je raspisao načelnik Bihaća Hamdija Lipovača za biznismena iz Robota koji je prijatelj lidera SDP-a Zlatka Lagumdžije) kupio lokaciju za svog partnera Miškovića.
S druge strane, zahvaljujući kreditu Džaferovićeve Razvojne banke od 22 miiiona maraka Radončić je uspio dovršiti zgradu i unutarnje opremanje novog poslovnog tornja u blizini sarajevske Željezničke stanice. No, kredit se mora vraćati, pa čak i tako rekordan i tako povoljan kakav je Džaferovićev: međutim, zakup poslovnih i trgovačkih prostora u tornju ide katastrofalno loše. Zainteresiranih zakupaca prostora jednostavno nema i rezultat ostaje isti i nakon mnogobrojnih Radončićevih oglasa u Dnevnom avazu po kojem zainteresiranima nudi prostor po cijenama čak i upola nižim od planiranih!
Motivi harange
U spomenutom gostovanju u Hadžifejzovićevoj emisiji Radonćić je, doduše, više sebi u bradu, rekao da on ima kreditno zaduženje od pet miiiona maraka u UniCredit banci "koje redovno otplaćuje". Na pismeno dostavljeno pitanje Dana o svojim kreditnim zaduženjima Radončić nije želio odgovoriti. No, na isto pitanje u UniCredit banci, uz navođenje Radončićeve izjave o dugu od pet miiiona maraka, sugovornik Dana se samo nasmijao,dodajući da se radi o "puno većem kreditu". Isti izvor Dana iz UniCredit banke demantirao je informaciju koja kola i u upućenijim krugovima u Sarajevu po kojoj je Radončić od Kutle tražio odgodu plaćanja kredita, ali ne i onu po kojoj je tražio niže kamatne stope za otplatu kredita.
O sasvim ličnim Radončićevim motivima harange protiv UniCredit banke svjedoči i činjenica da se radi o banci koja je posljednja od svih banaka u Bosni i Hercegovini podigla kamatne stope na kreditna zaduženja. Naravno, to je ne izuzima iz općeg osjećanja javnosti da su bh. komercijalne banke pokazale nedostatak razumijevanja za tešku situaciju u kojoj su se ne svojom voljom ili lošim poslovanjem našli njihovi dužnici, ali ukazuje na motive harange kojom se jedino ona pokušava pribiti na stub srama.
S druge strane, ništa providnije, a ni jadnije, nije bilo od Radončićevog pokušaja da posljedice vlastite poslovne megalomanije maskira navodnom brigom za obične a zadužene građane Bosne i Hercegovine, uz posebno isticanje Bošnjaka kao posebno ugrožene kategorije. Naime, u isto vrijeme dok građani (uključujućii Bošnjake) plaćaju kamate po stopi i od 14 posto i dok Vlada Federacije BiH diže kredit od 160 miiiona maraka uz kamatu od osam posto, Fahrudin Radončić je za svoju propalu toranj-investiciju od Ramiza Džaferovića i Razvojne banke Federacije BiH dobio čak 22 miiiona maraka kredita - novca poreskih obveznika u Federaciji BiH - uz kamatu od svega pet posto!
Kad bi se malo pomnije analiziralo ko se sve predstavlja zaštitnikom Bošnjaka i njihovih nacionalnih interesa, skoro je izvjesno da bi se došlo do zaključka da položaj Bošnjaka uopće nije loš. Dapače!
KLJUČNI UZROCI MOGUĆE RADONČIĆEVE POSLOVNE PROPASTI
1. "NEKOOPERATIVNOST" HARISA SILAJDŽICA
Samo da je lider Stranke za BiH pristao da ispuni Radončićev nalog da za generalnog direktora Elektroprivrede BiH postavi Mesuda Bašića, vlasnik Avaza ne bi imao nikakvih finansijskih problema. Nakon što je Sulejman Tihić ispunio njegov nalog i za predsjednika Nadzornog odbora Elektroprivrede BiH postavio ponovo "kooperativnog" Edhema Bičakčića, samo je ta kadrovska karika falila pa da Koštunicin tajkun Vojin Lazarević i Fahrudin Radončić postanu gospodari prodaje viškova struje Elektroprivrede BiH u godišnjem iznosu od preko 600 miliona maraka.
2. FINANSIJSKI PROBLEMI MIROSLAVA MISKOVIĆA
vlasniku Delte Miroslavu Miškoviću je partnerstvo
s Radončićem daleko od prioritetnih poslovnih angažmana
Procjena da zarad finansijski primamljivog partnerstva s nekadašnjim ministrom i finansijerom režima Sfobodana Miloševića vrijedi žrtvovati brižljivo njegovani imidž "zaštitnika bošnjačkih interesa" najpogrešnija je životna odluka Fahrudina Radončića. Okupiran ogromnim problemima vlastite finansijske solventnosti (zbog kojih rasprodaje imovinu u Srbiji, odustaje od ugovorenih investicija u Ljubljani, otkazuje kupovinu Boske u Banjoj Luci...), vlasniku Delte Miroslavu Miškoviću je partnerstvo s Radončićem daleko od prioritetnih poslovnih angažmana. Osim toga, Mišković je shvatio da je pokušaj ulaska Delte u Federaciju BiH preko Radončića bio potpuno pogrešna odluka: umjesto eliminiranja očekivanih prepreka, svi mnogobrojni Radončiće-vi moćni neprijatelji postali su i neprijatelji Delte.
3. KREDITNA PREZADUŽENOST
kada bi narednih deset godina redovno otplaćivao kreditne
rate od po 500.000 maraka, Radončić ne bi otplatio sve dugove
Prokleti krediti! Na pismeno dostavljeni upit Dana o kreditnim zaduženjima Avaza, Radončić nije želio odgovoriti. Po skromnim procjenama upućenih, i kada bi narednih deset godina redovno otplaćivao kreditne rate od po 500.000 maraka, Radončić ne bi otplatio sve dugove.
4. OPĆA EKONOMSKA KRIZA
I ako uopće postoje biznisi koji neće osjetiti teške posljedice opće ekonomske krize, izvjesno je da to nisu oni kojima se Radončić bavi. Odluka o odvrtanju svake druge sijalice u nekada noću blještavoj Radon Plazi je racionalna, ali teško da može bitnije utjecati na poslovni bilans. Doduše, možda kadrovsko pojačanje, angažman uglednih autora Muharema Cere, te Sanje i Uge Vlaisavljević, podigne tiražAvazovih izdanja...
5. PROPALA INVESTICIJA U NOVI POSLOVNI TORANJ
Prvo Bosmal, pa onda Avaz Twist Tower! Možda je i do Sarajeva koje ne zna da cijeni objekte koji bi se svojom visinom mogli uklopiti u panoramu Manhattana i Singapura; no ako se ikada u Bosni otvori ozbiljna business school, studenti će za potrebe svojih seminarskih radova imati grandiozne primjerke mastodontskih poslovnih promašaja. Ali, zato je Sarajevo dobilo monumentalne spomenike graditeljske megalomanije.
6. NEMOGUĆNOST PRODAJE ZGRADE AVAZ BUSINESS CENTRA (RADON PLAZA)
Samo kad bi svijet izišao iz ekonomske krize, kad bi se izbjegla pošast globalne deflacije, ili samo kad bi Bosna i Hercegovina postala članica Evropske unije ili makar Sarajevo domaćin nove olimpijade... svi problemi Fahrudina Radončića bi bili riješeni, momentalno.
7. LOS UGLED ZBOG POSLOVNIH VEZA S POLITIČKIM I KRIMINALNIM PODZEMLJEM
(Edhem Bičakčić, Miiorad Dodik, MiloĐukanović, Naser Keljmendi, Muhamed Ali Gasi, Damir Fazlić, Senad Šahinpašić Šaja, Naser Orić...) Sarajevo zna odista biti surov grad prema pridošlicama koji u njega dođu s kesom i nakon nekoliko godina sebe porede s Donaldom Trumpom. Sarajlije takve sve otvorenije preziru i javno gađenje prema Radonči-ću, njegovim novinama i njegovim objektima čak postaje i trend. Srećom, postoje i ljudi kao Senad Hadžifejzović i IMihad Imamović, koji vođeni svojom čuvenom profesional¬nošću (prvi) i svojom inteligencijom (drugi) su tu da pruže pravedniku ruku u nevolji.
8. ISTRAGA 0 PRANJU NOVCA
Samo da Marinka Jurčevića stranci nisu prisilili da dobrovoljno podnese ostavku, istraga o privatnim računima u austrijskim i švicarskim bankama i dalje bi godinama zapinjala u ladici državnog tužitelja. Time bi i milioni maraka opranih u Lihtenštajnu preko napuhanih faktura za uvoz papira bili nikada otkriveni izvor Radončićevog bogatstva.
9. ODUSTAJANJE VLADE KANTONA SARAJEVO OD RAŠČIŠĆAVANJA PRISTUPNOG PUTA DO NOVOG TORNJA
Drastično kresanje svih budžeta, pa i onog Sarajevskog kantona, odložilo je za bolja vremena mnoge infrastrukturne investicije, a među njima i onu kojom je Kanton Sarajevo sa 17 miliona maraka trebao da finansira projekt izgradnje neophodnog pristupa novom Radončićevom tornju i parking ispred njega. Sve da "ugled" Radončića i njegovih poslovnih partnera ne odbija svakog ozbiljnog poslovnog partnera od iznajmljivanja prostora u tornju, uzak i neprikladan pristupni put od ovog grandioznog pravi drugorazredni poslovni objekat. Čim Radončić konačno shvati da od spomenute kantonalne investicije zadugo neće biti ništa, treba očekivati da premijer Sarajevskog kantona Besim Mehmedić i njegova vlada postanu novi neprijatelji "ugroženih Bošnjaka", baš po uzoru na UniCredit banku i njenog direktora Berislava Kutlu.
ISTINE I LAŽI
Radončićeve manipulacije činjenicama
1. "Bankarskim sektorom i biznisom u Sarajevu upravljaju Zagreb i Sanader."
Neistina. Ni Zagreb, ni Sanader nemaju nikakvog instrumentarija za upravljanje bankarskim sektorom u Bosni i Hercegovini. Čak štaviše, Zagreb i Sanader imaju vrio ograničene mogućnosti utjecaja i na bankarski sektor u Hrvatskoj, jer je Hrvatska jedna od rijetkih država u kojoj je procent banaka prodatih ili prepuštenih stranim vlasnicima veći čak i od onog u Bosni i Hercegovini. U slučaju UniCredit banke Mostar i UniCredit banke Banja Luka, vlasnici su UniCredit banka iz Milana, fond iFC-a fkoji je u vlasništvu Svjetske banke) i Zagrebačka banka (koja je u vlasništvu UniCredit banke iz Milana).
2. "Strane banke u BIH iz štednih uloga naših građana kreditiraju domaću privredu."
Neistina. Prema zvaničnim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine komercijalne banke su 28. 2. 2009. godine imale plasiranih kredita u vrijednosti 14 milijardi 548 miliona maraka, dok su ukupni depoziti građana BiH u komercijalnim bankama iznosili 5 milijardi i 170 miliona maraka.
3. "Strane banke u drugim zemljama naplaćuju puno niže kamate na kredite nego u BiH."
Neistina. Prema zvaničnim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine prosječne aktivne kamatne stope u 2008. godini su bile: BiH 6,98%; Bugarska 10,86%; Hrvatska 10,07%; Estonija 8,55%; Litvanija 8,41 %; Rumunija 14,99%; Srbija 18,11 %; Makedonija 9,68%. Jedina država s nižim kamatnim stopama biia je Crna Gora s prosječnim kamatama od 5,81 %.
"Ministri finansija u Vladi Federacije BiH su uvijek Hrvati, nikada od rata nije bio nijedan Bošnjak, pa su zato Bošnjaci diskriminirani."
4. "Ministri finansija u Vladi Federacije BiH su uvijek Hrvati, nikada od rata nije bio nijedan Bošnjak, pa su zato Bošnjaci diskriminirani."
Djelimično istina. Naime, tačno je da su svi poslijeratni ministri finasija u Vladi Federacije bili Hrvati (Bilandžija, Čović, Vrankić, Bevanda), ali je tačno i da su svi premijeri Federacije BiH jedino Bošnjaci (Kapetanović, Bičakčić, Hadžipašić, Branković). Da li su ovim Hrvati diskriminirani? Da li su ministri finansija hrvatske nacionalnosti mogli diskriminirati Bošnjake u vladama čiji su premijeri i većina ministara uvijek bili Bošnjaci?
5. "Bosna i Hercegovina postaje ekonomska kolonija zemalja iz regije."
Istina. Kolika zasluga za to pripada "zaštitnicima bošnjačkih interesa" i "bh. patriotima" poput Fahrudina Radončića? Ko zbog interesa svojih poslovnih partnera Milorada Dodika, Miroslava Miškovića i Vojina Lazarevića kriminalizira rijetke bh, privrednike, političare i medije spremne i sposobne da im se odupru?
Bas onako ... za proucavati ... Godinama mu najavljujete propast, a covjek gradi sve vece zgrade 
