drago mi je sto si se potrudio da mi ovo sve objasnist preko matematike ....matematika mi je pamet miljenica .......nadam se da si ovo sto mi prikazujes ucio iz Uscumlica pa
ce mo se brzo razumjeti ako nista radi terminologije.
posto ja ne vidim ovaj tvoj grafikon kod mene pise samo "slika" nisam znao je li to grafikon ili si nas pocastio svojom slikom pa sam se zahmetio da iz istog izvora pronadjem ono za sta sam pretpostavio da ti je bila nakana.
Nadam se da sam ovariso:

prije svega "ćemo" se pise zajedno, a predstavlja particip prezenta glagola htjeti... ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će ...
nisam ucio iz uscumlica, odmah da ti kazem. ucio sam iz samuelsona i inih. matematika mi nije jaca strana (sto ne znaci da je ne znam vise nego sto ti pretpostavljas), no ona u ovom slucaju nije toliko ni bitna. ja sam ti samo ovim grafikonom pokazao odnose među pojavama ponude i potraznje u osnovnoj formi. nemoguce je forsirati cijenu (ili u nasem slucaju kamatnu stopu) jednostrano sa strane ponude. ako malo pogledas grafik sve ce ti biti jasno. kamatnu stopu diktira trziste. u tom svijetlu, sasvim je jasno da visinu kamatnih stopa NIKO ne moze određivati kako mu je ćeif, nego jednostavno mora pratiti tržište. visoke kamatne stope će biti sve dok postoje oni koji će pristati da uzmu kredit po tim stopama. kada potražnja padne, past će i kamatne stope. end of discussion.
Ispod ove tvoje slike pise i nadam se da je to ono sto si htio reci:
The supply and demand model describes how prices vary as a result of a balance between product availability at each price (supply) and the desires of those with purchasing power at each price (demand). The graph depicts a right-shift in demand from D1 to D2 along with the consequent increase in price and quantity required to reach a new market-clearing equilibrium point on the supply curve (S).
medjutim ja bih predlozio da koristimo i ovo:

ovaj gornji grafikon predstavlja odnose ponude i potražnje u uslovima
savršene konkurencije (ovo je čisto empirijski pojam koji se koristi isključivo u naučne svrhe, jer u praksi savršena konkurencija ne postoji) i uopste mi nije jasno zasto si predlozio da koristimo ovo u raspravi kad nema previse veze s temom....
ovdje si poceo bezveze baljezgati

(no offence). molio bih te da mi objasnis kakve veze imaju formule za izracunavanje cjenovne elasticnosti potraznje s pricom o jemcima, odnosno kolateralima po kreditima????? niđe veze...
ako smo se usaglasili oko ovih alata koje cemo koristiti u raspravi ja bih postavio prvo pitanje:
Gdje su na ovim dijagramima ziranti/jamci?
Ne moras ih prikazivati u formi eksponencijalnih funkcija. Mozes ih uprostit na lineranu funciju ili cak na tacku.
Posebno me interesuju tangente, presjecne tacke i ekstremumi ove zinrant/ jamac funkcije. Bio bih ti zahvalan i na nekoj empiriji.
Ne moras ici preko logaritamskih funkcija daj samo osnovni modela ja cu se potruditi oko limensa, granicnih podrucja derivacija. Znam ja da ste vi bankari u prvom semestru cupali kose zbog ovih funcija i znam da je svega par promila buducih bankara skontalo sta su limensi i derivativi. Sad se vidi da ni u svijetu bankari nemaju pojma sta du drivacije i derivativi cim su cijeli svijet opljackali i doveli na prosjacki stap, ovim svojim derivativima.
I jos jedno pitanje. Zato ovaj bankarski proizvod (krediti preko ziranata jamaca) Unikredit ili Nurko-Alpe-Adrija Banke ne prodaju u Italiji ili Ausrtougarskoj???? Vec samo u ovim balkanskim vu(č)kojebinama?
usaglasili se nismo jer si nabacao potpuno irelevantne stvari. nije mi jasno sta si htio reci sa grafikonom ponude i potražnje u uslovima savrsene konkurencije i sa ovim formulama za izracunavanje cjenovne elasticnosti?!
tangente, presjecne tacke jemaca na dijagramima??!! ma daj.... samo bezveze prosipas svoje neznanje...
sad cu ti objasniti:
prvi graf koji sam postavio imao je samo funkciju da objasni da niko ne moze postavljati kamatne stope kako mu je volja (osim masonskih loza i vitezova templara, ali to je za neku drugu temu o teorijama zavjere

), jer visinu istih regulira trziste. ponavljam ti opet - sve dok postoje oni koji su se spremni zaduziti po kamatnoj stopi od 15%, dotad ce ta kamatna stopa i postojati. problem je generalna pohlepa među ljudima, pa se desava da ljudi uzimaju kredite da bi zadovoljili iskljucivo materijalne i prolazne potrebe za luksuzom i uzivanjem. "daj ti meni auto, pa kud puklo da puklo... daj ti meni kucu na tri sprata pa kud puklo da puklo.... itd..." ovo ponasanje dovodi do tzv. "bubble efekta"...
toliko o visini kamatnih stopa.
sto se tice jemaca, objasnit cu ti to na primjeru.
kredit je proizvod koji se prodaje. s obzirom da bi se svrha kredita u potpunosti izgubila ukoliko bi banka trazila da odmah platis cijeli iznos kredita, sasvim je logicno da banka daje otplatu u anuitetima. otplata u anuitetima (vremenskim ratama) nosi nesto sto se zove RIZIK.
zamisli sada da imas firmu koja se bavi proizvodnjom čačkalica. kontaktira te kupac koji bi bio voljan kupiti 5 vagona čačkalica, ali ti moze platiti samo u slucaju ako on uspije plasirati te čačkalice krajnjim potrošačima. vrijednost posla je (imaginarno) 20.000,00 USD. kupac ti kaze da ce ti sigurno platiti, ali mu treba vremena da prvo proda te čačkalice. šta ćeš ti uraditi? hoćeš li mu samo tako, na lijepe oči dati te čačkalice, pa čekati da ih on proda pa da tebi plati. ako to uradiš tako, znaš li koja je vjerovatnost da ćeš naplatiti svoje potraživanje? NIKAKVA. kupca ništa ne veže da ti plati. ukoliko ga tužiš, suočit ćeš se sa ogromnim troškovima, gubljenjem živaca, gubitkom likvidnosti u svojoj firmi i na kraju ti ispadne skuplja pita nego tepsija.
ako si imalo pametan, tražit ćeš od tog kupca da ti formalno-pravno da neku GARANCIJU (jemstvo druge firme s dobrom reputacijom, bankarsku garanciju, otvaranje akreditiva u tvoju korist itd...)- hocu reci da se MORAS OSIGURATI OD RIZIKA.
eto, upravo to radi banka. jemstvo je jednostavno ČISTA VOLJA onoga koji jemči. niko ne tjera jemca da potpiše ugovor o jemstvu ili mjenicu. ali ako ga potpiše, onda on prihvata sve ono što piše u ugovoru. a to je da će bezuslovno vratiti dug, ukoliko glavni jemac prestane vracati. ne znam sta je tu toliko tesko za shvatiti.
nisi u pravu da u drugim evropskim zemljama ne postoje krediti za čije odobravanje se traži jemstvo. jedini razlog zasto su ti krediti vise u koristenju u bosni je taj sto ljudi ne raspolazu drugim kvalitetnim kolateralima, dakle nemaju nekretnine u vlasnistvu (problem tranzicije is soc. u kap. sistem gdje se mnogi susrecu sa pravnim problemima. restitucija, vojni stanovi, drzavno vlasnistvo nad građevinskim zemljistem i najgore od svega - masovna bespravna gradnja! nemoguce je zaloziti nekretninu kao kolateral koja je bespravno izgradjena, jer je istu nemoguce ugruntiti na svoje ime), nemaju ustedjevine itd... pa preostaju onda samo jemstva. vrlo je to jednostavno za shvatiti. samo malo logike.
inace, u austriji ili italiji ili njemackoj ce svaka banka rado prihvatiti jemstvo kreditno sposobnog ziranta.